Najavljeno ukidanje poreza na mirovine u Hrvatskoj, koje bi trebalo stupiti na snagu 1. januara 2027. godine, izazvalo je različite reakcije među umirovljenicima. Iako Vlada ovu mjeru predstavlja kao važan korak prema poboljšanju njihovog materijalnog položaja, iz Bloka umirovljenici zajedno (BUZ) upozoravaju da značajan dio starijih građana neće osjetiti nikakvo povećanje mjesečnih primanja.
Prema procjenama ove stranke, približno 700.000 umirovljenika neće dobiti dodatni novac jer njihove mirovine ni sada nisu oporezovane. Posebna zabrinutost odnosi se na građane s najnižim primanjima, koji se već suočavaju s visokim troškovima hrane, stanovanja i komunalnih usluga.
BUZ smatra da porezno rasterećenje samo po sebi nije dovoljno za poboljšanje životnog standarda većine umirovljenika te traži dodatne mjere koje bi obuhvatile i one s najmanjim mirovinama.
Zašto 700.000 umirovljenika neće dobiti povećanje?

Jedan od najvažnijih razloga zbog kojih BUZ kritikuje najavljene promjene jeste postojeći sistem oporezivanja mirovina.
U Hrvatskoj osnovni mjesečni osobni odbitak iznosi 600 eura. To znači da osoba čija mirovina ne prelazi taj iznos, pod uslovom da koristi puni odbitak i nema drugih okolnosti koje mijenjaju obračun, već sada ne plaća porez na mirovinu.
Ako se porez ukine, takvom korisniku neće biti povećana isplata jer mu porez ni ranije nije bio odbijan.
Iz BUZ-a upozoravaju da se upravo u toj kategoriji nalazi približno 700.000 umirovljenika.
Za njih najavljeno rasterećenje neće predstavljati stvarno povećanje raspoloživog novca.
Važno je naglasiti da to ne znači smanjenje njihovih mirovina ili gubitak postojećih prava. Riječ je o tome da ukidanje poreza koji već ne plaćaju neće promijeniti njihova primanja.
Zbog toga BUZ smatra da država mora pronaći način da pomogne i ovoj velikoj skupini građana.
Ko će imati najveću korist od novih pravila?
Prema procjenama BUZ-a, približno 570.000 umirovljenika moglo bi osjetiti povećanje neto mirovine zahvaljujući ukidanju poreza.
Službeni podaci Ministarstva finansija nešto su drugačiji i govore o približno 541.000 korisnika koji su trenutno obuhvaćeni oporezivanjem.
Razlike između procjena ne mijenjaju osnovnu činjenicu da korist neće biti jednaka za sve.
Osobe koje sada plaćaju mali iznos poreza dobit će relativno skromno povećanje.
Primjera radi, umirovljenik s mirovinom od 700 eura, uz osnovni osobni odbitak od 600 eura i lokalnu poreznu stopu od 20 posto, trenutno plaća približno deset eura poreza mjesečno.
Nakon ukidanja tog poreza njegova bi neto isplata, uz nepromijenjene ostale okolnosti, bila veća za deset eura.
Kod mirovine od 1.000 eura i istih poreznih pretpostavki povećanje bi iznosilo približno 40 eura.
To su informativni primjeri, jer stvarni iznos zavisi od lokalnih poreznih stopa, priznatih odbitaka i pojedinačnog poreznog obračuna.
BUZ upozorava da bi osobe s visokim mirovinama mogle ostvariti znatno veće povećanje od onih koji imaju skromnija primanja.
Pojavila se i zabrinutost zbog komunalnih računa
Drugi dio upozorenja odnosi se na moguće povećanje cijena komunalnih usluga.
Iz BUZ-a smatraju da bi gradovi i općine mogli pokušati nadoknaditi dio prihoda izgubljenih ukidanjem poreza na mirovine povećanjem određenih lokalnih naknada.
Posebno spominju troškove odvoza komunalnog otpada, koji predstavljaju redovan mjesečni izdatak za građane.
Kao jedan od primjera navode Split, gdje su prema njihovim informacijama pojedine komunalne usluge poskupjele više od 200 posto.
Stranka smatra da takve promjene pokazuju koliko rast lokalnih troškova može opteretiti kućne budžete umirovljenika.
Međutim, nije potvrđeno da će sve lokalne zajednice povećati cijene komunalnih usluga zbog ukidanja poreza na mirovine.
Također, svako pojedinačno povećanje komunalnih naknada ne može se automatski pripisati promjenama porezne politike.
BUZ takav razvoj događaja predstavlja kao mogući rizik na koji bi nadležne institucije trebale obratiti pažnju.
Vlada tvrdi da lokalni budžeti neće ostati bez novca
Ministar finansija Tomislav Ćorić ranije je odbacio zabrinutost da će porezno rasterećenje automatski dovesti do smanjenja prihoda gradova i općina.
Govoreći 30. oktobra, objasnio je da Ministarstvo finansija očekuje nastavak rasta prihoda od poreza na dohodak tokom 2027. godine.
