Čović: Dodik je partner, ne mogu zanijekati …

Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Dragan Čović izjavio je u Zagrebu da ne bježi od saradnje s liderom SNSD-a Miloradom Dodikom, kojeg smatra legitimnim političkim partnerom iz Republike Srpske.

Čović je tokom posjete Hrvatskom saboru govorio i o nedavno usvojenoj Rezoluciji o položaju Hrvata u BiH, predstojećim izborima te projektu Južne plinske interkonekcije.

„Partner je onaj koga izaberu u Republici Srpskoj“

Odgovarajući na pitanje o dugogodišnjoj saradnji s Miloradom Dodikom, Čović je kazao da ne može zanemariti njegovu poziciju na političkoj sceni.

„Ne mogu zanijekati da je on predsjednik svoje stranke“, rekao je Čović.

Dodao je da političkim partnerom smatra osobu koja dobije podršku birača i političkih predstavnika u Republici Srpskoj.

„Onaj koga izaberu predstavnici u Republici Srpskoj jeste partner“, poručio je lider HDZ-a BiH.

Rezolucija Sabora „ima duh Daytona“

Čović je ocijenio da Rezolucija o položaju Hrvata u BiH, koju je Hrvatski sabor usvojio prošle sedmice, ima duh Dejtonskog mirovnog sporazuma jer je ravnopravnost hrvatskog naroda ustavna kategorija.

Rezoluciju je, na prijedlog Domovinskog pokreta, usvojila saborska vladajuća većina. Dokument u devet tačaka poziva Vladu Hrvatske da nastavi podržavati ostvarivanje pune političke ravnopravnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini, prenosi Hina.

Poseban naglasak stavljen je na reformu političkog i izbornog sistema koja bi, prema predlagačima, svakom konstitutivnom narodu omogućila izbor njegovih legitimnih predstavnika.

Čović uvjeren u pobjedu Darijane Filipović

Hrvatski i bošnjački član Predsjedništva BiH biraju se na području Federacije BiH, u kojoj je broj bošnjačkih birača približno tri i po puta veći od broja hrvatskih birača.

Čović tvrdi da je Željko Komšić četiri puta izabran dominantno glasovima Bošnjaka. Komšić se na predstojećim izborima više nema pravo kandidovati za isti mandat.

HDZ BiH za hrvatsku članicu Predsjedništva kandidovao je Darijanu Filipović, za koju Čović vjeruje da može pobijediti.

„Uvjeren sam da ćemo s kandidatom kojeg predlaže HDZ BiH ovaj put dobiti svog legitimnog predstavnika, što postaje osnova dugoročne stabilnosti Bosne i Hercegovine“, rekao je.

Kandidata ima i hrvatska opoziciona petorka, koja je istakla Zdenka Lučića, dok Demokratski front Željka Komšića kandiduje Slavena Kovačevića.

Bećirović i Konaković kritikovali Rezoluciju

Čović je zahvalio Hrvatskom saboru na usvajanju Rezolucije, ističući da je ravnopravnost naroda važna za evropski put i unutrašnju stabilnost BiH.

„Želim izraziti veliku zahvalnost zbog donošenja ove rezolucije kako bismo jasno pokazali koliko je poštivanje ravnopravnosti naroda značajno za evropski put BiH i njenu stabilnost“, kazao je.

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković složio se da je riječ o važnom dokumentu koji potvrđuje snažnu podršku Bosni i Hercegovini na putu prema Evropskoj uniji.

Dio bošnjačkih političara oštro je kritikovao Rezoluciju.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović izjavio je da njeno usvajanje predstavlja miješanje u unutrašnje poslove Bosne i Hercegovine i kršenje međunarodnog prava.

Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković kazao je da Hrvati „imaju i više prava nego što im prema zakonima pripada“ te ustvrdio da je takav položaj ostvaren na štetu bošnjačkog naroda.

Najavio je da će svoje tvrdnje obrazložiti na konferenciji u Sarajevu zakazanoj za 5. august.

Opći izbori zakazani za 4. oktobar

Opći izbori u Bosni i Hercegovini bit će održani 4. oktobra, a Čović je uvjeren da će zahtjev za legitimnim političkim predstavljanjem Hrvata dobiti širu podršku.

„Kada razgovarate s bilo kojim predstavnikom bošnjačke politike, svako će vam bez izuzetka reći da nije dobro da bošnjački narod bira predstavnike Hrvatima“, izjavio je.

Robna razmjena premašila četiri milijarde eura

Jandroković je tokom sastanka istakao da je Bosna i Hercegovina treća država prema vrijednosti hrvatskih investicija.

Robna razmjena dvije zemlje tokom prošle godine premašila je četiri milijarde eura.

Među najvažnijim budućim zajedničkim projektima izdvojena je Južna plinska interkonekcija, koja bi Bosnu i Hercegovinu povezala s hrvatskim plinskim sistemom i LNG terminalom na Krku.

Cilj projekta jeste povećanje sigurnosti snabdijevanja i smanjenje zavisnosti BiH od ruskog plina, a njegovu realizaciju snažno podržava Vlada Sjedinjenih Američkih Država.

Hrvatska gradi 74 kilometra plinovoda do granice

Jandroković je kazao da je Hrvatska osigurala sredstva za izgradnju 74 kilometra plinske veze do granice s Bosnom i Hercegovinom.

„Očekujemo isto od druge strane“, poručio je predsjednik Hrvatskog sabora.

Čović je odgovorio da sada slijede operativni postupci jer je partner izabran, a sporazum između uključenih strana potpisan. Izrazio je nadu da predstojeći izbori neće usporiti napredak projekta.

„Ovaj projekat predstavlja novu dimenziju odnosa sa SAD-om jer ta zemlja, iako nam je mnogo pomagala, do sada nije investirala u Bosnu i Hercegovinu“, kazao je Čović.

Plinovod bi gradila američka kompanija

Dionicu plinovoda u Hrvatskoj najvjerovatnije bi trebao graditi Plinacro.

U Bosni i Hercegovini kao izvođač se spominje privatna američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy, za koju se navodi da je bliska administraciji predsjednika Donalda Trumpa.

U nastavku radne posjete Jandroković i Čović trebali bi obići LNG terminal Krk–Omišalj, koji predstavlja osnovni tranzitni dio buduće Južne plinske interkonekcije.

Produkcija