Hrvatski sabor usvojio Rezoluciju o položaju Hrvata u BiH
Foto: Patrik Macek/Pixsell
Hrvatski sabor usvojio je danas Rezoluciju o političkom osnaživanju Hrvata u Bosni i Hercegovini, koju je predložio Domovinski pokret. Za usvajanje dokumenta glasala su 83 zastupnika, troje je bilo suzdržano, dok je jedan zastupnik bio protiv.
Tokom rasprave odbijeno je svih osam amandmana koje je predložio Klub zastupnika Mosta.
Predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava izjavio je da su prijedlozi Mosta bili „vrlo konstruktivni i bliski“, ali da je konačni tekst Rezolucije rezultat političkog dogovora unutar vladajuće koalicije i aktuelnih političkih okolnosti u Hrvatskoj, s ciljem da dokument dobije potrebnu većinu u Saboru.
S druge strane, zastupnik Mosta Nikola Grmoja ocijenio je da je prvobitna ideja bila dobra, ali da je konačna verzija Rezolucije u potpunosti oslabljena i razvodnjena.
Most je kroz amandmane tražio da se hrvatsko nacionalno pitanje u Bosni i Hercegovini ne ograniči samo na izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH, već da se u Rezoluciji jasno zagovara sveobuhvatna ustavno-politička reforma zemlje. Kao moguća rješenja naveli su uspostavljanje posebne izborne jedinice za izbor hrvatskih predstavnika ili teritorijalnu reorganizaciju koja bi podrazumijevala i većinski hrvatski entitet.
Obrazlažući odbijanje tog prijedloga, Penava je rekao da bi predložene izmjene značajno promijenile sadržaj i obim Rezolucije te uvele modele ustavnog preuređenja Bosne i Hercegovine koji nisu predmet ovog dokumenta.
Među odbijenim prijedlozima bio je i zahtjev Mosta da se Vlada Republike Hrvatske pozove na korištenje svih političkih i diplomatskih instrumenata, uključujući pravo veta u međunarodnim institucijama kada su ugroženi interesi Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Penava je poručio da Rezolucija nije mjesto za propisivanje konkretnih instrumenata hrvatske vanjske politike.
Most je također predložio da se u dokument uvrsti obaveza zaštite Hrvata na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, ali je i taj amandman odbijen uz obrazloženje da bi zadirao u nadležnosti izvršne vlasti Republike Hrvatske i njene međunarodnopravne obaveze.
Među prijedlozima koji nisu prihvaćeni bili su i revizija nezakonito stečenih hrvatskih državljanstava u slučajevima sumnje na zloupotrebe, saradnja sa svim relevantnim hrvatskim političkim i društvenim faktorima u Bosni i Hercegovini, umjesto isključivo s jednom političkom opcijom, kao i brisanje Mostarskog sporazuma iz preambule Rezolucije.
Penava je naveo da su pojedini prijedlozi iz prvobitnog nacrta izmijenjeni ili izostavljeni kako bi se osigurala potrebna politička saglasnost za usvajanje Rezolucije u Hrvatskom saboru.
