Predsjednik stranke Blok umirovljenici zajedno (BUZ) Milivoj Špika izazvao je pažnju javnosti prijedlogom da se politički dužnosnici u Hrvatskoj podvrgnu obaveznim i nasumičnim testiranjima na droge. Njegova reakcija uslijedila je nakon izjava dubrovačkog gradonačelnika Mata Frankovića, koji je iznio ozbiljne tvrdnje o navodnoj konzumaciji narkotika među zaposlenima u državnim institucijama.
Špika smatra da bi pravila trebala jednako vrijediti za sve političare, bez obzira na funkciju koju obavljaju ili stranku kojoj pripadaju. Međutim, njegov prijedlog nije ograničen isključivo na testiranje na nedopuštene supstance. Otvorio je i pitanje stručnosti, sposobnosti donošenja odluka te odgovornosti osoba kojima građani povjeravaju upravljanje državom.
Ovakav istup dodatno je proširio raspravu koja se posljednjih dana vodi u Hrvatskoj, a u koju su se već uključili predstavnici pravosuđa, policije i državne vlasti.
Špika traži jednake provjere za sve političare
Milivoj Špika poručio je da bi nasumično testiranje na droge trebalo obuhvatiti sve nivoe političke vlasti.
Prema njegovom prijedlogu, takvim provjerama podlijegali bi ministri, zastupnici Hrvatskog sabora, gradonačelnici, načelnici i drugi dužnosnici koji obavljaju odgovorne javne funkcije.
Smatra da položaj u državnoj hijerarhiji ne bi smio predstavljati razlog za izuzeće od provjera, posebno kada je riječ o osobama koje donose odluke važne za veliki broj građana.
Ipak, Špika je otišao korak dalje i otvorio pitanje treba li prilikom kandidature za odgovorne političke položaje provjeravati i određene sposobnosti kandidata.
Spomenuo je inteligenciju, stručnost, logičko zaključivanje i odgovornost, smatrajući da bi se veća pažnja trebala posvetiti kvalitetu osoba koje žele upravljati javnim poslovima.
Njegovo obraćanje sadržavalo je i ironične komentare na račun političkog sistema, uz poruku da negativan rezultat testa na droge ne predstavlja automatsku potvrdu da je neko sposoban kvalitetno obavljati javnu funkciju.
Povod su bile izjave dubrovačkog gradonačelnika
Rasprava je započela nakon sjednice Gradskog vijeća Dubrovnika održane 31. oktobra 2026. godine.
Gradonačelnik Mato Franković, član HDZ-a, tokom obraćanja govorio je o problemu konzumacije kokaina i njegovoj dostupnosti u Hrvatskoj.
Posebnu pažnju izazvala je njegova procjena da najmanje deset posto zaposlenih u državnim institucijama koristi drogu.
Franković je pritom spomenuo pravosudne institucije, Državno odvjetništvo, Hrvatski sabor, kao i tijela lokalne i regionalne vlasti.
Takve tvrdnje izazvale su brojne reakcije jer gradonačelnik nije predstavio istraživanje ili službene podatke koji bi potvrdili izneseni postotak.
Upravo je to bio jedan od razloga zbog kojih je Špika zatražio dodatna objašnjenja.
Predsjednik BUZ-a smatra da javni dužnosnik koji iznosi tako ozbiljne procjene mora biti spreman objasniti na kojim informacijama ih temelji.
Važno je naglasiti da Frankovićeva tvrdnja o deset posto zaposlenih nije potvrđena kao službeni podatak o konzumaciji droga u hrvatskim institucijama.
Ministar Habijan odbacio iznesene procjene
Na Frankovićeve izjave reagovao je i ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.
Iako dolaze iz iste političke stranke, Habijan se nije složio s procjenom dubrovačkog gradonačelnika.
Ministar je 4. novembra poručio da problem zloupotrebe narkotika nesumnjivo postoji, ali da nije opravdano čitave profesije ili institucije povezivati s konzumacijom droga bez odgovarajućih dokaza.
Naglasio je kako ozbiljnost problema ne bi trebala biti razlog za iznošenje neprovjerenih statističkih tvrdnji.
Njegova reakcija pokazala je da ni među predstavnicima vladajuće stranke ne postoji jedinstveno mišljenje o načinu na koji je Franković predstavio situaciju.
