Građane Hrvatske koji se pripremaju za odlazak u mirovinu očekuju važne promjene koje će stupiti na snagu početkom 2027. godine. Posebnu pažnju na nova pravila trebale bi obratiti žene, jer se za njih nastavlja postepeno povećavanje dobne granice za ostvarivanje prava na starosnu i prijevremenu mirovinu.
Prema informacijama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), uslovi za penzionisanje zavise od životne dobi, ukupnog mirovinskog staža i vrste mirovine koju osiguranik namjerava ostvariti. Zbog toga građani koji planiraju završiti radni vijek moraju pažljivo provjeriti ispunjavaju li sve zakonske zahtjeve.
Iako se promjene provode postepeno, razlika od samo nekoliko mjeseci može biti veoma važna za osobe koje uskoro planiraju prestati raditi.
Od januara 2027. mijenjaju se uslovi za žene
Jedna od najvažnijih promjena odnosi se na dobnu granicu za odlazak žena u redovnu starosnu mirovinu.
Tokom 2026. godine žene mogu ostvariti pravo na redovnu starosnu mirovinu kada navrše 64 godine života i imaju najmanje 15 godina mirovinskog staža.
Međutim, od 1. januara 2027. godine dobna granica povećava se na 64 godine i tri mjeseca, dok minimalni potrebni staž ostaje nepromijenjen.
To znači da će žene koje planiraju penzionisanje tokom naredne godine morati ispuniti nešto strožije dobne uslove nego one koje pravo na mirovinu ostvaruju tokom 2026. godine.
Promjena se provodi u okviru zakonskog plana kojim se postupno izjednačavaju uslovi penzionisanja žena i muškaraca u Hrvatskoj.
Strožiji uslovi i za prijevremenu mirovinu
Promjene neće obuhvatiti samo redovnu starosnu mirovinu, nego i mogućnost ranijeg odlaska u penziju.
U 2026. godini žene mogu ostvariti pravo na prijevremenu starosnu mirovinu s navršenih 59 godina života i najmanje 34 godine mirovinskog staža.
Od početka 2027. godine oba uslova povećavaju se za tri mjeseca.
Prema novim pravilima, žene će za prijevremenu starosnu mirovinu morati imati najmanje 59 godina i tri mjeseca života, uz 34 godine i tri mjeseca mirovinskog staža.
Za razliku od redovne starosne mirovine, kod koje se mijenja samo dobna granica, u slučaju prijevremenog penzionisanja povećavaju se i potrebne godine života i trajanje staža.
Zbog toga je posebno važno pravovremeno provjeriti datum kada će oba uslova biti ispunjena.
Ko može otići u mirovinu sa 60 godina?
Hrvatski mirovinski sistem predviđa i posebnu mogućnost za osobe koje su veoma rano počele raditi i tokom života ostvarile dug mirovinski staž.
Riječ je o starosnoj mirovini za dugogodišnjeg osiguranika.
Ovo pravo mogu ostvariti žene i muškarci koji imaju najmanje 60 godina života i 41 godinu staža osiguranja u efektivnom trajanju.
Takav oblik penzionisanja posebno je značajan za osobe koje su počele raditi u mladosti i tokom radnog vijeka prikupile veliki broj godina osiguranja.
Međutim, potrebno je naglasiti da se u propisanih 41 godinu uračunava staž osiguranja ostvaren u stvarnom, odnosno efektivnom trajanju.
Također, ovo pravo ne mogu ostvariti osobe koje su već ispunile uslove za redovnu starosnu mirovinu.
Važna novost za one koji su ranije otišli u penziju
Osim promjena koje se odnose na buduće penzionere, od početka 2026. godine primjenjuje se i pravilo koje može pozitivno utjecati na primanja određenih postojećih korisnika mirovina.
Naime, kod prijevremenog odlaska u penziju iznos mirovine u pravilu se umanjuje zbog ranijeg završetka radnog vijeka.
Prema pravilima HZMO-a, polazni faktor smanjuje se za 0,2 posto za svaki mjesec prijevremenog penzionisanja.
To znači da odlazak u mirovinu godinu dana ranije podrazumijeva umanjenje polaznog faktora za 2,4 posto, dok pet godina ranijeg penzionisanja donosi umanjenje od 12 posto.
Međutim, uvedena je značajna promjena.
Od 1. januara 2026. godine korisnicima koji navrše 70 godina života ukida se umanjenje polaznog faktora zbog prijevremenog penzionisanja.
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ponovno određuje iznos mirovine bez ranijeg umanjenja, počevši od prvog dana mjeseca nakon mjeseca u kojem korisnik navrši 70 godina.
Postupak se provodi po službenoj dužnosti, što znači da korisnici ne moraju podnositi poseban zahtjev za ukidanje ovog umanjenja.
Postepeno izjednačavanje do 2030. godine
Promjene predviđene za 2027. godinu nisu posljednja faza prilagođavanja mirovinskih uslova.
Prema važećem zakonskom rasporedu, dobna granica za žene nastavit će se povećavati i tokom narednih godina.
U 2028. godini žene će pravo na redovnu starosnu mirovinu ostvarivati sa 64 godine i šest mjeseci života, dok će godinu kasnije biti potrebno navršiti 64 godine i devet mjeseci.
Potpuno izjednačavanje općih uslova za žene i muškarce predviđeno je za 1. januar 2030. godine.
Od tada će redovna starosna mirovina biti dostupna osobama koje imaju najmanje 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.
Istovremeno će se izjednačiti i uslovi za prijevremenu starosnu mirovinu, za koju će biti potrebno navršiti 60 godina života i imati najmanje 35 godina mirovinskog staža.
Šta građani trebaju provjeriti prije podnošenja zahtjeva?
Osobe koje se približavaju završetku radnog vijeka trebale bi na vrijeme provjeriti podatke o svom mirovinskom osiguranju.
Posebno je važno utvrditi jesu li sve godine staža pravilno evidentirane, jer nepotpuni podaci mogu otežati utvrđivanje prava na mirovinu.
Također, potrebno je razlikovati redovnu starosnu mirovinu, prijevremenu starosnu mirovinu i mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika.
Svaka od ovih kategorija ima posebne uslove, a izbor vrste mirovine može utjecati na vrijeme odlaska u penziju i visinu budućih primanja.
U pravilu, za ostvarivanje prava na mirovinu potreban je prestanak mirovinskog osiguranja, iako zakon predviđa određene izuzetke koji omogućavaju nastavak rada uz korištenje mirovine.
Zbog toga je korisno prije donošenja konačne odluke zatražiti informacije od HZMO-a i provjeriti mogućnosti koje proizlaze iz vlastitog radnog staža.
Naredna godina donosi važne odluke za buduće penzionere
Za građane Hrvatske koji planiraju odlazak u mirovinu tokom 2027. godine najvažnije je znati da se zakonski uslovi ne mijenjaju jednako za sve kategorije osiguranika.
Posebno će žene morati obratiti pažnju na nove dobne granice i povećanje potrebnog staža za prijevremeno penzionisanje.
S druge strane, osobe s dugogodišnjim stažem i dalje mogu koristiti posebne mogućnosti koje predviđa mirovinski sistem.
Pravovremena provjera uslova može pomoći građanima da izbjegnu neplanirano odgađanje penzionisanja i bolje procijene buduća primanja.
Promjene koje stupaju na snagu 1. januara 2027. godine dio su dugoročnog usklađivanja hrvatskog mirovinskog zakonodavstva, a njihov konačni cilj je izjednačavanje općih uslova za odlazak žena i muškaraca u penziju do 2030. godine.
