Zapad u crvenom, a BiH u zelenom: Nova karta Evrope izazvala lavinu komentara
Nova karta koja prikazuje koliko se ljudi u evropskim zemljama osjećaju sigurno tokom samostalne noćne šetnje privukla je veliku pažnju na društvenim mrežama. Posebno je zanimljivo to što je Bosna i Hercegovina na prikazu označena zelenom bojom, zajedno s većim dijelom Balkana.
Karta je objavljena na Instagramu, između ostalog, na profilima GeoData & Rankings i manipulated_geopolitics, a ubrzo je privukla brojne komentare korisnika. Zemlje su na njoj podijeljene prema procijenjenom nivou sigurnosti, pri čemu zelene nijanse predstavljaju sigurnije, a crvene manje sigurne kategorije.
Važno je napomenuti da ovakav prikaz ne treba posmatrati kao konačnu rang-listu kriminala u Evropi. Osjećaj sigurnosti može zavisiti od brojnih faktora, uključujući lično iskustvo, mjesto stanovanja, veličinu grada i doba dana.
BiH među zelenim zemljama
Bosna i Hercegovina na objavljenoj karti nalazi se u zelenoj kategoriji, što ukazuje na relativno visok osjećaj sigurnosti prilikom samostalnog kretanja tokom noći.
Slične boje na karti imaju i pojedine druge zemlje regiona. Hrvatska, Srbija, Crna Gora i Slovenija također su prikazane kao zemlje u kojima se građani u značajnoj mjeri osjećaju sigurno tokom noćnih šetnji.
Za stanovnike Balkana ovaj rezultat može biti posebno zanimljiv jer se sigurnost u svakodnevnom životu često posmatra iz drugačije perspektive nego ekonomski standard ili kvalitet infrastrukture.
Zapadna Evropa prikazana u crvenim nijansama
Na drugoj strani karte nalaze se neke od najpoznatijih evropskih država. Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Italija, Španija i Grčka prikazane su crvenim nijansama, koje prema legendi karte predstavljaju niži nivo osjećaja sigurnosti.
Takav rezultat može izgledati iznenađujuće, posebno zbog činjenice da su neke od ovih zemalja među najposjećenijim turističkim destinacijama u Evropi.
Veliki gradovi poput Londona, Pariza i Rima suočavaju se s različitim problemima, uključujući džeparenje i druge oblike uličnog kriminala. Međutim, to ne znači da su cijele države zbog toga nesigurne niti da se svaki građanin ili turista u njima osjeća ugroženo.
Upravo zbog toga rezultate ovakvih mapa treba posmatrati u kontekstu podataka na kojima su napravljene.
Šta je s Njemačkom, Austrijom i Švicarskom?
Centralna Evropa na karti uglavnom izgleda znatno povoljnije. Njemačka, Austrija i Švicarska prikazane su u zelenim nijansama, odnosno u kategorijama koje označavaju veći osjećaj sigurnosti.
Razlike između pojedinih zemalja mogu biti posljedica načina na koji su podaci prikupljani i pitanja koja su postavljena ispitanicima. Osjećaj sigurnosti nije uvijek identičan stvarnim statistikama kriminala.
Na primjer, stanovnik velikog grada može imati drugačiji osjećaj sigurnosti od osobe koja živi u manjoj sredini, čak i kada se nalaze u istoj državi.
Zanimljiv primjer predstavlja Švedska
Posebnu pažnju na karti privlači Švedska, koja je označena crvenom bojom, dok su Norveška i Finska prikazane povoljnije.
Ovaj primjer pokazuje zašto ovakve karte treba tumačiti pažljivo. Razlike između država mogu biti povezane s načinom mjerenja, percepcijom stanovništva i konkretnim kriterijima koji su korišteni prilikom izrade karte.
Jedna mapa zato ne može dati potpunu sliku sigurnosti u Evropi.
Percepcija sigurnosti nije isto što i statistika kriminala
Kada se govori o sigurnosti, važno je razlikovati nekoliko različitih pojmova. Stopa kriminala, broj prijavljenih slučajeva i osjećaj lične sigurnosti nisu ista stvar.
Neko se može osjećati veoma sigurno u svom gradu, iako određene statistike pokazuju postojanje problema s pojedinim vrstama kriminala. Isto tako, osoba može imati osjećaj nesigurnosti i u sredini u kojoj su statistički pokazatelji relativno povoljni.
Zbog toga viralne karte mogu biti zanimljive za poređenje i diskusiju, ali ih ne treba koristiti kao jedini izvor informacija o sigurnosti neke zemlje.
Zašto je karta privukla toliko pažnje?
Rezultat za Bosnu i Hercegovinu vjerovatno je jedan od razloga zbog kojih je karta posebno zanimljiva korisnicima iz regiona.
U javnosti se često govori o razlikama između Balkana i Zapadne Evrope, posebno kada je riječ o ekonomiji, platama i standardu života. Kada se pojavi podatak prema kojem se građani pojedinih balkanskih zemalja osjećaju sigurnije nego stanovnici nekih bogatijih evropskih država, takav sadržaj prirodno privlači pažnju.
Ipak, najkorisnije je kartu posmatrati kao zanimljiv pokazatelj percepcije sigurnosti, a ne kao konačnu ocjenu toga koja je evropska država „najsigurnija“.
Za stvarnu procjenu sigurnosti potrebno je uzeti u obzir više izvora, uključujući službene statistike kriminala, podatke o nasilju i iskustva stanovništva.
Na kraju, osjećaj sigurnosti često zavisi i od toga gdje se tačno nalazimo. Situacija u centru velikog grada može se značajno razlikovati od one u manjem gradu ili ruralnom području, bez obzira na to što se oba mjesta nalaze u istoj državi.
