Pad direktnih stranih investicija u BiH: Hrvatska i Njemačka i dalje najveći investitori

Pad stranih investicija u BiH

Prema najnovijim podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, direktne strane investicije (DSI) u prvih šest mjeseci ove godine iznosile su približno 780 miliona KM. U istom periodu prošle godine zabilježeno je 891 milion KM, što znači da su investicije smanjene za više od 110 miliona KM. Taj pad ukazuje na usporavanje stranog kapitala u domaćoj ekonomiji, što stručnjaci povezuju s globalnim ekonomskim izazovima i stagnacijom u zemljama Evropske unije.

Najveći investitor u BiH i dalje je Hrvatska, s ukupnim ulaganjima od 203 miliona KM. Slijedi Njemačka sa 174 miliona KM, dok Srbija zauzima treće mjesto s 108 miliona KM investicija. Među značajnijim ulagačima su i Slovenija (85 miliona KM), Austrija (52 miliona KM) i Italija (49 miliona KM). Investicije iz Mađarske, Luksemburga i Turske iznosile su između 27 i 39 miliona KM.

U sektorskoj strukturi ulaganja prednjače finansijske usluge, gdje je realizovano čak 503,8 miliona KM, dok su trgovina na malo i trgovina na veliko ostvarile 219,8 i 205,1 milion KM. Ovi podaci pokazuju da BiH i dalje privlači kapital pretežno u oblasti usluga i trgovine, dok industrijski i tehnološki sektor ostaju u sjeni.

Investicije

Podsjetimo, tokom cijele 2024. godine BiH je ostvarila ukupni priliv direktnih stranih investicija od 1,76 milijardi KM, što je za 301 milion KM manje nego godinu ranije. Najviše investicija i tada je došlo iz Hrvatske, Njemačke i Slovenije, potvrđujući kontinuitet ovih zemalja kao ključnih partnera u ekonomskom razvoju BiH.

Profesor ekonomije Predrag Mlinarević objašnjava da pad stranih ulaganja nije izolovan slučaj, već trend koji pogađa čitavu regiju. “Glavni uzroci su smanjena ekonomska aktivnost u zemljama Evropske unije, ali i preusmjeravanje kapitala ka destinacijama izvan Evrope koje nude povoljnije troškove poslovanja”, rekao je Mlinarević.

On dodaje da BiH, za razliku od Srbije, tradicionalno privlači manji obim DSI, pa će se trenutni pad manje odraziti na ukupan privredni rast. Međutim, dugoročno gledano, ključ za stabilan ekonomski razvoj leži u privlačenju investicija s većim tehnološkim sadržajem i dodanom vrijednošću. “Potrebno je ulagati u obrazovanje i kvalifikovanu radnu snagu kako bi BiH postala atraktivnija za visoko-tehnološke projekte i investitore iz naprednih industrija”, zaključio je Mlinarević.

S obzirom na globalne trendove i konkurenciju novih tržišta, BiH se suočava s izazovom da modernizuje poslovno okruženje i usmjeri investicione politike ka sektorima koji mogu donijeti dugoročan rast, inovacije i stabilna radna mjesta.