Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović u srijedu, 11. novembra 2026. godine, uputio je niz oštrih kritika premijeru Andreju Plenkoviću, nakon njegovog obraćanja u Hrvatskom saboru. Povod za novu političku polemiku bile su premijerove izjave o Hrvatskoj vojsci i njenom nesudjelovanju u međunarodnim programima vojne pomoći Ukrajini.
Milanović je poručio da Plenković svojim izjavama nepravedno umanjuje sposobnosti hrvatskih vojnika, dok istovremeno pohvalno govori o ukrajinskim oružanim snagama. Posebno mu je zamjerio odnos prema pitanjima odbrane i sigurnosti, tvrdeći da Vlada zanemaruje probleme unutar hrvatskog vojnog sistema.
Predsjednik je iznio i konkretne informacije o pokušajima upućivanja hrvatskih vojnika u NATO-ov centar u Poljskoj, navodeći da je njihovo sudjelovanje podržao još prije osam mjeseci, ali da nadležno ministarstvo nije provelo potrebne korake.
Plenkovićeve izjave u Saboru izazvale reakciju predsjednika
Cijela rasprava započela je u utorak, 10. novembra, kada je Andrej Plenković pred saborskim zastupnicima predstavljao izvještaj sa sastanka Evropskog vijeća održanog u oktobru.
Govoreći o međunarodnoj podršci Ukrajini, premijer se osvrnuo na činjenicu da Hrvatska nije učestvovala u određenim evropskim i NATO-ovim programima vojne saradnje.
Posebno je izdvojio evropsku misiju EUMAM, u okviru koje je, prema predstavljenim podacima, obuku prošlo više od 100.000 ukrajinskih vojnika.
Plenković smatra da je Hrvatska zbog nesudjelovanja u tom programu propustila mogućnost stjecanja dragocjenih iskustava i boljeg upoznavanja savremenih metoda vojnog djelovanja.
Odgovornost za takvu situaciju pripisao je političkim odlukama predsjednika Milanovića i podršci koju je dobio od dijela opozicionih zastupnika.
Premijer je pritom ocijenio da Hrvatska vojska nema neposredan uvid u određena iskustva ukrajinskih oružanih snaga, što smatra nedostatkom za razvoj domaćih odbrambenih sposobnosti.
Upravo je takva formulacija izazvala posebno oštru reakciju predsjednika Republike.
Milanović optužio premijera za omalovažavanje vojnika
Dan nakon premijerovog govora Milanović se oglasio na društvenoj mreži Facebook, gdje je iznio svoje viđenje cijele situacije.
Prema njegovim riječima, Plenković je pred saborskim zastupnicima uvrijedio pripadnike Hrvatske vojske, predstavljajući ih kao nedovoljno upoznate s ratnim iskustvima i savremenom vojnom saradnjom.
Predsjednik smatra da je posebno neprimjereno što je premijer istovremeno isticao sposobnosti ukrajinske vojske.
Milanović je optužio Plenkovića da previše pažnje posvećuje međunarodnim političkim očekivanjima, a nedovoljno stvarnim potrebama hrvatskog odbrambenog sistema.
Izrazio je i nezadovoljstvo premijerovim odnosom prema međunarodnim misijama podrške Ukrajini.
Prema njegovoj ocjeni, Hrvatska treba voditi politiku koja se prvenstveno zasniva na očuvanju mira, zaštiti stanovništva i izbjegavanju nepotrebnih sigurnosnih rizika.
Ipak, njegove tvrdnje da premijer zagovara uključivanje Hrvatske u rat predstavljaju političku optužbu, a ne potvrđenu namjeru Vlade da hrvatske vojnike uputi u ratne operacije na ukrajinskom teritoriju.
Predsjednik otkrio zašto hrvatski vojnici nisu otišli u Poljsku
Jedan od najznačajnijih dijelova Milanovićevog obraćanja odnosio se na NATO-ov Zajednički centar za analizu, obuku i edukaciju, poznat pod skraćenicom JATEC.
Ovaj centar nalazi se u poljskom gradu Bydgoszczu, a osnovan je radi saradnje NATO-a i Ukrajine u analiziranju savremenih vojnih iskustava.
Njegova osnovna svrha jeste proučavanje pouka iz rata u Ukrajini i njihovo korištenje za unapređenje odbrambenih sposobnosti savezničkih snaga.
Milanović je naglasio da JATEC nije vojna misija na ukrajinskom teritoriju, nego zajednička civilno-vojna organizacija unutar NATO-ove komandne strukture.
Prema njegovim tvrdnjama, kao vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske još je prije osam mjeseci podržao upućivanje hrvatskih vojnika u ovaj centar.
Međutim, naveo je da do 11. novembra nijedan hrvatski vojnik nije upućen na tu lokaciju.
Predsjednik tvrdi da je njegov ured tokom ljeta nekoliko puta, pisanim i usmenim putem, tražio od Ministarstva odbrane da provede potrebne aktivnosti.
Za neprovedenu odluku Milanović odgovornim smatra Ministarstvo odbrane, tvrdeći da je upravo ono nadležno za organizovanje takvog angažmana.
