Najnovije istraživanje javnog mnijenja u Hrvatskoj donijelo je značajne promjene u podršci političkim strankama i njihovim vodećim predstavnicima. Rezultati CRO Demoskopa za novembar 2026. godine, koje je objavio RTL, pokazuju da su sve četiri vodeće političke opcije zabilježile pad podrške, dok je najveći mjesečni gubitak imao SDP.
Iako Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) i dalje ima najveću podršku među političkim strankama, njen rezultat najniži je od početka trećeg premijerskog mandata Andreja Plenkovića. Istovremeno, povećava se broj građana koji još nisu odlučili kojoj bi stranci dali glas.
Posebnu pažnju privukli su i rezultati istraživanja o političarima koje ispitanici doživljavaju najpozitivnije i najnegativnije. U tom dijelu ankete zabilježena je značajna promjena u percepciji predsjednika Domovinskog pokreta Ivana Penave.
HDZ zadržao najveću podršku, ali nastavlja bilježiti slabije rezultate
Prema novembarskom istraživanju, HDZ ima podršku 24,9 posto ispitanika, što predstavlja neznatan pad u odnosu na oktobar, kada je taj rezultat iznosio 25 posto.
Iako razlika od 0,1 postotnog boda nije statistički značajna, poređenje s istim periodom prošle godine pokazuje izraženiju promjenu.
Naime, podrška HDZ-u tokom posljednjih dvanaest mjeseci smanjena je za približno pet postotnih bodova.
To je ujedno i najniži zabilježeni rezultat vladajuće stranke otkako je Plenković u aprilu 2024. godine započeo treći mandat na čelu hrvatske Vlade.
Takvi podaci pokazuju promjene u raspoloženju dijela biračkog tijela, ali sami po sebi ne znače da je došlo do promjene parlamentarne većine ili političkog položaja Vlade.
SDP zabilježio najveći mjesečni gubitak podrške
Za Socijaldemokratsku partiju Hrvatske novembarsko istraživanje donijelo je dodatno smanjenje podrške.
SDP trenutno ima 17,5 posto, dok je u oktobru uživao podršku 19,5 posto ispitanika.
Riječ je o padu od dva postotna boda u samo mjesec dana, što je najveći zabilježeni mjesečni gubitak među četiri vodeće političke opcije.
Još izraženija razlika vidljiva je kada se rezultati uporede s novembrom prošle godine. U tom periodu SDP je izgubio približno šest postotnih bodova podrške.
Zbog različitog intenziteta pada dviju najvećih stranaka povećala se i razlika između HDZ-a i SDP-a.
Dok je u oktobru iznosila 5,5 postotnih bodova, sada je porasla na 7,4 boda.
Za SDP, na čijem je čelu Siniša Hajdaš Dončić, rezultati predstavljaju važan pokazatelj trenutnog raspoloženja ispitanika.
Ipak, potrebno je imati na umu da su istraživanja javnog mnijenja podložna statističkim odstupanjima te da se konačna podrška političkim strankama utvrđuje na izborima.
Možemo! i Most također bilježe manji pad
Promjene nisu zaobišle ni ostale vodeće političke opcije.
Platforma Možemo! zabilježila je podršku od 13,6 posto, što je za 0,2 postotna boda manje nego u prethodnom istraživanju.
Most ima podršku 9,4 posto ispitanika, nakon što je mjesec ranije imao 9,8 posto.
U oba slučaja riječ je o relativno malim promjenama koje ne mijenjaju dosadašnji redoslijed četiri vodeće stranke.
Među manjim političkim opcijama stranka Drito bilježi 2,1 posto podrške, dok Domovinski pokret ima 1,7 posto.
Slijede Domino sa 1,6 posto te Pravo i pravda s podrškom od 1,5 posto.
Rezultati pokazuju da se dio ispitanika opredjeljuje i za manje političke opcije, ali nijedna od njih u ovom istraživanju ne dostiže podršku četiri najveće stranke.
Gotovo svaki peti ispitanik ne zna kome bi dao glas
Jedan od posebno zanimljivih rezultata odnosi se na građane koji još nisu odlučili koju političku opciju podržavaju.
Prema novembarskom CRO Demoskopu, udio neodlučnih ispitanika dostigao je 18,8 posto.
U oktobru je taj udio iznosio 15,6 posto, što znači da je u mjesec dana porastao za 3,2 postotna boda.
Ovaj podatak pokazuje da značajan dio anketiranih građana u trenutku istraživanja nije imao jasno izraženu stranačku preferenciju.
Broj neodlučnih sada je čak veći od postotka podrške koju ostvaruje drugoplasirani SDP.
Međutim, to ne znači da će se ti građani na budućim izborima opredijeliti za određenu stranku.
Njihove odluke mogu zavisiti od političkih događaja, ekonomskih okolnosti i drugih pitanja koja budu obilježila naredni period.
Zoran Milanović dobio najviše pozitivnih odgovora
Istraživanje nije obuhvatilo samo rejting političkih stranaka nego i doživljaj pojedinih političara.
