Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović ponovno je otvorio raspravu o položaju Hrvatske unutar Evropske unije, govoreći o nacionalnim interesima, ekonomskim rezultatima i mogućnosti samostalnog odlučivanja o važnim vanjskopolitičkim pitanjima. Tokom obraćanja u Zagrebu iznio je niz kritika na račun evropskih institucija, ali je istovremeno jasno poručio da ne podržava ideju pokretanja referenduma o izlasku Hrvatske iz Evropske unije.
Milanović smatra da članstvo u međunarodnim organizacijama ne bi smjelo sprječavati države da preispituju vlastite interese i rezultate koje ostvaruju. Prema njegovim riječima, Hrvatska nakon trinaest godina članstva u EU-u treba otvoreno razgovarati o koristima, obavezama i dugoročnim posljedicama evropskih integracija.
Njegove izjave izazvale su pažnju jer je posebno kritikovao način oblikovanja zajedničke vanjske politike Evropske unije, ocijenivši da države članice nemaju dovoljno prostora za samostalno zastupanje svojih stavova.
Milanović pred studentima otvorio pitanje hrvatskih interesa
Predsjednik je u ponedjeljak, 9. novembra 2026. godine, učestvovao na svečanoj sjednici Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, održanoj povodom 64. godišnjice osnivanja ove obrazovne ustanove.
Tokom obraćanja profesorima, studentima i drugim uzvanicima govorio je o važnosti kritičkog razmišljanja, obrazovanja i otvorene rasprave o političkim pitanjima.
Naglasio je da akademske institucije imaju posebno važnu ulogu u društvu jer omogućavaju razmjenu različitih mišljenja i preispitivanje odluka koje donose politički predstavnici.
Milanović se prisjetio i ranijih obraćanja na istom fakultetu, ističući da je i prethodnih godina upozoravao na određene probleme u evropskoj politici.
Prema njegovoj ocjeni, demokratsko društvo mora omogućiti otvorenu raspravu i o najosjetljivijim pitanjima, uključujući funkcionisanje međunarodnih organizacija i položaj pojedinih država unutar njih.
Šta Hrvatska dobija od članstva u Evropskoj uniji?
Jedna od najvažnijih tema Milanovićevog govora odnosila se na koristi koje Hrvatska ostvaruje kao članica Evropske unije.
Predsjednik smatra da nakon više od deset godina članstva treba pažljivo analizirati ekonomske rezultate, sigurnosne okolnosti i utjecaj evropskih politika na svakodnevni život stanovništva.
Posebno je izdvojio gospodarski rast, životni standard i nacionalnu sigurnost kao područja prema kojima bi trebalo procjenjivati uspješnost određenih političkih odluka.
Prema njegovom mišljenju, nacionalni interes mora ostati jedan od glavnih kriterija prilikom donošenja odluka koje mogu imati dugoročne posljedice za državu.
Istaknuo je da preispitivanje međunarodnih odnosa ne znači automatsko protivljenje članstvu u organizacijama kojima Hrvatska pripada.
Naprotiv, smatra da država mora razumjeti koje prednosti ostvaruje, gdje postoje nedostaci i na koji način može bolje zastupati vlastite interese.
Jasno se izjasnio o izlasku Hrvatske iz EU-a
Posebnu pažnju izazvao je dio Milanovićevog govora u kojem se osvrnuo na mogućnost organizovanja referenduma o izlasku Hrvatske iz Evropske unije.
Iako je pozvao na preispitivanje koristi evropskog članstva, predsjednik je jasno poručio da ne zagovara napuštanje Unije.
Prema njegovoj ocjeni, referendum o izlasku u trenutnim okolnostima ne bi bio ni realan ni razuman politički potez.
Time je napravio razliku između kritike pojedinih evropskih politika i ideje o potpunom napuštanju evropskih integracija.
Milanović nije najavio pokretanje referenduma, nije predstavio inicijativu za izlazak Hrvatske iz EU-a niti je pozvao građane da podrže takvu odluku.
Njegova poruka prvenstveno se odnosila na potrebu da hrvatske institucije kontinuirano procjenjuju koliko postojeći odnosi odgovaraju državnim interesima.
Oštre kritike na račun evropske vanjske politike
Značajan dio predsjednikovog obraćanja bio je posvećen načinu na koji Evropska unija nastupa na međunarodnoj političkoj sceni.
Milanović smatra da EU nije uspjela razviti zajedničku vanjsku politiku kakva je bila zamišljena tokom ranijih faza evropskih integracija.
Prema njegovom tumačenju, među državama članicama ne postoji dovoljno saglasnosti o brojnim međunarodnim pitanjima.
Zbog toga smatra da evropske institucije često nemaju jasno definisanu zajedničku poziciju, dok se pojedine članice istovremeno suočavaju s ograničenjima u samostalnom predstavljanju svojih interesa.
Predsjednik je posebno istaknuo da Evropska unija nije država i da se njena organizacija ne može poistovjetiti s klasičnim državnim sistemom.
