Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović u petak, 13. novembra 2026. godine, uputio je važno upozorenje o budućnosti Europske unije i sigurnosnim izazovima s kojima se suočavaju njezine članice. Tokom svečane sjednice Gradskog vijeća Trogira, održane povodom Dana grada i blagdana svetog Ivana Trogirskog, Milanović je otvoreno govorio o mogućim posljedicama daljnjeg političkog i vojnog povezivanja europskih država.
Posebnu zabrinutost izrazio je zbog ideja o stvaranju zajedničke europske vojske i snažnijem objedinjavanju obrambene politike. Prema njegovoj ocjeni, takvi prijedlozi zahtijevaju izuzetno pažljivo razmatranje jer bi mogli dugoročno utjecati na položaj nacionalnih država i njihovu sposobnost samostalnog odlučivanja.
Milanović je naglasio da Hrvatska mora nastaviti sarađivati s europskim partnerima, ali da pritom ne smije zanemariti vlastite interese, sigurnosne potrebe i historijsko iskustvo.
Predsjednik upozorio na ideju zajedničke europske vojske
Jedna od najvažnijih poruka Milanovićevog obraćanja odnosila se na budućnost europske obrambene saradnje.
Predsjednik smatra da vojska predstavlja jedan od najvažnijih elemenata državnog suvereniteta, zbog čega odluke o njezinom djelovanju ne bi trebalo donositi bez jasnog razumijevanja mogućih posljedica.
Prema njegovim riječima, Hrvatska ima posebno iskustvo stvaranja države i obrane tokom Domovinskog rata, koje se razlikuje od iskustava većine drugih članica Europske unije.
Upravo zbog toga smatra da Hrvatska mora imati vlastiti pristup sigurnosnim pitanjima.
Milanović je upozorio da stvaranje jedinstvene europske vojske nije jednostavno administrativno ili organizacijsko pitanje, nego politička odluka koja zadire u temeljne nadležnosti država.
Takve zamisli nazvao je rizičnim eksperimentiranjem, smatrajući da bi europska saradnja trebala počivati na dogovoru ravnopravnih nacionalnih država.
Predsjednik pritom nije najavio povlačenje Hrvatske iz postojećih vojnih saveza niti donošenje nove odluke o njezinim međunarodnim obavezama.
Njegove izjave predstavljaju politički stav o mogućem budućem smjeru europskih integracija.
Hrvatsko ratno iskustvo smatra važnim razlogom za oprez
Govoreći o pitanjima obrane, Milanović je posebno izdvojio ulogu hrvatskih branitelja i iskustvo iz devedesetih godina.
Prema njegovoj ocjeni, države koje su prošle različite historijske okolnosti ne moraju imati potpuno jednake poglede na sigurnost i međunarodnu vojnu saradnju.
Naglasio je da takve razlike ne znače da je jedna država važnija ili uspješnija od druge.
Umjesto toga, smatra da svaka članica Europske unije treba imati mogućnost iznijeti vlastita iskustva i zaštititi interese svojih građana.
Predsjednik je poručio da europskim pitanjima treba pristupati „ledene glave”, bez nepotrebnog političkog zanosa i donošenja odluka zasnovanih isključivo na emocijama.
Prema njegovom mišljenju, međunarodni dogovori trebaju biti jasni, predvidivi i zasnovani na pravilima koja su prihvatile države članice.
Posebno je upozorio na mogućnost da politički privlačne ideje u praksi proizvedu složenije posljedice nego što se prvobitno očekivalo.
Milanović objasnio kakvu Europu želi
Tokom govora predsjednik je predstavio i vlastito viđenje budućnosti Europske unije.
Zalaže se za Europu u kojoj nacionalne države zadržavaju važnu ulogu, ali koja istovremeno ostaje otvorena međunarodnoj saradnji, trgovini i slobodnom kretanju ljudi.
Pritom je naglasio da takav model ne podrazumijeva zatvaranje granica, nacionalnu isključivost ili odbacivanje zajedničkih europskih vrijednosti.
Njegova poruka bila je da nacionalni identitet i europska saradnja ne moraju biti suprotstavljeni.
Prema Milanovićevom mišljenju, moderna država treba biti otvorena prema svijetu, ali istovremeno svjesna vlastite tradicije, historije i potreba stanovništva.
Zbog toga smatra da bi nacionalne države trebale ostati temelj europskog političkog povezivanja.
Kritikovao je ideje koje vode prema pretjeranoj centralizaciji političke moći na europskom nivou, posebno ako bi takvi procesi ograničili mogućnost država da samostalno odlučuju o važnim pitanjima.
Upozorio na promjene svjetskog političkog poretka
Osim europske obrambene politike, Milanović se osvrnuo i na aktualne međunarodne odnose.
Prema njegovoj ocjeni, svijet prolazi kroz razdoblje značajnih promjena koje prate političke podjele, sigurnosna neizvjesnost i slabljenje ranije uspostavljenih odnosa između velikih sila.
Predsjednik smatra da međunarodni poredak, koji je desetljećima počivao na političkoj, vojnoj, tehnološkoj i ekonomskoj dominaciji zapadnih država, prolazi kroz transformaciju.
Takve okolnosti, prema njegovom mišljenju, zahtijevaju dodatnu opreznost manjih država.
