Home Politika JE LI OVO MOGUĆE: Špika upozorio umirovljenike na ovu stvar, a onda...

JE LI OVO MOGUĆE: Špika upozorio umirovljenike na ovu stvar, a onda poručio što im se ne smije dogoditi!

294
0

Predsjednik Bloka umirovljenici zajedno (BUZ) Milivoj Špika u nedjelju, 22. novembra 2026. godine, ponovo je upozorio na probleme s kojima se suočavaju hrvatski umirovljenici. Povod njegovom obraćanju bilo je najavljeno ukidanje poreza na mirovine od početka 2027. godine, koje Vlada predstavlja kao jednu od mjera za poboljšanje materijalnog položaja starijih građana.

 

Iako podržava ukidanje poreza, Špika smatra da se javnosti mora jasno objasniti kome će takva promjena zaista donijeti povećanje mjesečnih primanja.

 

Posebno je upozorio na umirovljenike koji zbog niskih mirovina već sada ne plaćaju porez. Njihova primanja neće automatski porasti nakon ukidanja porezne obaveze.

 

Istovremeno je uputio poruku svim umirovljenicima, naglašavajući da ne smiju dopustiti međusobne podjele zbog različitih finansijskih učinaka najavljene mjere.

Ukidanje poreza neće svima donijeti povećanje

 

Prema najavama hrvatske Vlade, od 1. januara 2027. godine trebalo bi započeti porezno rasterećenje mirovina.

 

Cilj predloženih izmjena jeste povećati raspoloživi dohodak građana kojima se trenutno obračunava porez na mirovinu.

 

Međutim, Špika upozorava da se ta mjera ne može predstavljati kao jednako povećanje primanja za sve korisnike mirovinskog sistema.

 

Prema postojećim pravilima, osnovni osobni odbitak u Hrvatskoj iznosi 600 eura mjesečno.

 

Umirovljenici koji ostvaruju mirovinu do tog iznosa i koriste puni osobni odbitak u pravilu nemaju obavezu plaćanja poreza na dohodak od mirovine.

 

Zbog toga ni predloženo ukidanje poreza neće promijeniti iznos koji primaju na bankovni račun.

 

Špika upozorava da će oni koji već sada ne plaćaju porez ostati bez neposredne finansijske koristi od ove promjene.

 

Naglašava da se takva činjenica mora jasno saopćiti građanima kako ne bi očekivali povećanje koje se na njih ne odnosi.

 

Oko 541.000 umirovljenika moglo bi imati veću isplatu

 

Prema podacima iz saborske rasprave, porez na mirovine trenutno plaća približno 541.000 umirovljenika.

 

Riječ je o korisnicima kojima se, zavisno od priznatih poreznih olakšica, dio mirovine oporezuje.

 

Ukoliko predložene izmjene budu usvojene i počnu se primjenjivati kako je planirano, njihova neto primanja mogla bi porasti za iznos poreza koji im se sada odbija.

 

Međutim, korist neće biti jednaka za svakog umirovljenika.

 

Osobe kojima se trenutno obračunava manji porez ostvarit će skromnije povećanje.

 

S druge strane, oni s većom poreznom obavezom mogli bi dobiti osjetniji dodatni iznos.

 

Špika smatra da takva razlika dodatno pokazuje ograničenja predložene mjere.

 

Prema njegovoj ocjeni, najvažnije je poboljšati materijalni položaj građana koji teško podmiruju osnovne životne potrebe, a upravo mnogi od njih nemaju nikakvu poreznu obavezu.

 

Upozorio na položaj umirovljenika s najnižim primanjima

 

Poseban dio Špikine poruke odnosio se na osobe koje mjesečno primaju 400, 500 ili 600 eura.

 

Prema njegovom mišljenju, takva primanja mnogim građanima nisu dovoljna za dostojanstven život, posebno kada se uzmu u obzir troškovi hrane, stanovanja, režija i lijekova.

 

Naglasio je da ukidanje poreza neće dovesti do smanjenja cijena osnovnih životnih potrepština.

 

Umirovljenici će i dalje morati plaćati račune, kupovati namirnice i podmirivati zdravstvene troškove, bez obzira na promjene poreznih propisa.

 

Zbog toga smatra da se problem siromaštva ne može riješiti samo administrativnim izmjenama.

 

Iz BUZ-a poručuju da je potrebno usmjeriti pažnju na stvarnu kupovnu moć mirovina.

 

Drugim riječima, nije dovoljno posmatrati samo iznos koji korisnik prima nego i koliko proizvoda i usluga tim novcem može platiti.

 

BUZ traži povećanje radničkih mirovina za prosječno 200 eura

 

Osim kritike najavljenog rasterećenja, Špika je ponovio i konkretne zahtjeve svoje stranke.

 

BUZ se zalaže za povećanje svih radničkih mirovina za prosječno 200 eura.

 

Prema Špikinom mišljenju, takva bi promjena imala znatno snažniji učinak na životni standard umirovljenika od samog ukidanja poreza.

 

Stranka također traži da prosječna radnička mirovina dostigne najmanje 60 posto prosječne plaće u Hrvatskoj.

 

Špika smatra da bi se na taj način omogućio pravedniji odnos između primanja zaposlenih i osoba koje su završile svoj radni vijek.

 

Posebno naglašava važnost povećanja osnovnih mirovinskih primanja, a ne isključivo uvođenja poreznih olakšica.

 

Ipak, zahtjev za povećanjem mirovina za prosječno 200 eura predstavlja prijedlog BUZ-a, a ne odluku koju je Vlada već prihvatila.

