Home Vijesti VELIKI ZAOKRET NAKON SLUČAJA PERIŠ: SDP otkrio što sada zahtijeva, a njihov...

VELIKI ZAOKRET NAKON SLUČAJA PERIŠ: SDP otkrio što sada zahtijeva, a njihov plan ide mnogo dalje nego što je itko očekivao!

9
0

Smrt 32-godišnjeg Kristiana Josipa Periša u zagrebačkoj Klinici za psihijatriju Sveti Ivan ponovo je otvorila raspravu o stanju psihijatrijske skrbi u Hrvatskoj. Nakon brojnih reakcija javnosti i pitanja o odgovornosti zdravstvenih institucija, Socijaldemokratska partija (SDP) predstavila je prijedlog koji bi mogao značajno promijeniti način pružanja pomoći osobama s mentalnim poteškoćama.

 

U nedjelju, 22. novembra 2026. godine, iz SDP-a je poručeno da je potrebno napraviti odmak od sistema koji se u velikoj mjeri oslanja na velike psihijatrijske bolnice. Umjesto toga, žele razviti mrežu usluga koje bi pacijentima bile dostupne bliže mjestu stanovanja.

 

Plan uključuje četiri ključna područja: otvaranje centara za mentalno zdravlje, organizovanje mobilnih stručnih timova, proširenje dnevnih bolnica te poboljšanje dugotrajne i palijativne skrbi.

 

Sara Medved upozorila na dugogodišnje probleme

Prijedlog je javnosti predstavila Sara Medved, voditeljica SDP-ovog Savjeta za zdravlje i sport.

 

Prema njenoj ocjeni, hrvatska psihijatrija već dugo nije doživjela značajnije organizacijske promjene.

 

Podsjetila je da su početkom 2000-ih započeli pokušaji razvoja liječenja izvan velikih bolničkih ustanova, ali smatra da taj proces nije nastavljen potrebnim intenzitetom.

 

Medved je naglasila da smrt pacijenta u Jankomiru zahtijeva utvrđivanje svih okolnosti konkretnog događaja, ali i ozbiljno razmatranje mogućih nedostataka u organizaciji zdravstvenog sistema.

 

Prema njenom mišljenju, političke stranke ne bi trebale ostati samo na kritikama.

 

Zbog toga SDP želi ponuditi prijedloge koji bi se mogli razmatrati na institucionalnom nivou.

 

Osnovna ideja njihovog plana jeste da pacijenti pomoć dobiju na vrijeme, u vlastitoj zajednici, bez nepotrebnog oslanjanja na dugotrajni bolnički smještaj.

 

Centri za mentalno zdravlje povezani s domovima zdravlja

 

Prva predložena promjena odnosi se na uspostavljanje centara za mentalno zdravlje koji bi djelovali u saradnji s domovima zdravlja.

 

U tim centrima građanima bi bile dostupne psihijatrijske i psihološke usluge, uključujući savjetovanje, rano prepoznavanje problema, liječenje i redovno praćenje zdravstvenog stanja.

 

Takav model omogućio bi da osobe kojima je potrebna pomoć ne moraju za svaki pregled ili razgovor odlaziti u veliku bolničku ustanovu.

 

Posebno je važna ideja povezivanja zdravstvenih usluga sa socijalnom zaštitom.

 

Naime, osobe koje imaju dugotrajne mentalne poteškoće ponekad se suočavaju i s problemima stanovanja, zapošljavanja ili ostvarivanja drugih oblika podrške.

 

SDP smatra da bi povezivanje različitih institucija moglo omogućiti cjelovitiju pomoć.

 

Medved je kao primjer izdvojila talijanski Trst, poznat po razvoju psihijatrijske skrbi u lokalnoj zajednici.

 

Ipak, naglasila je da sami centri ne bi bili dovoljni bez jasne saradnje s ostatkom zdravstvenog i socijalnog sistema.

 

Stručnjaci bi dolazili pacijentima kući

 

Druga važna mjera odnosi se na mobilne psihijatrijske timove.

 

Njihov zadatak bio bi pružanje stručne pomoći osobama kojima je teško redovno dolaziti u zdravstvene ustanove ili kojima je potrebna podrška u poznatom životnom okruženju.

