Zamka za one koji će naslijediti imovinu roditelja: ‘Saznali smo za to tri godine nakon ostavinske’

Ustupanje nasljednog dijela drugom nasljedniku može imati posljedice o kojima mnogi ne razmišljaju prilikom potpisivanja sporazuma. Posebno se to može pokazati važnim kada se godinama nakon završetka ostavinskog postupka pronađe nova imovina koja ranije nije bila obuhvaćena ostavinskim rješenjem.

Upravo takav slučaj opisao je jedan čitatelj koji se za pravni savjet obratio stručnjacima Sindikata umirovljenika Hrvatske.

On je tokom ostavinskog postupka svoj nasljedni dio roditeljske kuće ustupio bratu. Međutim, tri godine nakon pravomoćnosti ostavinskog rješenja porodica je otkrila da je njihova majka bila vlasnica zemljišta koje je ranije naslijedila od svojih predaka.

Postavilo se pitanje ima li on pravo na dio te naknadno pronađene imovine.

„Imam li pravo na dio te imovine?“

• Ustupio sam svoj nasljedni dio roditeljske kuće bratu, prije diobe nasljedstva. Od ostavinske rasprave je prošlo tri godine i sada smo otkrili da je moja majka vlasnik neke zemlje koju je naslijedila od svojih predaka. Imam li pravo na dio te imovine? – upitao je čitatelj.

Prema odgovoru pravnih stručnjaka Sindikata umirovljenika Hrvatske, činjenica da je ranije ustupio svoj nasljedni dio ne znači automatski da je izgubio pravo na imovinu koja u trenutku ostavinskog postupka nije bila poznata i nije bila obuhvaćena rješenjem o nasljeđivanju.

Šta kaže Zakon o nasljeđivanju?

Prema hrvatskom Zakonu o nasljeđivanju, sunasljednik može prije diobe nasljedstva svoj nasljedni dio prenijeti na drugog sunasljednika, bilo u cijelosti ili djelomično.

Takav ugovor mora biti zaključen u propisanom obliku – u pisanom obliku uz odgovarajuću ovjeru, solemnizaciju kod javnog bilježnika ili kao javnobilježnički akt, zavisno od načina na koji je sastavljen.

Međutim, posebno pravilo postoji za slučaj kada se nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju pronađe imovina koja tim rješenjem nije bila obuhvaćena.

Tada se može provesti dodatni ostavinski postupak radi raspodjele naknadno pronađene imovine.

To je posebno važno u situacijama kada se neki nasljednik odrekao nasljedstva ili je svoj nasljedni dio ustupio drugom sunasljedniku.

Šta učiniti kada se pronađe nova imovina?

Ako porodica nakon završetka ostavinskog postupka otkrije zemljište, kuću, šumu ili drugu imovinu koja nije bila obuhvaćena ranijim rješenjem, potrebno je pokrenuti postupak zbog naknadno pronađene imovine.

U konkretnom slučaju to znači da bi trebalo podnijeti zahtjev za provođenje ostavinskog postupka u odnosu na novootkrivenu imovinu.

Tek kroz taj postupak utvrđuju se nasljedna prava na imovini koja ranije nije bila poznata.

Stare parcele često iznenade nasljednike

Ovakve situacije nisu rijetkost, posebno zbog dugogodišnje neusklađenosti pojedinih katastarskih i zemljišnoknjižnih podataka.

Pojedine parcele mogu biti upisane na pretke koji su preminuli prije mnogo godina, a njihova imovina nikada nije bila obuhvaćena ostavinskim postupkom.

Zbog toga se i desetljećima kasnije mogu pojaviti šumske čestice, livade, vinogradi ili druga zemljišta za koja porodica ranije nije znala.

Ustupanje i odricanje nisu isto

Jedna od najvažnijih stvari koju nasljednici trebaju znati jeste da ustupanje nasljednog dijela i odricanje od nasljedstva nisu isti pravni institut.

Iako se u svakodnevnom govoru često koriste kao da imaju isto značenje, njihove pravne posljedice mogu biti različite.

Zbog toga je prije potpisivanja bilo kakvog sporazuma o nasljedstvu preporučljivo pažljivo provjeriti šta se tačno ustupa ili čega se osoba odriče.

U slučaju dileme, najbolje je zatražiti savjet javnog bilježnika ili advokata, posebno kada postoji mogućnost da ostavitelj posjeduje imovinu za koju porodica još ne zna.

Produkcija