Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović našao se na meti oštrih kritika nakon što je učestvovao na obilježavanju 82. godišnjice bitke kod Kućibrega u Istri. Svečanost, kojoj je prisustvovala i slovenska predsjednica Nataša Pirc Musar, trebala je biti posvećena sjećanju na poginule borce iz Drugog svjetskog rata, ali je nakon njenog završetka izazvala novu raspravu o historijskim simbolima i njihovom mjestu u službenim državnim ceremonijama.
Posebno oštru reakciju uputio je umirovljeni pukovnik Hrvatske vojske Robert Čulina, koji je javno kritikovao način organizacije događaja i prisustvo pripadnika Hrvatske vojske u prostoru obilježenom simbolima partizanskog pokreta.
Čulina smatra da bi državni vrh morao pokazati veću osjetljivost prema žrtvama komunističkog režima, a predsjedniku Milanoviću zamjerio je odnos prema pojedinim događajima iz hrvatske historije.
Pukovnik reagovao na prizore sa svečanosti
Povod za reakciju Roberta Čuline bila je komemoracija održana u nedjelju, 8. novembra 2026. godine, u Kućibregu, mjestu nedaleko od hrvatsko-slovenske granice.
Na svečanosti su učestvovali predsjednici Hrvatske i Slovenije, a počast poginulima odana je polaganjem vijenaca kod partizanskog spomenika.
Čulina je na društvenoj mreži Facebook objavio kritički osvrt na događaj, posebno izdvajajući prisustvo pripadnika Počasno-zaštitne bojne Hrvatske vojske.
Njegovu pažnju privukli su historijski simboli istaknuti tokom ceremonije, među kojima se nalazila i crvena zvijezda petokraka.
Umirovljeni pukovnik smatra da takav prizor nije primjeren službenom nastupu hrvatskih vojnika.
Svoje nezadovoljstvo izrazio je porukom „Hrvatska vojska ispod petokrake”, nakon čega je iznio niz kritika na račun predsjednika Republike i državnog protokola.
Milanoviću zamjerio odnos prema komunističkoj prošlosti
U nastavku objave Čulina je tvrdio da se u Hrvatskoj nedovoljno govori o zločinima počinjenim tokom komunističkog razdoblja.
Prema njegovom mišljenju, službeno obilježavanje antifašističke borbe ne bi trebalo biti odvojeno od razgovora o ratnim i poslijeratnim stradanjima.
Posebno je kritikovao predsjednika Milanovića, smatrajući da državni vrh ne pokazuje dovoljno odlučnosti u javnoj osudi zločina povezanih s komunističkim vlastima.
Čulina je upozorio da se historijski događaji moraju sagledavati u njihovoj cjelini, uključujući i postupke koji su se dogodili nakon završetka Drugog svjetskog rata.
Prema njegovoj ocjeni, izostavljanje pojedinih žrtava iz javnog sjećanja može dovesti do nepotpunog razumijevanja prošlosti.
Ipak, riječ je o stavovima koje je umirovljeni pukovnik iznio u vlastitoj javnoj objavi.
Njegove tvrdnje ne predstavljaju dokaz da je predsjednik Milanović prekršio zakon ili službena pravila prilikom učestvovanja na komemoraciji.
Spomenuo žrtve fojbi i ubijenog istarskog svećenika
Čulina je u svojoj reakciji posebno izdvojio stradanja koja povezuje s komunističkom represijom tokom rata i nakon njegovog završetka.
Među događajima koje je spomenuo nalaze se stradanja povezana s fojbama, odnosno kraškim jamama u koje su bacane žrtve tokom ratnog i poratnog perioda.
Osvrnuo se i na ubistva svećenika, posebno ističući slučaj Miroslava Bulešića, istarskog katoličkog svećenika ubijenog 1947. godine.
Prema Čulininom mišljenju, sjećanje na takve žrtve trebalo bi imati značajnije mjesto u javnim govorima o historiji Istre i Hrvatske.
On smatra da se odavanje počasti pripadnicima antifašističkog pokreta ne bi smjelo pretvoriti u zanemarivanje drugih stradanja.
Ova tema već desetljećima izaziva različita tumačenja jer se historijska uloga partizanskog pokreta i poslijeratnih komunističkih vlasti često razmatraju kroz različite političke i društvene perspektive.
Najviše mu zasmetalo postrojavanje Hrvatske vojske
Jedan od najvažnijih dijelova Čulinine kritike odnosio se na položaj pripadnika Hrvatske vojske tokom komemoracije.
Umirovljeni pukovnik smatra da crvena petokraka nije simbol koji se može povezivati isključivo s antifašističkim otporom.
Podsjetio je da je taj simbol kasnije koristila i Jugoslavenska narodna armija, čije su snage učestvovale u ratnim operacijama protiv Hrvatske početkom devedesetih godina.
Zbog toga smatra da njegovo isticanje na događaju kojem prisustvuje savremena Hrvatska vojska može izazvati negativne reakcije među dijelom hrvatskih branitelja.
Čulina je kritikovao i odgovornost osoba koje su odlučivale o službenom vojnom protokolu.
Prema njegovoj ocjeni, prisustvo pripadnika vojske u takvim okolnostima predstavlja neprimjerenu upotrebu zapovjednih ovlaštenja.
Međutim, nema službene potvrde da je prilikom organizacije svečanosti došlo do kršenja vojnih propisa ili nezakonitog postupanja.
Čulinina ocjena zato ostaje dio javne rasprave o primjerenosti historijskih obilježja na državnim događajima.
Šta se obilježavalo kod Kućibrega?
