Smrt 32-godišnjeg Kristiana Josipa Periša u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan u zagrebačkom Jankomiru izazvala je brojne reakcije u hrvatskoj javnosti, a cijeli slučaj sada je postao i predmet političkih nesuglasica. Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) uputila je kritike zagrebačkoj vlasti, koju čine platforma Možemo! i SDP, optužujući ih za nedovoljno javno reagovanje na događaj koji je završio pokretanjem krivičnog postupka protiv četvorice medicinskih tehničara.
Iz vladajuće stranke smatraju da bi reakcije opozicionih političara bile znatno drugačije da se isti događaj dogodio u zdravstvenoj ustanovi kojom upravlja država.
Slučaj je dodatno privukao pažnju nakon objavljivanja informacija o policijskom istraživanju, ali i nakon što su se u javnosti pojavili novi detalji o okolnostima smrti pacijenta.
HDZ kritikovao zagrebačku gradsku vlast
Hrvatska demokratska zajednica oglasila se na društvenoj mreži X, gdje je iznijela niz kritika na račun platforme Možemo! i SDP-a.
Povod za reakciju bila je smrt mladog pacijenta u psihijatrijskoj ustanovi za koju je nadležna zagrebačka gradska vlast.
Iz HDZ-a su poručili da bi se u javnosti razvila mnogo snažnija politička rasprava da se tragedija dogodila u bolnici pod državnom upravom.
„Da je Psihijatrijska bolnica Jankomir pod upravom države, izbila bi revolucija!”, naveli su u svojoj objavi.
Stranka je zatim dovela u pitanje izostanak snažnijih reakcija političkih protivnika, tvrdeći da se odgovornost različito tumači zavisno od toga ko upravlja određenom ustanovom.
Prema njihovoj ocjeni, Možemo! i SDP nisu pokazali jednak nivo kritičnosti kakav inače zahtijevaju kada se problemi dogode u institucijama pod državnom upravom.
Ipak, ove tvrdnje predstavljaju političku ocjenu HDZ-a i same po sebi ne dokazuju odgovornost gradskih dužnosnika za događaj koji je predmet krivične istrage.
Četvorica medicinskih tehničara završila u istražnom zatvoru
U središtu cijelog slučaja nalazi se smrt Kristiana Josipa Periša, bivšeg atletičara, diplomiranog kineziologa i trenera u paraobaranju ruke.
Periš je preminuo 21. oktobra 2026. godine tokom boravka u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan.
Nakon provedenih policijskih radnji, četvorica medicinskih tehničara u dobi od 22, 28, 32 i 52 godine osumnjičena su za teško ubistvo.
Prema sumnjama istražitelja, zaposlenici su tokom postupanja prema pacijentu primijenili prekomjernu fizičku silu, suprotno pravilima medicinske struke.
U službenim informacijama navedeno je da je pacijent bio djelimično vezan za bolnički krevet te da su ga osumnjičeni pokušavali spriječiti da ustane.
Istražitelji smatraju da je tokom tog postupanja zadobio više povreda.
Sudac istrage Županijskog suda u Zagrebu odredio je četvorici osumnjičenih jednomjesečni istražni zatvor.
Važno je naglasiti da se krivični postupak još provodi i da odgovornost osumnjičenih nije pravosnažno utvrđena.
Objavljene informacije o snimci nadzorne kamere
Posebnu pažnju javnosti izazvali su medijski izvještaji o snimci bolničkog videonadzora.
Prema informacijama koje je objavio Jutarnji list, na snimci se vidi postupanje medicinskog osoblja prema pacijentu tokom intervencije u bolničkoj sobi.
U izvještajima se navodi da je tokom fizičkog sputavanja korišten jastuk te da je nad pacijentom primijenjena značajna sila.
Snimka predstavlja važan dio materijala koji istražitelji analiziraju kako bi rekonstruisali događaj.
Međutim, za potpuno utvrđivanje okolnosti smrti potrebno je razmotriti medicinsku dokumentaciju, nalaze vještaka, snimke i iskaze svih osoba uključenih u događaj.
Porodica preminulog sportaša zatražila je temeljitu istragu, dok je njen advokat Leon Zrnić javno osporio pojedine tvrdnje koje su se pojavile o zdravstvenom stanju i ponašanju Periša prije smrti.
HDZ podsjetio i na raniji korupcijski slučaj
U svom političkom istupu HDZ se nije ograničio samo na događaje povezane sa smrću pacijenta.
Stranka je spomenula i raniji korupcijski slučaj u istoj zdravstvenoj ustanovi, koji se odnosio na nepravilnosti povezane s javnom nabavom.
Iz HDZ-a tvrde da su pojedine osobe koje politički povezuju s platformom Možemo! priznale učestvovanje u namještanju postupaka javne nabave i primanju mita.
Time su pokušali otvoriti šire pitanje odgovornosti za upravljanje javnim ustanovama, kao i kriterija prema kojima se određuju osobe koje obavljaju rukovodeće funkcije.
