Plenković iz Strasbourga poslao važno upozorenje Europi: Potvrdio nastavak pomoći Ukrajini i otkrio šta smatra najvećim izazovima
Hrvatski premijer Andrej Plenković u ponedjeljak, 2. novembra 2026. godine, učestvovao je na Svjetskom forumu za demokraciju u Strasbourgu, gdje je govorio o sigurnosnim izazovima, ekonomskim problemima i budućnosti evropskih država. Tokom obraćanja posebno je naglasio važnost očuvanja demokratskih vrijednosti, a jednu od najvažnijih poruka uputio je povodom rata u Ukrajini.
Premijer je potvrdio da Hrvatska neće odustati od pružanja podrške Ukrajini te da će nastaviti pomagati toj zemlji na političkom, vojnom i finansijskom planu. Istovremeno je upozorio da se evropska društva suočavaju s nizom problema koji, ukoliko se zanemare, mogu negativno utjecati na stabilnost demokratskih institucija.
Njegovo obraćanje obuhvatilo je i pitanja nezakonitih migracija, visokih cijena energenata, položaja mladih te sve izraženijeg nepovjerenja dijela građana prema političkim institucijama.
Hrvatska nastavlja podržavati Ukrajinu
Govoreći o ruskoj invaziji na Ukrajinu, Plenković je istakao da se ne radi samo o sukobu koji pogađa jednu državu, nego i o pitanju poštivanja međunarodnih pravila i državnog suvereniteta.
Prema njegovim riječima, Hrvatska dobro razumije posljedice rata i narušavanja teritorijalnog integriteta, s obzirom na vlastito iskustvo iz devedesetih godina.
Upravo zbog toga smatra da je nastavak međunarodne pomoći Ukrajini od velikog značaja.
Premijer je naglasio da hrvatska podrška ostaje nepromijenjena, bez obzira na različite stavove koji se povremeno pojavljuju među evropskim političkim liderima.
Posebno je istakao potrebu utvrđivanja odgovornosti za ratne zločine, smatrajući da trajna sigurnost ne može biti izgrađena bez poštivanja međunarodnog prava.
Upozorio na probleme koji mogu ugroziti povjerenje građana
Jedan od važnijih dijelova Plenkovićevog govora odnosio se na sve veći osjećaj nesigurnosti među stanovništvom evropskih država.
Premijer je upozorio da visoki troškovi života, ekonomske nejednakosti i nedostatak perspektive mogu dovesti do udaljavanja građana od političkih institucija.
Posebno je spomenuo mlade ljude, koji se često suočavaju s poteškoćama prilikom pronalaska odgovarajućeg zaposlenja ili rješavanja stambenog pitanja.
Prema njegovoj ocjeni, demokratske države moraju pokazati da mogu ponuditi konkretna rješenja za svakodnevne probleme stanovništva.
Naglasio je da povjerenje građana nije dovoljno graditi političkim obećanjima, nego rezultatima koji se mogu osjetiti u svakodnevnom životu.
Uz ekonomske izazove, govorio je i o širenju dezinformacija, hibridnim prijetnjama te rizicima koje nove tehnologije mogu predstavljati za demokratske procese.
Visoke cijene energije predstavljaju dodatnu opasnost
Plenković se posebno osvrnuo na energetsku sigurnost, ističući da cijene energenata imaju daleko šire posljedice od povećanih računa za domaćinstva.
Kada poskupe grijanje, prijevoz i proizvodnja, posljedice osjećaju i građani i privredni subjekti.
Takva situacija može oslabiti kupovnu moć stanovništva, povećati nezadovoljstvo i dodatno opteretiti ekonomiju.
Premijer smatra da evropske države moraju nastaviti ulagati u sigurnije izvore energije, energetsku efikasnost i smanjenje zavisnosti od vanjskih dobavljača.
Posebno je upozorio da pojedine države energiju mogu koristiti kao sredstvo političkog i ekonomskog pritiska.