Reagovali i hrvatski suci, tužilaštvo provodi provjere
Izjave dubrovačkog gradonačelnika nisu prošle bez reakcije pravosudnih institucija.
Dubrovački ogranak Udruge hrvatskih sudaca upozorio je da javno povezivanje velikog broja zaposlenih u pravosuđu s konzumacijom droga može narušiti njihov profesionalni ugled.
Od Frankovića su zatražili da svoje tvrdnje potkrijepi konkretnim činjenicama.
Istovremeno su istakli važnost borbe protiv trgovine i zloupotrebe narkotika, posebno zbog posljedica koje takve aktivnosti mogu imati na mlade i društvo u cjelini.
Općinski državni odvjetnik u Dubrovniku Ante Vetma potvrdio je da nadležno tužilaštvo provodi izvide povezane s gradonačelnikovim izjavama.
Riječ je o prikupljanju informacija kako bi se utvrdilo postoje li činjenice koje zahtijevaju daljnje postupanje.
Samo provođenje izvida ne znači da su iznesene tvrdnje potvrđene niti da je utvrđena odgovornost bilo kojeg zaposlenika državnih institucija.
Policija objavila podatke o drogama na dubrovačkom području
O problemu narkotika govorio je i načelnik Policijske uprave dubrovačko-neretvanske Ivan Pavličević.
Prema njegovim podacima, policija je tokom posljednje dvije godine zbog prekršaja povezanih s drogom prijavila približno 700 osoba.
U istom periodu 53 osobe kazneno su prijavljene zbog aktivnosti povezanih s preprodajom droge.
Pavličević je objasnio da policijski rad nije usmjeren samo na pojedinačne konzumente, nego i na otkrivanje osoba koje organizuju nabavku i distribuciju narkotika.
Također je naveo da dostupni policijski pokazatelji ne ukazuju na dramatičan rast broja evidentiranih slučajeva na dubrovačkom području.
Međutim, ti podaci ne mogu poslužiti kao potvrda ili pobijanje procjene o udjelu konzumenata među zaposlenima u državnim institucijama, jer se odnose na drugačiju kategoriju informacija.
Mogu li testiranja političara zaista postati obavezna?
Prijedlog koji je iznio Milivoj Špika zasad predstavlja političku inicijativu, a ne zakonsku obavezu.
Da bi se uveo sistem obaveznog testiranja izabranih i imenovanih dužnosnika, bilo bi potrebno jasno definisati pravila njegove provedbe.
To bi uključivalo određivanje institucije zadužene za testiranja, okolnosti pod kojima se provode, zaštitu ličnih podataka i postupanje u slučaju pozitivnog rezultata.
Posebno bi trebalo razmotriti pitanja privatnosti, zdravstvenih informacija i jednakog postupanja prema svim osobama na koje bi se nova pravila odnosila.
Prijedlog dodatnih provjera inteligencije i stručnosti otvorio bi još složenija pravna i organizacijska pitanja, uključujući način određivanja kriterija i njihovu usklađenost s demokratskim pravom građana da biraju svoje predstavnike.
Za sada nije predstavljen razrađen zakonski prijedlog kojim bi se takve provjere uvele u hrvatski politički sistem.
Rasprava se proširila na odgovornost javnih dužnosnika
Reakcija predsjednika Bloka umirovljenici zajedno pokazuje da se pitanje konzumacije droga među političarima pretvorilo u širu raspravu o odgovornosti nosilaca javnih funkcija.
Špika je naglasak stavio na sposobnost političara da donose kvalitetne odluke, smatrajući da građani imaju pravo očekivati odgovorno postupanje osoba koje upravljaju javnim sredstvima i državnim institucijama.
S druge strane, reakcije ministra Habijana i predstavnika pravosuđa ukazuju na važnost provjeravanja ozbiljnih tvrdnji prije njihovog javnog iznošenja.
Za sada nema odluke o obaveznom testiranju hrvatskih političara na droge niti o uvođenju dodatnih provjera njihovih sposobnosti.
Prijedlog Milivoja Špike ostaje dio javne političke rasprave, dok nadležne institucije provjeravaju informacije povezane s izjavama dubrovačkog gradonačelnika.
Daljnji razvoj događaja pokazat će hoće li se ove inicijative pretvoriti u konkretne prijedloge propisa ili će ostati na nivou javnih poziva na veću odgovornost političkih dužnosnika.
