Odnosi Hrvatske i Crne Gore ponovo su se našli u središtu regionalne političke pažnje nakon razmjene oštrih izjava o neriješenom pitanju državne granice. Crnogorski ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović poručio je da njegova država neće pristati na ustupanje vlastitog teritorija, dok je hrvatski premijer Andrej Plenković odgovorio da ni Hrvatska nema namjeru odustati od područja koje smatra svojim.
Najnovije nesuglasice dolaze u trenutku kada Crna Gora nastoji ubrzati pregovore o pristupanju Evropskoj uniji. Hrvatska, kao članica EU-a, insistira da se određena otvorena bilateralna pitanja riješe prije završetka pregovaračkog procesa.
Posebno je osjetljivo pitanje granice na području Prevlake, gdje dvije države već godinama pokušavaju postići konačan sporazum.
Crnogorski ministar poslao odlučnu poruku

Ervin Ibrahimović u petak, 20. novembra 2026. godine, govorio je o odnosima s Hrvatskom i budućnosti pregovora o granici.
Naglasio je da Crna Gora želi nastaviti razgovore sa Zagrebom i pronaći rješenje na osnovu raspoloživih dokumenata i međunarodnog prava.
Istovremeno je jasno poručio da Podgorica ne namjerava prihvatiti dogovor koji bi podrazumijevao odricanje od teritorija za koji smatra da pripada Crnoj Gori.
Prema njegovim riječima, dvije susjedne države trebaju nastaviti pregovore u prijateljskom duhu, uz poštovanje međusobnih interesa.
Ibrahimović je potvrdio da je Hrvatska diplomatskim putem obaviještena o želji Crne Gore za nastavkom razgovora.
Dodao je da bi se, ukoliko bilateralni pregovori ne donesu rezultat, moglo razmotriti i obraćanje odgovarajućim međunarodnim institucijama.
Takav pristup pokazuje da Podgorica ne isključuje mogućnost međunarodnog rješavanja spora, ali zasad nije objavljena zajednička odluka o pokretanju arbitraže.
Plenković odgovorio iz Poreča
Na izjave crnogorskog ministra istog dana reagovao je hrvatski premijer Andrej Plenković.
Govoreći novinarima u Poreču, izrazio je iznenađenje porukama koje su stigle iz Podgorice.
Plenković je naglasio da Hrvatska nema teritorijalnih zahtjeva prema Crnoj Gori, ali da istovremeno neće prihvatiti odricanje od teritorija koji prema hrvatskom tumačenju pripada Republici Hrvatskoj.
„Hrvatska nikada ne traži tuđi teritorij, ali ne da svoje”, poručio je premijer.
Dodao je da hrvatska Vlada ima jasno utvrđen stav o kopnenoj granici te da ga ne namjerava mijenjati.
Posebno je upozorio da bi odbacivanje ranije utvrđenih načela razgraničenja moglo otvoriti dodatna pitanja o tome šta crnogorska strana zapravo traži.
Premijer je pritom spomenuo mogućnost da bi se takav pristup mogao protumačiti kao teritorijalna pretenzija prema hrvatskom kopnu.
Ipak, naglasio je da se nada kako takve namjere ne postoje.
Zašto je Prevlaka toliko važna?
U središtu neslaganja nalazi se pitanje konačnog razgraničenja na području Prevlake, poluotoka na ulazu u Bokokotorski zaljev.
Riječ je o prostoru koji ima poseban geografski i historijski značaj za obje države.
Nakon raspada Jugoslavije pitanje granice između Hrvatske i Crne Gore nije u potpunosti riješeno konačnim međudržavnim sporazumom.
Dvije države 2002. godine uspostavile su privremeni režim kojim je regulisano postupanje na kopnu i moru.
Hrvatska smatra da postojeće stanje na kopnenoj granici treba formalno potvrditi.
Prema Plenkovićevom objašnjenju, privremeni režim potvrđuje granicu na rtu Konfin, a takvo su rješenje prije više od dvije decenije razmatrale i zajedničke stručne skupine.
Crna Gora, s druge strane, smatra da pitanje razgraničenja treba nastaviti rješavati pregovorima, bez jednostranog određivanja konačne granice.
Zbog tih različitih pristupa spor ostaje otvoren.
Hrvatska se poziva na načela Badinterove komisije
Plenković je objasnio da hrvatsko stajalište proizlazi iz načela koja su primijenjena tokom raspada bivše Jugoslavije.
Riječ je o zaključcima Badinterove komisije, prema kojima su dotadašnje granice jugoslavenskih republika postale državne granice novonastalih država.
Hrvatska smatra da bi isto pravilo trebalo biti polazište za konačno uređivanje kopnene granice s Crnom Gorom.
Premijer je podsjetio da je Podgorica već rješavala granična pitanja s Bosnom i Hercegovinom i Kosovom oslanjajući se na slična načela.
Zbog toga smatra da nema razloga da se ona ne primijene i u odnosima s Hrvatskom.
Crnogorska strana, međutim, insistira na nastavku pregovora i razmatranju dokumentacije koja se odnosi na sporna područja.
Za sada ne postoji novi konačni sporazum kojim bi obje države potvrdile zajednički prihvaćeno rješenje svih otvorenih graničnih pitanja.