Različiti stavovi o međunarodnim vojnim misijama
Sukob između predsjednika i premijera povezan je i s njihovim ranijim neslaganjima o sudjelovanju Hrvatske u programima pomoći Ukrajini.
Milanović se protivio hrvatskom angažmanu u misijama EUMAM i NSATU, izražavajući zabrinutost da bi uključivanje u takve aktivnosti moglo povećati sigurnosne rizike za Hrvatsku.
Plenković, s druge strane, smatra da se navedeni programi provode izvan ukrajinskog teritorija i da predstavljaju važan oblik saradnje među saveznicima.
Prema premijerovom stavu, hrvatski vojnici mogli bi kroz takve programe steći znanja o savremenoj tehnologiji, načinu organizacije vojnih operacija i iskustvima ukrajinskih snaga.
Predsjednik, međutim, pravi razliku između pojedinih međunarodnih misija i aktivnosti unutar NATO-ovog centra u Poljskoj.
Njegov stav je da Hrvatska može učestvovati u razmjeni vojnih iskustava kroz JATEC, bez uključivanja u programe kojima se ranije protivio.
Ovakve razlike pokazuju da dvojica najviših državnih dužnosnika imaju različita tumačenja sigurnosnih posljedica međunarodne vojne saradnje.
Milanović podsjetio na dopis koji je poslao Plenkoviću
Osim pitanja međunarodnih misija, Milanović je otvorio i temu materijalnog stanja Hrvatske vojske.
Predsjednik je naveo da je 12. oktobra 2026. godine premijeru poslao službeni dopis u kojem je upozorio na probleme povezane s opremom, organizacijom i svakodnevnim funkcionisanjem Oružanih snaga.
Prema njegovim tvrdnjama, u dopisu je predložio konkretne mjere i zatražio sazivanje sjednice Vijeća za odbranu.
Milanović smatra da bi takav sastanak omogućio predstavnicima državnog vrha da zajednički razmotre najvažnija pitanja vojne spremnosti.
Međutim, predsjednik tvrdi da Plenković nije poduzeo očekivane korake.
Umjesto toga, prema njegovim navodima, ministar odbrane pozvao je načelnika Glavnog stožera Hrvatske vojske na razgovor kako bi provjerio okolnosti dostavljanja informacija predsjedniku Republike.
Milanović je takvo postupanje kritikovao, smatrajući da pažnja treba biti usmjerena na rješavanje problema, a ne na utvrđivanje ko je vrhovnog zapovjednika upoznao sa stanjem u vojsci.
Ove tvrdnje dio su predsjednikovog javnog obraćanja i ne predstavljaju nezavisno potvrđen prikaz svih postupaka Ministarstva odbrane.
Predsjednik ponovno izrazio povjerenje u Hrvatsku vojsku
U završnom dijelu obraćanja Milanović je naglasio da ima veliko povjerenje u pripadnike Oružanih snaga Republike Hrvatske.
Prema njegovoj ocjeni, hrvatski vojnici profesionalno izvršavaju svoje dužnosti i posjeduju sposobnosti potrebne za zaštitu državnih interesa.
Smatra da bi politički predstavnici trebali više pažnje posvetiti poboljšanju njihovih radnih uslova, modernizaciji opreme i dugoročnom razvoju odbrambenog sistema.
Predsjednik je ponovio poziv premijeru da ozbiljno razmotri informacije iz dopisa poslanog u oktobru i podrži rješavanje problema na koje je upozorio.
Istovremeno je poručio da međunarodna saradnja ne bi trebala potisnuti obavezu države da vodi računa o vlastitim vojnim kapacitetima.
Ostaju otvorena pitanja o budućoj saradnji državnog vrha
Najnovija razmjena poruka između Milanovića i Plenkovića pokazala je da neslaganja oko odbrambene politike i dalje predstavljaju značajan izazov u njihovim odnosima.
Dok premijer smatra da Hrvatska propušta važne mogućnosti zbog nesudjelovanja u međunarodnim programima pomoći Ukrajini, predsjednik upozorava na sigurnosne rizike i probleme unutar domaćeg vojnog sistema.
Posebno pitanje ostaje zbog čega hrvatski vojnici, prema Milanovićevim tvrdnjama, još nisu upućeni u NATO-ov centar JATEC, iako je predsjednik ranije podržao njihovo sudjelovanje.
Milanović je jasno poručio da ne dovodi u pitanje profesionalnost Hrvatske vojske, nego postupanje Vlade i Ministarstva odbrane.
Za sada nije poznato hoće li nakon njegove reakcije biti održana sjednica Vijeća za odbranu niti hoće li nadležno ministarstvo donijeti novu odluku o upućivanju vojnika u Poljsku.
Daljnji razvoj događaja pokazat će mogu li predsjednik Republike i predsjednik Vlade postići dogovor o pitanjima koja se odnose na međunarodnu vojnu saradnju, opremljenost i spremnost Hrvatske vojske.
U središtu rasprave ostaju sigurnost države, odgovornost institucija i potreba za usklađenim djelovanjem u pitanjima važnim za odbrambeni sistem Hrvatske.