U tom kontekstu kritikovao je i način na koji evropski predstavnici nastupaju na međunarodnim forumima.
Prema njegovom mišljenju, potrebno je otvorenije razgovarati o demokratskom legitimitetu pojedinih evropskih dužnosnika i njihovim ovlaštenjima.
Ipak, takve ocjene predstavljaju predsjednikov politički stav. Evropska unija ima uspostavljene institucije i mehanizme zajedničke vanjske i sigurnosne politike, iako među državama članicama postoje razlike u prioritetima i stavovima.
Spomenuo i ranije evropske dužnosnice
Govoreći o razvoju evropske diplomatije, Milanović se prisjetio perioda u kojem je obavljao funkciju predsjednika hrvatske Vlade.
Tada su važne dužnosti u evropskoj vanjskoj politici obavljale Catherine Ashton i Federica Mogherini.
Milanović je istaknuo da su se u tom razdoblju određene odluke donosile uz pažljivije usaglašavanje stavova država članica.
Prema njegovoj ocjeni, tadašnji predstavnici evropskih institucija nastojali su pronaći kompromis, dok se danas sve češće pojavljuju neslaganja oko međunarodnih pitanja.
Predsjednik je izrazio zabrinutost zbog mogućnosti da pojedini predstavnici država članica ostanu bez dovoljno utjecaja na odluke koje se donose na evropskom nivou.
Takvu situaciju smatra razlogom za dodatnu raspravu o nadležnostima evropskih institucija i ulozi nacionalnih vlada.
Usporedio ekonomske rezultate Hrvatske i Srbije
Tokom govora Milanović se osvrnuo i na gospodarske pokazatelje.
Prema njegovim navodima, Hrvatska je tokom proteklog desetljeća ostvarivala prosječan godišnji gospodarski rast od približno 2,5 posto.
Podsjetio je da je Hrvatska istovremeno koristila značajna sredstva iz evropskih fondova, uključujući finansijsku podršku povezanu s posljedicama pandemije i obnovom područja pogođenih potresima.
Zatim je spomenuo Srbiju, navodeći da je susjedna država u približno istom periodu ostvarivala slične stope gospodarskog rasta, iako nije članica Evropske unije.
Milanović je ovom usporedbom želio otvoriti pitanje stvarnih ekonomskih učinaka članstva.
Međutim, gospodarski rast nije jedini pokazatelj ekonomskih prednosti evropskih integracija.
Pri procjeni koristi članstva važno je uzeti u obzir i pristup jedinstvenom tržištu, slobodu kretanja ljudi, robe, usluga i kapitala te druge finansijske i institucionalne mogućnosti.
Sama usporedba prosječnih stopa rasta zato ne predstavlja potpunu ocjenu ekonomskih učinaka članstva.
Kritike demokratije i političkog odlučivanja
Milanović se tokom obraćanja osvrnuo i na šire stanje demokratskih institucija.
Govorio je o političkim sukobima, međunarodnim odnosima i načinu na koji pojedini politički predstavnici tumače demokratske vrijednosti.
Spomenuo je nesuglasice povezane s ustavnim sudovima u Hrvatskoj i Poljskoj, kao i događaje u Sjedinjenim Američkim Državama, uključujući upad u američki Kongres 6. januara 2021. godine.
Ove događaje povezao je s pitanjem dosljednosti u zaštiti demokratskih standarda.
Prema njegovom mišljenju, političke razlike trebalo bi rješavati razgovorom i argumentima, a ne nasiljem ili pokušajima nametanja stavova.
Posebno je naglasio ulogu obrazovnih institucija i medija u podsticanju kvalitetne javne rasprave.
Hrvatska ostaje članica EU-a, ali Milanović traži ozbiljniju raspravu
Milanovićevo obraćanje pokazalo je da predsjednik smatra kako Hrvatska mora aktivnije razmatrati vlastiti položaj u evropskim institucijama.
Njegove kritike odnosile su se prvenstveno na zajedničku vanjsku politiku, ekonomske rezultate i mogućnost samostalnog zastupanja nacionalnih interesa.
Istovremeno je odbacio ideju da bi trenutne okolnosti opravdavale pokretanje postupka za napuštanje Evropske unije.
Najvažnija poruka predsjednikovog govora jeste da Hrvatska treba preispitivati koristi i obaveze evropskog članstva, ali da izlazak iz EU-a ne smatra razumnim rješenjem.
Za sada nema najave referenduma niti konkretnih političkih koraka koji bi promijenili status Hrvatske unutar Evropske unije.
Predsjednikovo obraćanje zato prvenstveno predstavlja poziv na raspravu o evropskim politikama, nacionalnoj sigurnosti i gospodarskim interesima.
- Hrvatska ostaje punopravna članica Evropske unije, a pitanja koja je Milanović otvorio odnose se na način na koji država može koristiti prednosti članstva i istovremeno zastupati vlastite političke i ekonomske prioritete.