Hrvatska već zaustavila zatvaranje jednog pregovaračkog poglavlja
Nesuglasice su dobile dodatnu težinu zbog pristupnih pregovora Crne Gore s Evropskom unijom.
Hrvatska je u četvrtak, 19. novembra, uskratila suglasnost za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 15, koje se odnosi na energetiku.
Jedan od razloga povezan je s crnogorskim dokumentima o razgraničenju na moru.
Prema hrvatskom stajalištu, pojedini dokumenti nisu usklađeni s privremenim režimom iz 2002. godine, posebno kada je riječ o određivanju epikontinentalnog pojasa.
Hrvatska državna tajnica Andreja Metelko Zgombić objasnila je da Zagreb očekuje poštovanje međunarodnog prava i ranije prihvaćenih načela.
Hrvatska izražava rezerve i prema zatvaranju poglavlja 14 o prometnoj politici te poglavlja 31, koje obuhvata vanjsku, sigurnosnu i odbrambenu politiku.
Takve odluke predstavljaju značajan izazov za Podgoricu, jer zatvaranje pregovaračkih poglavlja zahtijeva odgovarajuću saglasnost država članica Evropske unije.
Crna Gora želi završiti pregovore do kraja godine
Crnogorska Vlada postavila je ambiciozan cilj završetka pristupnih pregovora do kraja 2026. godine.
Namjera je stvoriti uslove da država postane članica Evropske unije tokom 2028. godine.
Prema objavljenim podacima, Crna Gora do sada je privremeno zatvorila 25 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja.
Ibrahimović smatra da dosadašnji rezultati pokazuju kako je napredak prema članstvu moguć uz provođenje reformi i odgovoran diplomatski pristup.
Istovremeno priznaje da otvorena bilateralna pitanja zahtijevaju dodatne razgovore.
Hrvatska, međutim, očekuje konkretne pomake prije nego što podrži zatvaranje pojedinih poglavlja.
Zbog toga bi odnosi Zagreba i Podgorice mogli imati značajnu ulogu u završnoj fazi crnogorskih pregovora s EU-om.
Ipak, nije donesena odluka kojom bi pristupni proces Crne Gore u cijelosti bio zaustavljen.
Granica nije jedino otvoreno pitanje
Osim kopnenog i morskog razgraničenja, Hrvatska i Crna Gora imaju nekoliko drugih neriješenih pitanja.
Među njima se nalazi status školskog broda „Jadran”, koji je već godinama predmet međudržavnih nesuglasica.
Hrvatska također traži napredak u pitanjima povezanim s ratnim događajima iz devedesetih godina.
Posebno se spominju obeštećenje bivših zatočenika logora Morinj, sudbina nestalih osoba i druga pitanja proizašla iz ratnog razdoblja.
Zagreb smatra da rješavanje tih tema predstavlja važan dio izgradnje stabilnih dobrosusjedskih odnosa.
Crna Gora naglašava potrebu nastavka dijaloga, ali se dvije strane još uvijek ne slažu oko svih konkretnih rješenja.
Zbog toga razgovori o granici imaju širi politički značaj i povezani su s ukupnim odnosima dviju država.
Obje strane govore o saradnji, ali ostaju pri svojim stavovima
Uprkos oštrim porukama, ni Hrvatska ni Crna Gora nisu najavile prekid diplomatskih odnosa.
Ibrahimović je istaknuo da dvije zemlje trebaju odgovorno nastaviti razgovore i tražiti rješenja kroz pregovore ili međunarodne mehanizme.
Plenković je, s druge strane, ponovio da Hrvatska želi formalizaciju postojećeg rješenja kopnene granice, uz poštovanje načela međunarodnog prava.
Razlika se zato prvenstveno odnosi na način na koji bi pitanje konačnog razgraničenja trebalo riješiti.
Zagreb smatra da su osnovna načela kopnene granice već jasna, dok Podgorica insistira da se otvorena pitanja nastave razmatrati kroz pregovore.
Ovakve razlike zahtijevat će daljnju diplomatsku komunikaciju ukoliko dvije države žele postići sporazum prihvatljiv za obje strane.
Šta slijedi u odnosima Zagreba i Podgorice?
Najnovija razmjena izjava pokazala je da pitanje granice ostaje jedno od najosjetljivijih u odnosima Hrvatske i Crne Gore.
Posebnu težinu daje mu činjenica da se Crna Gora približava završnoj fazi pristupnih pregovora s Evropskom unijom.
Hrvatska raspolaže mogućnošću da kroz evropske institucije insistira na rješavanju bilateralnih pitanja, dok Podgorica pokušava ostvariti napredak bez dodatnog odgađanja.
Plenković je poručio da Hrvatska neće mijenjati svoje stajalište o kopnenoj granici, dok je Ibrahimović naglasio da Crna Gora neće pristati na ustupanje teritorija.
Ipak, njihove izjave ne znače da je diplomatski spor prerastao u sigurnosnu krizu niti da su pregovori definitivno prekinuti.
Za sada ostaje otvorena mogućnost nastavka bilateralnih razgovora, kao i razmatranja međunarodnih mehanizama ukoliko se dogovor ne postigne.
Daljnji razvoj događaja pokazat će mogu li dvije susjedne države uskladiti različita tumačenja granice i pronaći rješenje koje će omogućiti stabilnije međudržavne odnose i nastavak evropskog puta Crne Gore.
data-nosnippet>