 

Za eventualno provođenje takve mjere bile bi potrebne odgovarajuće zakonske odluke i osiguravanje finansijskih sredstava.

 

Traži drugačije usklađivanje mirovina

 

Milivoj Špika osvrnuo se i na način na koji se mirovine usklađuju s ekonomskim kretanjima.

 

Prema njegovoj ocjeni, postojeći sistem ne pruža dovoljno dobru zaštitu od povećanja troškova života.

 

Smatra da bi rast mirovina trebao bolje pratiti promjene plaća i cijena osnovnih proizvoda.

 

Posebno upozorava da povećanje cijena hrane, lijekova i komunalnih usluga može znatno opteretiti kućne budžete umirovljenika s najmanjim primanjima.

 

Kada veliki dio mjesečne mirovine odlazi na osnovne potrebe, čak i relativno manja poskupljenja mogu predstavljati ozbiljan problem.

 

Zbog toga BUZ traži dugoročnije promjene koje bi osigurale veću finansijsku sigurnost starijim građanima.

 

Međutim, u posljednjem saopćenju nije predstavljen novi zakonski prijedlog kojim bi se odmah promijenila postojeća formula usklađivanja.

 

Uputio posebno upozorenje svim umirovljenicima

 

Jedna od najvažnijih poruka Milivoja Špike nije se odnosila samo na novac.

 

Predsjednik BUZ-a pozvao je umirovljenike da ne dopuste da ih različiti učinci poreznog rasterećenja međusobno podijele.

 

Smatra da ne bi trebalo stvarati suprotnosti između onih koji će nakon ukidanja poreza dobiti povećanje i onih čija će primanja ostati nepromijenjena.

 

Prema njegovom mišljenju, obje skupine imaju zajednički interes da mirovinski sistem osigura pristojniji životni standard.

 

Upozorio je da bi međusobno optuživanje moglo skrenuti pažnju s važnijih pitanja, poput visine mirovina i njihovog odnosa prema životnim troškovima.

 

Špikina poruka jeste da umirovljenici ne trebaju jedni druge posmatrati kao protivnike zbog toga što će pojedini korisnici ostvariti veću korist od poreznih izmjena.

 

Umjesto toga, poziva na zajedničko zalaganje za poboljšanje položaja svih starijih građana.

 

Šta Vlada planira od januara 2027. godine?

 

Hrvatska Vlada predložila je izmjene Zakona o porezu na dohodak kojima bi se ukinulo oporezivanje mirovina u okviru predviđenih zakonskih granica.

 

Prema prijedlogu, nova pravila trebala bi stupiti na snagu 1. januara 2027. godine.

 

Vlada smatra da će povećanje raspoloživog dohotka korisnika koji sada plaćaju porez pozitivno utjecati na njihov materijalni položaj.

 

U Hrvatskom saboru već se raspravljalo o predloženim izmjenama, a tokom postupka upozoreno je i na velik broj umirovljenika koji neće ostvariti direktnu korist.

 

Važno je naglasiti da najava poreznog rasterećenja ne predstavlja automatsko povećanje osnovnog iznosa mirovine.

 

Riječ je o promjeni poreznog tretmana postojećih primanja.

 

Zbog toga će konkretan učinak zavisiti od toga koliko je pojedini korisnik do sada plaćao poreza.

 

Šta umirovljenici trebaju provjeriti?

 

Za građane koji žele znati hoće li im od početka 2027. godine primanja biti veća, najvažnije je provjeriti obračun vlastite mirovine.

 

Ako se na nju trenutno obračunava porez, predloženo ukidanje moglo bi povećati neto isplatu.

 

Ako porezne obaveze nema, samo ukidanje poreza neće dovesti do povećanja.

 

Pritom treba imati na umu da iznos poreza zavisi od priznatog osobnog odbitka, drugih olakšica i primjenjivih poreznih pravila.

 

Zbog toga nije moguće svim umirovljenicima unaprijed obećati jednako povećanje.

 

Također, prijedlog BUZ-a o povećanju radničkih mirovina za prosječno 200 eura ne treba poistovjećivati s mjerom koju Vlada planira provesti od početka naredne godine.

 

Riječ je o dva različita prijedloga s različitim finansijskim posljedicama.

 

Najvažnije pitanje ostaje životni standard starijih građana

 

Najnovije obraćanje Milivoja Špike pokazuje da rasprava o najavljenom ukidanju poreza na mirovine nije završena.

 

Dok Vlada ističe koristi koje će ostvariti približno 541.000 umirovljenika koji trenutno plaćaju porez, BUZ upozorava na položaj onih kojima se primanja neće promijeniti.

 

Špika smatra da rasterećenje jednog dijela korisnika nije dovoljno za rješavanje problema siromaštva među starijim građanima.

 

Zbog toga traži povećanje samih mirovina i njihovo bolje usklađivanje s plaćama i životnim troškovima.

 

Istovremeno poziva umirovljenike da ostanu solidarni i da ne dopuste međusobne podjele.

 

Njegovo upozorenje od 22. novembra 2026. godine svodi se na dvije važne poruke: ukidanje poreza neće svima donijeti više novca, a različiti finansijski učinci mjere ne bi smjeli postati razlog za sukobe među umirovljenicima.

 

Ostaje za vidjeti hoće li uz najavljeno porezno rasterećenje biti predložene i dodatne mjere namijenjene građanima s najnižim mirovinama.

 

Za njih će najvažnije biti mogu li svojim redovnim mjesečnim primanjima osigurati dostojanstven život i podmiriti osnovne troškove, bez obzira na buduće promjene poreznih propisa.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here