AKO PIJETE ASPIRIN SVAKOG DANA, DOBRO PROČITAJTE! Uopšte NE RADI ono što mislite, doktor objasnio GREŠKU koju svi prave!
Aspirin (acetilsalicilna kiselina) je vrlo poznat lijek koji se koristi za ublažavanje bolova, snižavanje temperature i smanjenje upale — ali njegova svakodnevna upotreba nije uvijek korisna ili sigurna za sve ljude. Stručnjaci upozoravaju da aspirin, iako je lako dostupan, može imati ozbiljne nuspojave, naročito ako se uzima bez medicinskog savjeta.
Šta aspirin radi u tijelu
Aspirin djeluje tako što razrjeđuje krv i sprječava zgrušavanje (anti‑platelet efekat). Zbog toga se koristi kod ljudi sa srčanim ili vaskularnim problemima — da bi se smanjio rizik od stvaranja krvnih ugrušaka koji mogu dovesti do srčanog udara ili ishemijskog udara (tzv. „zakrčenje“ krvnih sudova).
Međutim, taj isti efekt razrjeđivanja krvi može biti i problematičan kod nekih ljudi, jer povećava rizik od ozbiljnog krvarenja.
Kada aspirin može imati koristi
Medicinski stručnjaci se najčešće slažu da svakodnevna terapija aspirinima može biti korisna samo u određenim situacijama:
1. Sekundarna prevencija
Ako ste već imali srčani ili moždani udar ili imate dokazane probleme s krvnim sudovima, svakodnevni aspirin može pomoći da se spriječi ponavljanje ovih događaja. U takvim slučajevima koristi aspirin često nadmašuju rizike.
2. Neki ljudi s visokim rizikom od kardiovaskularnih problema
U pojedinim situacijama (npr. osobe između 40 i 59 godina s visokim rizikom za srčani udar) liječnik može preporučiti nisku dozu aspirina nakon procjene rizika/koristi.
Zašto aspirin NIJE preporučljiv za sve
1. Nema jasne koristi za „preventivno“ uzimanje kod zdravih osoba
Novo istraživanje sugerira da redovno uzimanje aspirina ne smanjuje rizik od raka i ne mora generalno spriječiti srčane bolesti kod ljudi koji nemaju problema s krvnim sudovima. Rizik od krvarenja se, međutim, može povećati odmah.
2. Povećan rizik od krvarenja
Redovno uzimanje aspirina povećava rizik od:
-
krvarenja iz želuca ili crijeva
-
krvarenja u mozgu (hemoragijski moždani udar)
-
nastanka čira na želucu ili drugim komplikacija
Ti rizici mogu biti ozbiljni, posebno kod starijih osoba.
3. Interakcije s drugim lijekovima i stanjima
Ako koristite druge lijekove koje takođe utiču na zgrušavanje krvi (npr. warfarin ili novije antikoagulanse) ili imate istoriju želučanih problema, aspirin može povećati štetne efekte.
Šta doktori danas kažu
Preporuke nesvrstavanja aspirina kao svakodnevnog lijeka bez zdravstvenog razloga sve su snažnije:
-
Ako nemate dijagnostifikovanu srčanu bolest, mnogi stručnjaci savjetuju protiv uzimanja aspirina svaki dan, posebno ako ste stariji od 60 ili 70 godina.
-
Upotreba aspirina za opštu prevenciju bez medicinskog nadzora obično nije preporučljiva, jer koristi često ne nadmašuju rizike.
-
Svaka odluka o dugotrajnoj terapiji aspirinom treba biti individualna i urađena uz ljekarski savjet.
Zaključak — aspirin nije univerzalna preventiva
Aspirin ima važne medicinske uloge kod osoba sa srčanim ili vaskularnim bolestima.
Ali nije univerzalno koristan lijek protiv srčanih problema ili raka za sve ljude.
Samoinicijativno svakodnevno uzimanje može povećati rizik od ozbiljnih nuspojava, naročito krvarenja i gastrointestinalnih problema.
Uvijek se posavjetujte sa svojim ljekarom prije nego što počnete uzimati aspirin svaki dan — ne radite to bez medicinskog nadzora.
Ivana Kovačević je novinarka i urednica portala Glas Balkana s dugogodišnjim iskustvom u online medijima. Piše o temama iz politike, društva, kulture, ekonomije i svakodnevnog života, s posebnim fokusom na objektivno i jasno informisanje čitatelja. Poznata je po svojoj analitičnosti, istraživačkom pristupu i sposobnosti da kompleksne događaje približi široj publici.
