EVO KO STOJI IZA APLIKACIJE LOVA: Kum Igora Dodika preuzima e-novac u FBiH
Zakon o elektronskom novcu Federacije Bosne i Hercegovine, čija je primjena odgođena do 15. augusta 2026. godine, trebao bi otvoriti prostor za razvoj novih fintech usluga i elektronskog novca u Federaciji BiH.
Međutim, višegodišnje kašnjenje u uspostavljanju regulatornog okvira otvorilo je mogućnost da kompanije koje su ranije počele poslovati u Republici Srpskoj i drugim dijelovima regiona već imaju značajnu prednost pred ulaskom na tržište Federacije.
Prema analizi koju je objavio Stav.ba, među kompanijama koje se pripremaju za širenje poslovanja u FBiH nalazi se i banjalučki „Digital Money Transfer“, kompanija koja stoji iza aplikacije „Lova“.
Republika Srpska zakon primijenila ranije
Zakon o elektronskom novcu Republike Srpske stupio je na snagu 23. decembra 2022. godine, dok je njegova primjena počela krajem 2023. godine.
Time je kompanijama u RS-u omogućen raniji razvoj poslovanja u oblasti elektronskog novca, uključujući razvoj fintech platformi i izgradnju korisničke baze.
Za razliku od toga, Parlament FBiH je Zakon o elektronskom novcu usvojio tek u julu 2024. godine, uz odredbu prema kojoj njegova primjena počinje 15. augusta 2026. godine.
Ovakva razlika u vremenu primjene zakona omogućila je kompanijama koje su ranije ušle na tržište da razvijaju proizvode, testiraju usluge i uspostavljaju partnerske mreže prije konkurencije iz Federacije BiH.
„Lova“ među kompanijama koje ciljaju FBiH
Jedna od kompanija koja bi mogla iskoristiti takvu prednost je „Digital Money Transfer“ iz Banje Luke, koja razvija i upravlja aplikacijom „Lova“.
Prema podacima navedenim u analizi Stav.ba, najveći pojedinačni vlasnički udio u kompaniji, od 40 posto, ima Stefan Krneta.
U medijskim izvještajima Krneta se opisuje i kao kum Igora Dodika. Ta poslovna i lična povezanost izazvala je dodatnu pažnju javnosti, posebno zbog činjenice da kompanija planira širenje na tržište Federacije BiH.
Važno je, međutim, naglasiti da sama vlasnička ili lična povezanost ne predstavlja dokaz nezakonitog poslovanja niti političkog utjecaja.
Šta donosi novi zakon?
Primjenom Zakona o elektronskom novcu FBiH stvaraju se uslovi za šire poslovanje kompanija koje se bave elektronskim novcem i platnim uslugama.
Kompanije iz drugih dijelova BiH koje žele poslovati na tržištu Federacije morat će ispuniti propisane regulatorne uslove, uključujući mogućnost osnivanja poslovne jedinice na teritoriji FBiH i dobijanje odgovarajuće dozvole.
Za kompanije koje već imaju razvijene proizvode i infrastrukturu takav proces mogao bi biti znatno jednostavniji nego za potpuno nove domaće učesnike.
Pitanje podataka građana
Širenje elektronskih finansijskih usluga otvara i pitanje zaštite korisničkih podataka.
Aplikacije za elektronsko plaćanje mogu obrađivati veliki broj informacija o korisnicima, uključujući podatke o transakcijama, plaćanju računa, transferima novca i drugim finansijskim aktivnostima.
Zbog toga će način na koji budu uređeni zaštita podataka, sigurnost sistema i regulatorni nadzor biti jedan od važnih aspekata primjene novog zakona.
Konkurencija dolazi i iz regiona
„Lova“ nije jedini sistem koji bi mogao pokušati povećati prisustvo na tržištu Federacije BiH.
Na tržištu već posluju ili se pozicioniraju i druge fintech i finansijske kompanije, među kojima su Aircash, m i Mikrofin, koje raspolažu razvijenom infrastrukturom i postojećom korisničkom bazom.
Širenje elektronskog novca moglo bi tako donijeti veću konkurenciju, ali i otvoriti pitanje ko će dugoročno kontrolisati najveći dio tržišta digitalnih finansijskih usluga u BiH.
Ko će imati najveću korist?
Elektronsko plaćanje i digitalne finansijske usluge mogu donijeti građanima jednostavnije i brže obavljanje svakodnevnih transakcija.
Istovremeno, kompanije koje naplaćuju male provizije na velikom broju transakcija mogu ostvarivati značajne prihode ukoliko uspiju izgraditi široku korisničku bazu.
Zbog toga će naredni period pokazati hoće li domaće kompanije iz FBiH uspjeti razviti konkurentne proizvode ili će tržište preuzeti firme koje su svoje poslovanje u oblasti elektronskog novca razvile ranije.
Tvrdnje o političkim vezama pojedinih vlasnika, kao i zaključci o mogućem „odlijevanju“ kapitala iz Federacije BiH, predstavljaju stavove i interpretacije autora analize te ih ne treba predstavljati kao utvrđene činjenice bez dodatne potvrde nadležnih institucija.
