Nezadovoljstvo među dijelom penzionerskih organizacija u Hrvatskoj ponovo raste, a u središtu rasprave našao se iznos godišnjeg dodatka na penzije. Milivoj Špika, predsjednik Bloka umirovljenici zajedno (BUZ), oštro je kritikovao Vladu Andreja Plenkovića, tvrdeći da razgovori s predstavnicima penzionera nemaju mnogo smisla ako je iznos koji će biti isplaćen već unaprijed određen. Posebno ga je razljutila mogućnost da se relativno malo povećanje kasnije predstavi kao veliki uspjeh pregovora. Uz zahtjev za konkretnom odlukom, Špika je poručio da bi penzionerske organizacije trebale razmotriti i zajedničke proteste ako njihovi zahtjevi ne budu ispunjeni.
Šest eura po godini staža izazvalo nezadovoljstvo
Povod za novu raspravu bila je izjava ministra rada, penzionog sistema, porodice i socijalne politike Alena Ružića da je u budžetu za ovu godinu planiran godišnji dodatak od šest eura za svaku godinu penzionog staža.
Prema tom izračunu, osoba koja ima 40 godina staža dobila bi 240 eura dodatka. Međutim, dio predstavnika penzionera smatra da takav iznos nije dovoljan i traži znatno veća izdvajanja.
Njihovi prijedlozi kreću se od 10 do 12,50 eura po godini staža. Za penzionera s 40 godina staža to bi značilo godišnji dodatak između 400 i 500 eura.
Upravo razlika između planiranog iznosa i zahtjeva penzionerskih udruženja postala je glavna tačka spora.
Špika smatra da pregovori nemaju stvarni smisao
Milivoj Špika smatra da predstavnici penzionera ne mogu ozbiljno utjecati na konačnu odluku ako Vlada već unaprijed odredi koliko novca namjerava izdvojiti.
Prema njegovoj ocjeni, problem je u tome što se razgovori mogu predstaviti kao pregovori, iako je finansijski okvir već postavljen.
Zbog toga traži da se jasno kaže koliki će dodatak biti i da se prestane s, kako smatra, stvaranjem utiska da su predstavnici penzionera izborili značajan ustupak ako povećanje bude tek simbolično.
Špika je posebno kritikovao mogućnost da se eventualno povećanje sa šest na sedam ili osam eura po godini staža predstavi kao veliki rezultat.
Prema njegovom mišljenju, penzionerima su potrebne konkretne odluke koje će osjetno popraviti njihov životni standard, a ne samo obećanja i najave.
Koliko bi penzioneri mogli dobiti?
Razlika između predloženih iznosa može biti značajna, posebno za osobe s dugim penzionim stažom.
Ako bi dodatak ostao šest eura po godini staža, osoba s 40 godina staža dobila bi 240 eura. Ako bi iznos bio osam eura, dodatak bi iznosio 320 eura, dok bi kod 10 eura dostigao 400 eura.
Prijedlog od 12,50 eura po godini staža značio bi ukupno 500 eura za osobu s četiri decenije staža.
Ipak, važno je naglasiti da su to primjeri izračuna, a ne potvrđeni iznosi buduće isplate. Konačnu odluku o dodatku tek treba donijeti Vlada Hrvatske.
Plenković ostavio mogućnost većeg dodatka
Premijer Andrej Plenković poručio je da će se pokušati pronaći prostor za veći iznos ako to budu dopuštale budžetske mogućnosti.
Takva izjava ostavlja otvorenom mogućnost da dodatak bude veći od prvobitno planiranih šest eura po godini staža. Međutim, zasad nije potvrđeno koliko bi eventualno povećanje iznosilo.
Prema podacima navedenim u izvještaju, svaki dodatni euro po godini staža predstavlja trošak od približno 40 miliona eura za državni budžet. Zbog toga bi povećanje sa šest na osam eura zahtijevalo oko 80 miliona eura dodatnih sredstava.
Upravo će odnos između zahtjeva penzionera i mogućnosti državnog budžeta biti jedan od ključnih faktora u donošenju konačne odluke.
BUZ spominje i mogućnost protesta
Špika je pozvao ostale penzionerske organizacije da zauzmu zajednički stav i jasno poruče koji iznos smatraju prihvatljivim.
Prema njegovom mišljenju, predstavnici penzionera trebali bi biti spremni odbiti ponudu koju smatraju nedovoljnom, umjesto da je naknadno predstavljaju kao uspjeh pregovora.
Spomenuo je i mogućnost organizovanja protesta ako ne bude zadovoljavajućeg dogovora. Ipak, zasad nije objavljen potvrđen datum niti je donesena odluka o održavanju konkretnog skupa.
BUZ istovremeno zagovara uvođenje pune i trajne 13. penzije, koja bi odgovarala iznosu redovne mjesečne penzije korisnika. Takav model razlikovao bi se od postojećeg godišnjeg dodatka, čija visina zavisi od broja godina penzionog staža.
Odluka se očekuje do kraja oktobra
Rasprava o godišnjem dodatku ponovo je otvorila pitanje životnog standarda penzionera u Hrvatskoj i mogućnosti da se njihova primanja dodatno povećaju.
Dok dio penzionerskih organizacija traži znatno veće iznose, Vlada ističe potrebu da se pronađe finansijski održivo rješenje.
Prema navodima objavljenim u izvještaju, konačna odluka očekuje se najkasnije do 31. oktobra. Do tada ostaje neizvjesno hoće li dodatak ostati na šest eura po godini staža ili će Vlada pronaći dodatna sredstva.
Jedno je sigurno: rasprava se ne vodi samo o nekoliko eura, već i o tome koliko će penzioneri zaista osjetiti najavljeno povećanje u svojim kućnim budžetima.
