Žestoka rasprava u Hrvatskom saboru o rezoluciji o Hrvatima u BiH: Pale teške optužbe
Foto: Patrik Macek/Pixsell |
U Hrvatskom saboru danas je vođena burna rasprava o Prijedlogu rezolucije o političkom osnaživanju Hrvata u Bosni i Hercegovini, koju je predložio Demokratski pokret (DP). Tokom rasprave iznesene su oštre kritike, međusobne optužbe i različiti stavovi o sadržaju dokumenta, ali i o odnosu Hrvatske prema Bosni i Hercegovini.
Prije početka rasprave više zastupnika zatražilo je stanku, a među prvima se obratio nezavisni zastupnik Nino Raspudić, koji je ocijenio da prijedlog rezolucije pokazuje, kako je naveo, “svu slabost, impotentnost, a dijelom i izdajništvo hrvatske vanjske politike”.
Podsjetio je da je Hrvatski sabor prije gotovo deset godina usvojio Deklaraciju o položaju hrvatskog naroda u BiH te da je, prema njegovim riječima, bio obavezan jednom godišnje raspravljati o njenoj provedbi, što se nije događalo.
Raspudić je ustvrdio da konačna verzija rezolucije više nema mnogo zajedničkog s prvobitnim prijedlogom te je naveo šta je, prema njegovom mišljenju, iz dokumenta izostavljeno.
„Skandalozno je, kukavički, jadno, bijedno i deprimirajuće za sve Hrvate u BiH slušati HDZ-ove patetične priče o milionima eura za projekte, dok se istovremeno politički odustaje od potpuno racionalnog zahtjeva za hrvatskom izbornom jedinicom za izbor svih političkih nivoa, a ne samo člana Predsjedništva“, rekao je Raspudić.
Dodao je da je iz prijedloga, kako tvrdi, izostavljen mehanizam veta na odluke koje bi bile štetne za Hrvate, pitanje nezakonitog stjecanja državljanstva, spominjanje podjele BiH tokom rata, sankcije za one koji zagovaraju preglasavanje Hrvata, kao i najoštrija osuda odluka visokog predstavnika.
„Zašto? Kako biste se svidjeli Parizu, Londonu ili Briselu? Ovo nije hrvatska politika, nego francuska i briselska, a ona je dokazano antihrvatska. Dobra stvar je što vas je DP, iako možda nije želio, izveo na čistac“, poručio je.
Mrak-Taritaš: Hrvatska treba pomagati BiH na evropskom putu
Zastupnica Centra Anka Mrak-Taritaš ocijenila je da je riječ o političkom potezu kojim je DP želio privući pažnju.
„Skupili su pažnju jer su na početku pokazali mišiće prema starijem koalicijskom partneru, ali su od toga kasnije odustali“, rekla je.
Govoreći o položaju Hrvata u BiH, podsjetila je da je prema popisu stanovništva iz 1991. godine u BiH živjelo oko 760.000 Hrvata, dok ih je prema popisu iz 2013. bilo 544.780. Dodala je da pojedini demografi procjenjuju kako ih danas ima oko 350.000.
„Mislim da Hrvatska treba biti ona koja će pomagati Bosni i Hercegovini na njenom evropskom putu, a ne odmagati“, poručila je.
DP: Fokus nam je zaštita Hrvata u BiH
Na kritike je odgovorio zastupnik Demokratskog pokreta Ivica Kukavica, istakavši da cilj njegove stranke nije politička pažnja, već zaštita Hrvata u Bosni i Hercegovini.
„Bitan nam je jasan odmak od politika nakon 2000-ih godina, kada smo slušali da je Hrvatska bila agresor u BiH i da je dijelila Bosnu i Hercegovinu. Sve su to bile loše politike koje su dovele do problema s kojima se Hrvati danas suočavaju“, rekao je.
Dodao je da Hrvatska među prvima priznala Bosnu i Hercegovinu te da rezolucija ima za cilj dodatno osnažiti deklaraciju iz 2018. godine i poslati jasnu političku poruku da Zagreb stoji uz hrvatski narod u BiH te poštuje Vašingtonski i Dejtonski sporazum.
HDZ: Dokument je u interesu Hrvata
U ime HDZ-a govorio je Nevenko Barbarić, koji je naglasio da rezolucija ne sadrži ništa što bi bilo usmjereno protiv bilo kojeg naroda.
„Ovaj dokument ne sadrži ništa što nije u interesu Hrvata u Bosni i Hercegovini i nema ništa što bi bilo koga vrijeđalo, omalovažavalo ili ugrožavalo“, rekao je Barbarić.
Istakao je da je aktuelna hrvatska Vlada umjesto sukoba izabrala politiku dobrosusjedskih odnosa, jačanja privredne saradnje, podrške evropskom putu BiH, energetskim projektima i brojnim programima namijenjenim Hrvatima u Bosni i Hercegovini.
Hrebak pozvao na odgovornu raspravu
Predsjednik HSLS-a Dario Hrebak podsjetio je da je Hrvatska jedan od potpisnika Dejtonskog mirovnog sporazuma te da ima pravo i odgovornost brinuti o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Naglasio je kako predstoje izbori u BiH i upozorio da će se rasprava u Saboru pažljivo pratiti.
„Svi imamo odgovornost da vodimo odgovornu raspravu kako ne bismo Hrvatima u Bosni i Hercegovini uoči izbora napravili dodatnu štetu“, rekao je Hrebak.
Grmoja: HDZ potpuno razvodnio prijedlog
Predsjednik Kluba zastupnika Mosta Nikola Grmoja ocijenio je da je prvobitni prijedlog rezolucije imao jasnije političke zahtjeve, ali da ih je HDZ, kako tvrdi, u potpunosti uklonio.
„Gotovo sve što je rezoluciji davalo političku snagu nestalo je i dokument je pretvoren u stranački tekst nezamjeranja nikome, po mjeri Andreja Plenkovića“, rekao je Grmoja.
Dodao je da su iz prijedloga uklonjeni zahtjevi koji su se odnosili na reviziju sumnjivog stjecanja hrvatskog državljanstva, mogućnost proglašavanja osoba nepoželjnima, korištenje veta u međunarodnim institucijama i druga pitanja.
„Dobili smo razvodnjen tekst koji ne nudi ništa novo. Most je pripremio osam amandmana i pozivam zastupnike DP-a i HDZ-a da ih podrže ukoliko zaista žele zaštititi hrvatski narod u Bosni i Hercegovini“, poručio je.
Osim rasprave o ovoj rezoluciji, zastupnici Hrvatskog sabora danas bi trebali odlučivati i o imenovanju predsjednika te šest članova Savjeta za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija.