Milanović je poručio da Hrvatska treba nastojati doprinositi očuvanju mira, ali da se ne bi trebala nepotrebno uključivati u sukobe i politička nadmetanja u kojima nema presudan utjecaj.
Smatra da bi država trebala pažljivo procjenjivati svoje mogućnosti, umjesto da automatski podržava svaki međunarodni prijedlog.
Ipak, predsjednik nije predstavio konkretan novi plan hrvatske vanjske politike, već je iznio vlastitu procjenu globalnih okolnosti.
Posebno upozorenje zbog prevelike ovisnosti o turizmu
Milanovićev govor nije bio posvećen isključivo međunarodnoj politici.
Tokom boravka u Trogiru osvrnuo se i na gospodarski razvoj grada te značaj turizma za hrvatsku ekonomiju.
Iako je pohvalio pozitivne promjene koje su vidljive u Trogiru, upozorio je da prevelika ovisnost o jednoj gospodarskoj djelatnosti može predstavljati dugoročan izazov.
Turizam donosi značajne prihode, otvara radna mjesta i omogućava razvoj brojnih lokalnih djelatnosti.
Međutim, predsjednik smatra da Hrvatska mora razvijati i druge gospodarske sektore kako bi bila otpornija na moguće promjene međunarodnih okolnosti.
Posebno je naglasio važnost obrazovanja, stručnih znanja i razvoja konkurentskih prednosti koje nisu povezane isključivo s turističkom ponudom.
Prema njegovoj ocjeni, gradovi poput Trogira trebaju očuvati svoju historijsku i kulturnu posebnost, ali istovremeno stvarati uslove za kvalitetan svakodnevni život stanovništva.
Gradonačelnik Trogira upozorio na problem života u historijskoj jezgri
Na svečanoj sjednici govorio je i gradonačelnik Trogira Ante Bilić, koji je posebnu pažnju posvetio budućnosti grada i položaju lokalnog stanovništva.
Istakao je da turistički razvoj ne bi smio dovesti do situacije u kojoj historijska gradska jezgra postaje prostor namijenjen gotovo isključivo posjetiocima.
Prema njegovim riječima, Trogir mora ostati grad u kojem stanovnici mogu živjeti, raditi i odgajati porodice.
Bilić je upozorio da sve veći broj apartmana, restorana i turističkih objekata može promijeniti svakodnevni život lokalne zajednice.
Naglasio je potrebu pronalaska ravnoteže između gospodarskog razvoja i očuvanja prostora za stanovanje.
Govorio je i o potrebi dodatne decentralizacije, smatrajući da lokalne vlasti trebaju imati veću mogućnost odlučivanja o pitanjima koja neposredno utječu na njihove građane.
U Trogiru dodijeljena priznanja zaslužnim građanima
Svečana sjednica Gradskog vijeća održana je u sklopu programa obilježavanja Dana grada Trogira.
Uz predsjednika Milanovića i gradonačelnika Bilića, prisustvovali su brojni predstavnici lokalnih, regionalnih i državnih institucija.
Među govornicima su bili predsjednik Gradskog vijeća Toni Zulim, predstavnik Splitsko-dalmatinske županije Josip Matković i saborska zastupnica Danica Baričević.
Tokom svečanosti dodijeljene su nagrade i priznanja pojedincima i organizacijama koji su svojim radom doprinijeli razvoju grada.
Posthumne nagrade za životno djelo dodijeljene su Vatromiru Srhoju i Frani Halbarthu.
Među nagrađenima su bile i Udruga veteranskih rukometašica Veteranka te Mandolinski orkestar KUD-a Kvadrilja.
Obilježavanje Dana grada bilo je prilika za osvrt na ostvarene rezultate, ali i za razgovor o budućim izazovima Trogira.
Hrvatska pred važnim pitanjima o sigurnosti i budućnosti Europe
Milanovićevo obraćanje u Trogiru ponovno je otvorilo raspravu o granicama europske integracije i ulozi nacionalnih država u donošenju sigurnosnih odluka.
Predsjednik smatra da Hrvatska treba ostati aktivan sudionik europske saradnje, ali uz jasno određene interese i očuvanje vlastitih nadležnosti.
Posebno se protivi idejama o zajedničkoj europskoj vojsci i političkom povezivanju koje bi, prema njegovoj procjeni, moglo oslabiti samostalnost država članica.
S druge strane, zagovornici snažnije europske obrambene saradnje ističu potrebu zajedničkog odgovora na sigurnosne prijetnje i učinkovitijeg korištenja vojnih kapaciteta europskih država.
Takvi različiti pristupi ostaju dio šire rasprave o budućnosti Europske unije.
Najvažnija Milanovićeva poruka jeste da Hrvatska pri donošenju međunarodnih i sigurnosnih odluka mora postupati oprezno, uzimajući u obzir vlastito iskustvo, interese i dugoročne posljedice.
Njegovo upozorenje ne znači da je donesena odluka o stvaranju zajedničke europske vojske niti da se mijenja sadašnji međunarodni položaj Hrvatske.
Predsjednik je pritom naglasio da stabilnost države ne zavisi samo od sigurnosne politike nego i od gospodarske snage, obrazovanja i sposobnosti očuvanja kvaliteta života stanovništva.
Tako je obraćanje povodom Dana grada Trogira povezalo velike europske političke teme sa svakodnevnim pitanjima razvoja hrvatskih gradova i budućnosti njihovih građana.