Ipak, političku povezanost pojedinaca potrebno je razlikovati od njihove lične odgovornosti za eventualna nezakonita postupanja.
Svaki korupcijski predmet mora se razmatrati na osnovu vlastitih činjenica, dok se odgovornost političkih stranaka ne može automatski utvrditi na osnovu postupaka pojedinih osoba.
U raspravu uključen i slučaj profesora Maršavelskog
Još jedno pitanje koje je HDZ otvorio u svojoj objavi odnosi se na profesora zagrebačkog Pravnog fakulteta Aleksandra Maršavelskog.
Riječ je o profesoru koji je potvrdio da je pod pseudonimom savjetovao studentski pokret u Srbiji.
Predstavnici HDZ-a smatraju da je taj slučaj izazvao nedovoljno kritičnu reakciju dijela političke javnosti.
Stranka je povezala ovu temu s raspravom o zagrebačkoj bolnici, tvrdeći da postoje različita mjerila kada se ocjenjuju postupci političkih aktera.
Međutim, riječ je o odvojenim događajima koji nemaju neposrednu vezu s krivičnom istragom smrti pacijenta u Jankomiru.
Zajedničko im je to što su postali predmet međustranačkih rasprava o političkoj odgovornosti i javnom predstavljanju određenih događaja.
Zaposlenici bolnice organizovali protest
Dok su političke stranke razmjenjivale kritike, dio zdravstvenih radnika odlučio je javno reagovati zbog uhićenja svojih kolega.
U ponedjeljak, 9. novembra, ispred Klinike za psihijatriju Sveti Ivan održan je protest medicinskih tehničara.
Okupljeni su izrazili saučešće porodici preminulog pacijenta, ali su istovremeno upozorili na zahtjevne uslove rada u psihijatrijskim ustanovama.
Prema njihovim navodima, zaposlenici se često suočavaju s kriznim situacijama koje zahtijevaju posebnu stručnu obuku, dovoljan broj osoblja i jasno definisane sigurnosne postupke.
Predložili su dodatnu edukaciju zaposlenika i organizovanje posebnog interventnog tima koji bi bio dostupan tokom cijelog dana.
Također su zatražili poboljšanje sigurnosnih uslova na hitnom prijemu.
Predstavnici zaposlenika naglasili su da podržavaju utvrđivanje svih okolnosti tragedije, ali smatraju da se krivična odgovornost pojedinaca mora dokazati pred nadležnim sudom.
Ministarstvo zdravstva pokrenulo nadzor
Nakon smrti pacijenta reagovalo je i Ministarstvo zdravstva, koje je pokrenulo inspekcijski nadzor u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan.
Cilj nadzora je utvrditi jesu li tokom postupanja prema pacijentu poštovani propisani medicinski standardi i pravila rada.
Ravnateljica ustanove Majda Grah potvrdila je da su trojici od četvorice osumnjičenih zaposlenika upućeni izvanredni otkazi.
Također je govorila o problemima nedostatka osoblja i potrebi kontinuiranog stručnog usavršavanja zaposlenika koji rade u posebno zahtjevnim bolničkim odjelima.
Ovi događaji otvorili su i šire pitanje koliko su zdravstvene ustanove pripremljene za postupanje u situacijama koje zahtijevaju hitnu intervenciju.
Politička odgovornost i krivična istraga dva su odvojena pitanja
Najnoviji sukob između HDZ-a i zagrebačke vlasti pokazuje da tragedija u zdravstvenoj ustanovi može otvoriti i pitanja upravljačke odgovornosti.
S jedne strane, policija i pravosuđe trebaju utvrditi jesu li zaposleni počinili krivično djelo.
S druge strane, nadležna tijela trebaju provjeriti jesu li u bolnici postojali odgovarajući uslovi rada, dovoljan broj zaposlenika i jasna pravila postupanja s pacijentima.
Politički predstavnici mogu zahtijevati odgovore o radu institucija, ali utvrđivanje pojedinačne krivične odgovornosti ostaje u nadležnosti pravosudnih tijela.
HDZ je javno prozvao Možemo! i SDP zbog načina na koji su, prema njegovoj ocjeni, reagovali na tragediju, ali time nije utvrđena njihova neposredna odgovornost za smrt pacijenta.
Za porodicu Kristiana Josipa Periša najvažnije je da se utvrde sve okolnosti događaja i da odgovorne osobe, ukoliko njihova krivnja bude dokazana, snose zakonom propisane posljedice.
Daljnji tok istrage, rezultati inspekcijskog nadzora i odluke nadležnih institucija trebali bi pružiti jasnije odgovore o postupanju medicinskog osoblja i mogućim propustima u organizaciji rada bolnice.
U međuvremenu se politička rasprava nastavlja, dok slučaj iz Jankomira ostaje jedno od važnijih pitanja u hrvatskoj javnosti zbog sigurnosti pacijenata, prava zdravstvenih radnika i odgovornosti institucija.