Na pitanje kojeg političara smatraju najpozitivnijim, najveći udio ispitanika, njih 20 posto, izdvojio je predsjednika Republike Zorana Milanovića.
Andrej Plenković dobio je 15,8 posto takvih odgovora, što predstavlja blagi rast u odnosu na prethodni mjesec.
Zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića izdvojilo je 5,2 posto ispitanika.
Među političarima koje su građani spominjali nalaze se i Marin Miletić sa 3,7 posto te Dalija Orešković sa 3,3 posto.
Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić zabilježio je 0,9 posto pozitivnih odgovora.
Ovi rezultati ne predstavljaju opću ocjenu sposobnosti ili rada pojedinog političara, nego prikazuju koliko ih je ispitanika spontano izdvojilo u konkretnom istraživanju.
Ivan Penava zabilježio najveću promjenu u negativnoj percepciji
Posebnu pažnju izazvali su odgovori na pitanje kojeg političara građani doživljavaju najnegativnije.
Andrej Plenković dobio je 37,3 posto takvih odgovora, gotovo jednako kao u oktobru, kada je imao 37,2 posto.
Zoran Milanović zabilježio je 9,4 posto, što je manje nego u prethodnom mjesecu.
Međutim, najveća promjena odnosi se na predsjednika Domovinskog pokreta Ivana Penavu.
Njega je u novembru kao najnegativnijeg političara izdvojilo 8,4 posto ispitanika, dok je u oktobru taj udio iznosio 2,4 posto.
Riječ je o povećanju od šest postotnih bodova u samo mjesec dana.
Među ostalim političarima nalaze se Siniša Hajdaš Dončić sa 3,8 posto i Tomislav Tomašević sa 3,5 posto negativnih odgovora.
Važno je naglasiti da istraživanje ne dokazuje zbog čega je došlo do promjene u percepciji Ivana Penave. Za takav zaključak bile bi potrebne dodatne informacije o razlozima koje su ispitanici navodili.
Više od 72 posto ispitanika nezadovoljno smjerom Hrvatske
Posebno su značajni podaci o tome kako građani procjenjuju opći smjer razvoja države.
Prema novembarskom istraživanju, 72,6 posto ispitanika smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru.
Suprotno mišljenje ima 17,4 posto, dok deset posto anketiranih nema jasno izražen stav.
Učesnici istraživanja ocjenjivali su i rad najvažnijih državnih institucija.
Hrvatska Vlada dobila je prosječnu ocjenu 2,19, što je njena najniža ocjena u posljednjih godinu dana.
Rad Hrvatskog sabora ocijenjen je prosječnom ocjenom 2,15, dok je predsjednik Republike dobio ocjenu 3,00.
Politiku Vlade podržava 25,1 posto ispitanika.
Ovakvi rezultati pokazuju da dio građana izražava nezadovoljstvo ukupnim stanjem u državi, iako pojedine političke stranke i dalje imaju značajnu podršku.
Inflacija i međunarodni događaji među najvažnijim temama
U istraživanju se od građana tražilo i da izdvoje događaj koji je obilježio prethodni mjesec.
Najviše ispitanika, njih 21,9 posto, spomenulo je izborni poraz Aleksandra Vučića u Srbiji.
Inflaciju i rast cijena izdvojilo je 14,3 posto, dok je 12,4 posto ispitanika navelo proteste u nekoliko evropskih gradova.
Ovi odgovori pokazuju koje su teme privukle pažnju anketiranih građana tokom prethodnog perioda.
Međutim, pitanje o događajima koji su obilježili mjesec nije isto što i pitanje o najvažnijim problemima koje bi hrvatska Vlada trebala rješavati.
Zbog toga se na osnovu ovih podataka ne može zaključiti da su međunarodni politički događaji građanima važniji od njihovog životnog standarda.
Šta rezultati ankete zapravo pokazuju?
Novembarski CRO Demoskop pokazuje istovremeni pad podrške četiri vodeće hrvatske političke stranke, uz povećanje udjela neodlučnih građana.
Najveći mjesečni pad zabilježio je SDP, dok HDZ, uprkos slabijem rezultatu, i dalje ima najveći udio podrške među strankama.
Kod pojedinačnih političara najizraženija promjena odnosi se na Ivana Penavu, kojeg je znatno više ispitanika nego prethodnog mjeseca izdvojilo u negativnom kontekstu.
Istraživanje je za RTL provela agencija Promocija plus na uzorku od 1.000 ispitanika, a navedena pogreška uzorka za rejtinge stranaka iznosi približno 3,53 postotna boda, uz nivo pouzdanosti od 95 posto.
Rezultati predstavljaju trenutni presjek javnog mnijenja, a ne pouzdanu prognozu budućih izbornih rezultata.
Na stvarne izborne ishode utječu izlaznost, raspored glasova po izbornim jedinicama, koalicije i odluke građana u trenutku glasanja.
Za sada je poznato da je novembarsko istraživanje pokazalo smanjenje podrške vodećim političkim opcijama i veći broj neodlučnih ispitanika, dok će naredna mjerenja pokazati nastavljaju li se takve promjene ili je riječ o privremenim odstupanjima.