Prema Vladinim projekcijama, ukupni prihodi od tog poreza trebali bi porasti s približno 4,3 milijarde eura u 2026. na oko 4,5 milijardi eura u 2027. godini.
Ćorić je najavio i uspostavljanje kompenzacijskog fonda kojim bi se pomoglo lokalnim jedinicama slabijeg finansijskog položaja.
Predviđeno je da se iz tog fonda nadoknađuje dio prihoda koji će izostati zbog poreznog rasterećenja umirovljenika.
Vlada zbog toga smatra da novi sistem neće dovesti do pada ukupnih prihoda lokalnih samouprava.
Ipak, stvarni učinak ovih mjera moći će se preciznije procijeniti tek nakon početka njihove primjene.
BUZ traži dodatno povećanje radničkih mirovina
Blok umirovljenici zajedno ne odbacuje u potpunosti ukidanje poreza.
Naprotiv, predstavnici stranke smatraju da je smanjenje poreznog opterećenja pozitivno za osobe kojima se porez trenutno obračunava.
Njihova osnovna primjedba odnosi se na nedostatak dodatnih mjera za umirovljenike s najnižim primanjima.
BUZ zato traži paralelno povećanje takozvanih radničkih mirovina, i to u prosjeku za približno 200 eura.
Prema njihovom mišljenju, takva bi mjera omogućila osjetnije poboljšanje standarda građana koji nemaju nikakvu korist od ukidanja poreza.
Stranka smatra da se rasprava o položaju umirovljenika ne smije svesti samo na pitanje poreznog rasterećenja.
Posebno naglašava potrebu povećanja stvarne vrijednosti mirovina i boljeg usklađivanja njihovog rasta s troškovima života.
Međutim, zahtjev za povećanjem radničkih mirovina od približno 200 eura predstavlja prijedlog BUZ-a, a ne usvojenu odluku Vlade.
O zakonskim izmjenama još se odlučuje
Vlada Republike Hrvatske 5. novembra uputila je u saborsku proceduru konačni prijedlog izmjena Zakona o porezu na dohodak.
Prema predloženim pravilima, porezna obaveza koja se odnosi na dio mirovine oporezovan nižom stopom bila bi umanjena za 100 posto, umjesto dosadašnjih 50 posto.
Predviđeni obuhvat odnosi se na mjesečnu poreznu osnovicu do 5.000 eura, odnosno godišnju do 60.000 eura.
Saborski Odbor za rad, mirovinski sistem i socijalno partnerstvo razmatrao je prijedlog 17. novembra i podržao njegovo donošenje.
Međutim, podrška odbora nije isto što i konačno usvajanje zakona.
Planirani početak primjene novih pravila ostaje 1. januar 2027. godine, pod uslovom da zakon bude donesen i stupi na snagu kako je predloženo.
Šta umirovljenici trebaju provjeriti?
Za svakog korisnika mirovine najvažnije je ustanoviti obračunava li mu se trenutno porez i koliki iznos mjesečno plaća.
Ako na obračunu mirovine nema porezne obaveze, njeno ukidanje samo po sebi neće povećati iznos koji prima.
Ako se porez plaća, očekivano povećanje zavisit će od stvarnog iznosa dosadašnjeg odbitka.
Pritom treba imati na umu da se porezna osnovica može razlikovati od ukupnog iznosa mirovine.
Na obračun mogu utjecati i dodatne porezne olakšice, uzdržavani članovi porodice, invaliditet i drugi priznati odbici.
Zato se općenite procjene o prosječnom povećanju ne mogu jednako primijeniti na sve umirovljenike.
Ostaje pitanje kako pomoći onima s najmanjim primanjima
Najnovije upozorenje BUZ-a pokazuje da ukidanje poreza na mirovine, iako može povećati raspoloživi dohodak velikom broju građana, neće automatski riješiti probleme svih umirovljenika.
Posebno osjetljiva ostaje skupina osoba koje imaju mirovine niže od 600 eura i već su oslobođene porezne obaveze.
Za njih će životni standard i dalje prvenstveno zavisiti od visine mirovine, cijena osnovnih proizvoda i drugih troškova domaćinstva.
Vlada najavljeno porezno rasterećenje predstavlja kao dodatnu podršku umirovljenicima, dok BUZ traži snažnije i izravnije povećanje najnižih primanja.
Najvažnija činjenica jeste da približno 700.000 umirovljenika, prema procjenama BUZ-a, neće dobiti dodatni novac samo zbog ukidanja poreza, dok će korist za ostale zavisiti od iznosa koji trenutno plaćaju.
Istovremeno, upozorenja o mogućem poskupljenju komunalnih usluga ostaju procjene, a ne potvrđena posljedica nove porezne politike.
Naredni koraci zavisit će od odluka Hrvatskog sabora, provođenja najavljenih mjera i eventualnih dodatnih prijedloga za povećanje mirovina.
Za umirovljenike s najnižim primanjima ključno pitanje ostaje hoće li, uz porezno rasterećenje drugih korisnika, biti uvedene mjere koje će i njima donijeti stvarno poboljšanje svakodnevnog života.
data-nosnippet>