Govoreći o Hrvatskoj, podsjetio je da je Vlada tokom prethodnih kriza donosila mjere za ublažavanje posljedica povećanja cijena, ocijenivši da su one pomogle očuvanju društvene stabilnosti.
Najavio mogućnost strožeg pristupa nezakonitim migracijama
Veliku pažnju izazvao je i dio govora posvećen migracijama.
Plenković je podsjetio da su događaji iz 2015. i 2016. godine značajno utjecali na političke odnose u brojnim evropskim državama.
Prema njegovoj procjeni, među evropskim liderima postoji sve manje spremnosti za prihvatanje nastavka nezakonitih migracijskih tokova.
Zbog toga očekuje da će evropska politika u ovom području u budućnosti postati dodatno restriktivna.
Naglasio je važnost poštivanja postojećih pravila i odgovornosti država u upravljanju migracijama.
Ipak, tokom ovog obraćanja nije predstavljena konkretna nova zakonska mjera, nego je premijer iznio svoje viđenje budućeg smjera evropske politike.
Hrvatska obilježava važnu godišnjicu
Boravak hrvatskog premijera u Strasbourgu poklopio se s obilježavanjem značajne godišnjice hrvatskog članstva u Vijeću Europe.
Hrvatska je ovoj međunarodnoj organizaciji pristupila 6. novembra 1996. godine, a ove godine navršava se tri decenije od tog događaja.
Plenković je podsjetio na put koji je Hrvatska prošla od završetka ratnih sukoba do punopravnog članstva u Evropskoj uniji, NATO-u, eurozoni i schengenskom prostoru.
Prema njegovim riječima, evropske integracije bile su povezane s jačanjem demokratskih institucija, pravosuđa i zaštite ljudskih prava.
Posebno je naglasio da nezavisni sudovi, slobodni mediji i parlamentarni nadzor predstavljaju važne temelje demokratske sigurnosti.
Poslao poruku i državama zapadnog Balkana
Premijer se tokom govora osvrnuo i na političku budućnost država u hrvatskom susjedstvu.
Naglasio je da trajna stabilnost zapadnog Balkana zahtijeva poštivanje vladavine prava, suočavanje s ratnom prošlošću i odbacivanje veličanja osuđenih ratnih zločinaca.
Hrvatska, prema njegovim riječima, podržava evropsku perspektivu susjednih država, a posebno je izdvojio Bosnu i Hercegovinu.
Ipak, naglasio je da napredak prema članstvu u Evropskoj uniji mora zavisiti od konkretnih reformi i ispunjavanja utvrđenih kriterija.
Takav pristup, smatra Plenković, važan je za očuvanje vjerodostojnosti procesa proširenja.
Demokracija i sigurnost ostaju važni evropski prioriteti
U završnom dijelu obraćanja Plenković je poručio da evropske zemlje trebaju jačati saradnju i pravovremeno odgovarati na probleme koji mogu narušiti stabilnost društva.
Posebno je istakao važnost međunarodnih organizacija, zaštite ljudskih prava i saradnje između državnih institucija i civilnog društva.
Upozorio je i na razvoj umjetne inteligencije, koja može donijeti značajne koristi, ali istovremeno otvoriti prostor za manipulacije informacijama i ugrožavanje pojedinih prava ako se ne uspostave odgovarajući zaštitni mehanizmi.
Najvažnija poruka hrvatskog premijera jeste da će Hrvatska nastaviti pružati podršku Ukrajini, dok evropske države istovremeno moraju odgovarati na ekonomske, sigurnosne i društvene izazove.
Prema Plenkovićevoj ocjeni, stabilna budućnost Europe zahtijeva institucije kojima građani vjeruju, politike koje donose konkretne rezultate i međunarodnu saradnju zasnovanu na poštivanju zajedničkih pravila.
Njegov nastup u Strasbourgu tako je obuhvatio ne samo aktuelne sigurnosne okolnosti nego i dugoročna pitanja koja će utjecati na politički i ekonomski razvoj evropskih država.
