Kardiolog upozorio na opasne simptome toplotnog udara: Ovaj znak nikako ne smijete ignorisati
Rekordno visoke temperature koje su posljednjih dana zahvatile region predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje, posebno za starije osobe, hronične bolesnike, dijabetičare i djecu. Kardiolog Predrag Mitrović upozorava da ekstremne vrućine mogu izazvati opasne promjene u organizmu te poziva građane na dodatni oprez.
Kako objašnjava, tokom toplotnog talasa dolazi do širenja krvnih sudova i promjena krvnog pritiska, jer organizam pokušava održati normalnu tjelesnu temperaturu uprkos visokim vanjskim temperaturama.
„Kod toplotnog udara dolazi do oscilacija krvnog pritiska. Organizam se pokušava prilagoditi promjenama spoljne temperature, vlažnosti zraka i barometarskog pritiska, zbog čega dolazi do variranja krvnog pritiska“, rekao je Mitrović za Tanjug.
Simptomi koje ne treba zanemariti
Prema njegovim riječima, među najčešćim simptomima toplotnog udara su:
- nesanica,
- malaksalost,
- mučnina,
- povraćanje,
- otežano disanje,
- bol pri disanju,
- grčevi u nogama,
- suha koža,
- gubitak svijesti.
Posebno upozorava da su tjelesna temperatura iznad 39 stepeni, naglo povraćanje i gubitak svijesti znakovi teškog toplotnog udara koji zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć.
Simptom koji može ukazivati na srčani udar
Mitrović naglašava da se jedan simptom nikako ne smije ignorisati – bol u grudima.
„Bol u grudima, najčešće u predjelu srca, koji se može širiti prema lijevom ramenu ili ruci, ali i u vrat ili leđa, može biti znak početka srčanog udara ili ozbiljnog poremećaja u dotoku krvi do srčanog mišića. To je simptom kojeg se najviše plašimo“, upozorio je.
Dodaje da i jaka glavobolja te nesvjestica mogu ukazivati na ozbiljne poremećaje krvnog pritiska i povećan rizik od srčanog ili moždanog udara.
Ne mijenjajte terapiju na svoju ruku
Osobama koje koriste lijekove za regulaciju krvnog pritiska savjetuje da terapiju ne mijenjaju bez konsultacije s ljekarom.
Kod osoba koje već imaju promjene na krvnim sudovima, visoke temperature mogu povećati rizik od angine pektoris, začepljenja krvnih sudova i infarkta miokarda.
Kako se zaštititi tokom velikih vrućina?
Kardiolog preporučuje:
- povećan unos vode i drugih bezalkoholnih tečnosti,
- izbjegavanje boravka na suncu između 10 i 18 sati,
- nošenje flašice vode prilikom izlaska,
- postepeno rashlađivanje organizma.
Upozorava i da nagli prelazak iz temperature od oko 40 stepeni u prostor rashlađen na oko 20 stepeni može izazvati naglo stezanje krvnih sudova, što kod osjetljivih osoba može dovesti do ozbiljnih komplikacija, uključujući moždani udar.
Ako primijetite osobu kojoj je pozlilo zbog vrućine, potrebno ju je premjestiti u hlad, rashladiti hladnim oblogama, dati joj vodu ako je pri svijesti te, po potrebi, odmah pozvati hitnu medicinsku pomoć.
