Pitanje konzumacije droge među hrvatskim političarima ponovno je otvoreno nakon istupa dubrovačkog gradonačelnika i saborskog zastupnika Mate Frankovića. Njegov prijedlog da se državni dužnosnici testiraju na kokain izazvao je pozornost javnosti, a istodobno su ponovno aktualizirani rezultati jednog starog novinarskog istraživanja provedenog u izbornim stožerima političkih stranaka.
Franković je predložio da se saborskim zastupnicima, ministrima i predsjedniku Republike uzmu uzorci kose kako bi se utvrdilo jesu li konzumirali kokain.
Govoreći o problemu droge u Hrvatskoj, iznio je i tvrdnju da je konzumacija prisutna unutar državnih institucija, uključujući politička tijela, sudove i druge javne ustanove.
Prema njegovoj procjeni, udio konzumenata mogao bi dosezati najmanje deset posto, no za takvu tvrdnju nisu predstavljeni službeni podaci koji bi je potvrdili.
Istraživanje iz 2011. ponovno privuklo pozornost
Posebno zanimljiv dio ove priče povezan je s parlamentarnim izborima održanima 4. prosinca 2011. godine.
Novinari 24sata tada su proveli testiranja površina u izbornim stožerima više hrvatskih političkih stranaka, tražeći tragove različitih narkotika.
Prema rezultatima koje je tada objavio Express, u pojedinim prostorima pronađeni su tragovi marihuane, kokaina i drugih psihoaktivnih tvari.
Testiranjem su bili obuhvaćeni stožeri HDZ-a, Kukuriku koalicije, Hrvatskih laburista, HSLS-a, HSS-a, HSP-a, SDSS-a te izborne ekipe Ljube Jurčića i Milana Bandića.
Jedan podatak posebno se izdvojio: prema objavljenom novinarskom istraživanju, jedino u prostorijama stožera HSP-a nisu pronađeni tragovi testiranih droga.
U nekim drugim stožerima testovi su pokazali prisutnost različitih supstanci, uključujući kokain i marihuanu.
No znači li to da su političari konzumirali drogu?
Važno je naglasiti da ovakvi rezultati ne predstavljaju dokaz da su pojedini političari ili članovi određenih stranaka osobno konzumirali narkotike.
Naime, izborni stožeri bili su prostori kroz koje su prolazili brojni ljudi, uključujući stranačke simpatizere, novinare, goste i druge posjetitelje.
Pronalazak tragova određene supstance na površinama ne omogućuje pouzdano utvrđivanje identiteta osobe koja je s njom bila u kontaktu.
Zbog toga se rezultati istraživanja iz 2011. ne mogu koristiti kao dokaz protiv bilo kojeg konkretnog političara ili političke stranke.
Hoće li političari pristati na testiranje?
Frankovićev prijedlog ponovno je otvorio raspravu o odgovornosti javnih dužnosnika i mogućnosti dobrovoljnog testiranja na droge.
Zasad nije riječ o službeno uvedenoj obvezi, nego o političkoj inicijativi koja bi, prema njegovu mišljenju, trebala potaknuti otvoreniji razgovor o raširenosti kokaina u društvu.
Ostaje pitanje hoće li se prijedlog pretvoriti u konkretnu inicijativu i kakve će reakcije izazvati među političarima.
Jedno je sigurno: stari novinarski nalazi i nove izjave ponovno su otvorili temu o kojoj se u hrvatskoj politici rijetko javno raspravlja.
A što vi mislite – trebaju li hrvatski političari dobrovoljno pristati na testiranje na droge kako bi pokazali primjer javnosti?