Bitka kod Kućibrega dogodila se 3. i 4. novembra 1944. godine, tokom završne faze Drugog svjetskog rata.
Na području Istre tada su se hrvatske, slovenske i talijanske partizanske jedinice zajednički suprotstavile brojnijim njemačkim i talijanskim fašističkim snagama.
Tokom borbi život je izgubilo ukupno 120 boraca, među kojima su bili i pripadnici talijanskog partizanskog bataljona Alma Vivoda.
Većina poginulih sahranjena je u zajedničkoj grobnici u slovenskom mjestu Hrvoji.
U spomen na njihov otpor 1959. godine podignuto je obilježje na uzvisini iznad Kućibrega.
Komemoracija se tradicionalno organizuje kao znak sjećanja na zajedničku borbu pripadnika triju naroda i njihovu saradnju tokom ratnog perioda.
Za organizatore događaja Kućibreg predstavlja simbol zajedništva, solidarnosti i otpora okupacijskim snagama.
Milanović govorio o zajedničkoj borbi i hrabrosti
Predsjednik Zoran Milanović tokom obraćanja istakao je da bitka kod Kućibrega ima posebno mjesto u historiji antifašističkog otpora.
Naglasio je da zajednička borba hrvatskih, slovenskih i talijanskih partizana predstavlja primjer saradnje naroda koji su se u izuzetno teškim okolnostima suprotstavili snažnijem protivniku.
Prema njegovim riječima, događaji iz novembra 1944. godine podsjećaju na razdoblje velikog nasilja i razaranja koje se ne smije ponoviti.
Predsjednik je posebno izdvojio hrabrost poginulih boraca i važnost očuvanja sjećanja na njihovu žrtvu.
Istovremeno se osvrnuo i na poslijeratno razdoblje, priznajući da su tokom teritorijalnih promjena i postupanja prema talijanskom stanovništvu počinjene greške.
Prema njegovoj ocjeni, pojedini postupci nakon završetka rata nisu bili provedeni na pravedan i civilizovan način.
Ipak, smatra da takve okolnosti ne umanjuju značaj zajedničkog otpora nacizmu i fašizmu.
Slovenska predsjednica pozvala na poštovanje prošlosti
Na komemoraciji je govorila i slovenska predsjednica Nataša Pirc Musar.
Ona je posebno naglasila značaj dobrosusjedskih odnosa i međusobnog razumijevanja stanovnika Hrvatske, Slovenije i Italije.
Prema njenim riječima, Istra je prostor na kojem se kroz historiju razvijala povezanost različitih naroda, kultura i jezika.
Pirc Musar smatra da očuvanje mira zahtijeva odgovoran odnos prema prošlosti, poštovanje žrtava i spremnost na prihvatanje različitih historijskih iskustava.
Istaknula je da sjećanje na zajedničku borbu treba poslužiti kao poticaj za jačanje međusobnog povjerenja.
Predsjednici Hrvatske i Slovenije zajedno su položili vijence kod spomenika poginulim borcima, čime je završen središnji dio komemorativnog programa.
Različita tumačenja historijskih simbola ponovo izazvala raspravu
Reakcija Roberta Čuline pokazala je da se u hrvatskoj javnosti i dalje vode rasprave o simbolima koji su korišteni tokom Drugog svjetskog rata i kasnijeg jugoslavenskog razdoblja.
Crvena zvijezda petokraka za jedne predstavlja obilježje antifašističkog otpora, dok je drugi povezuju s komunističkom represijom i djelovanjem Jugoslavenske narodne armije tokom Domovinskog rata.
Upravo zbog takvih različitih historijskih iskustava njeno pojavljivanje na službenim ceremonijama može izazvati suprotstavljene reakcije.
Čulina smatra da bi državni predstavnici trebali pažljivije pristupati korištenju takvih simbola, naročito kada na događajima učestvuju pripadnici savremene Hrvatske vojske.
S druge strane, organizatori komemoracije naglašavaju historijski kontekst bitke kod Kućibrega i značaj zajedničkog antifašističkog otpora.
Ostaju pitanja o protokolu i odnosu prema historiji
Najnoviji događaji otvorili su raspravu o tome kako državne institucije trebaju pristupati obilježavanju historijskih godišnjica.
Posebno se postavlja pitanje na koji način istovremeno odati počast poginulim borcima i uvažiti različita iskustva ljudi koji pojedine historijske simbole povezuju s kasnijim stradanjima.
Umirovljeni pukovnik Robert Čulina smatra da je državni protokol u Kućibregu bio neprimjeren te da predsjednik Milanović snosi političku odgovornost za takav nastup.
Ipak, njegove kritike ne predstavljaju službeno utvrđenje da je došlo do zloupotrebe zapovjednih ovlaštenja ili kršenja vojnih pravila.
Za sada je potvrđeno da su Milanović i Pirc Musar učestvovali na obilježavanju 82. godišnjice bitke te da su pripadnici Hrvatske vojske bili prisutni tokom ceremonije koja je izazvala Čulininu reakciju.
Cijeli slučaj pokazuje koliko historijska obilježja i danas mogu biti predmet različitih tumačenja, posebno kada se povezuju s događajima iz Drugog svjetskog rata i Domovinskog rata.
Dok jedni naglašavaju potrebu očuvanja sjećanja na antifašističku borbu, drugi smatraju da takva obilježavanja moraju uključivati jasnije podsjećanje na zločine počinjene tokom komunističkog razdoblja.
U središtu rasprave ostaje pitanje kako očuvati sjećanje na historijske žrtve, uz poštovanje različitih iskustava i odgovorno postupanje državnih institucija.