 

Takvi timovi mogli bi uključivati različite zdravstvene stručnjake, zavisno od potreba pacijenta i organizacijskog modela.

 

Sara Medved upozorila je da je mogućnost organizovanja mobilnih psihijatrijskih timova već prepoznata u hrvatskom zakonodavstvu.

 

Međutim, prema njenim riječima, problem predstavlja način finansiranja.

 

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) trenutno ne ugovara i ne finansira njihov rad kao zasebnu zdravstvenu uslugu.

 

Zbog toga organizovanje takvih timova u velikoj mjeri zavisi od mogućnosti lokalnih zajednica.

 

Kao primjer navela je Zagreb, gdje Grad finansira dva mobilna psihijatrijska tima.

 

SDP smatra da pomoć ne bi trebala zavisiti od toga živi li pacijent u većem gradu ili manjoj sredini koja nema dovoljno novca za takvu uslugu.

 

Predloženo proširenje dnevnih bolnica

 

Treća mjera usmjerena je na jačanje dnevnih bolnica.

 

Riječ je o obliku liječenja u kojem pacijenti tokom dana dolaze na terapiju, savjetovanja i druge zdravstvene postupke, ali ne moraju neprekidno boraviti u bolničkoj ustanovi.

 

Takav pristup omogućava nastavak svakodnevnog života uz redovnu stručnu podršku, kada je to primjereno zdravstvenom stanju pacijenta.

 

Iz SDP-a smatraju da postojeće kapacitete treba proširiti kako bi ovaj oblik pomoći postao dostupniji većem broju građana.

 

Međutim, za takvu promjenu nije dovoljno osigurati samo dodatni prostor.

 

Potrebni su novi stručnjaci, odgovarajuća oprema i ulaganja u njihovo obrazovanje.

 

Medved je posebno upozorila na troškove dodatnih edukacija, uključujući psihoterapijsku izobrazbu.

 

Prema njenim riječima, zdravstveni zaposlenici često sami finansiraju takvo usavršavanje.

 

SDP smatra da bi država trebala osigurati veća ulaganja u obrazovanje kadrova kako bi proširenje usluga bilo dugoročno održivo.

 

Posebna pažnja osobama koje boluju od demencije

 

Četvrti dio plana odnosi se na produženo liječenje i palijativnu skrb.

 

Posebno je izdvojen položaj osoba koje boluju od demencije, kao i članova njihovih porodica.

 

Prema ocjeni Sare Medved, porodice često preuzimaju najveći dio svakodnevne brige o oboljelim osobama jer odgovarajući institucionalni smještaj i stručna podrška nisu pravovremeno dostupni.

 

U takvim okolnostima pojedini članovi porodice moraju prilagođavati radne obaveze, koristiti bolovanje ili vlastitim sredstvima plaćati dodatnu njegu.

 

SDP smatra da bi organizovanija dugotrajna skrb mogla smanjiti takvo opterećenje.

 

Naglasak je na dostupnosti zdravstvene pomoći i podrške koja bi bila prilagođena stanju pacijenta, uz očuvanje njegovog dostojanstva.

 

Predložene promjene zato se ne odnose samo na zdravstvene ustanove nego i na socijalne usluge te položaj porodica koje brinu o oboljelim članovima.

 

Reforma bi zahtijevala saradnju brojnih institucija

 

Sara Medved poručila je da ovakve promjene nije moguće provesti samo odlukom jedne bolnice ili pojedinog zdravstvenog radnika.

 

Prema njenom mišljenju, potrebna je jasna politička odluka i koordinacija svih institucija uključenih u pružanje zdravstvene zaštite.

 

U proces bi trebali biti uključeni Ministarstvo zdravstva, HZZO, stručne komore, udruženja pacijenata, zdravstveni radnici te gradske i županijske vlasti.

 

Posebno je naglasila da i sami pacijenti trebaju učestvovati u planiranju budućeg sistema.

 

Njihova iskustva mogu pomoći u prepoznavanju prepreka s kojima se susreću prilikom traženja liječenja i podrške.

 

SDP je plan predstavio uoči dvije tematske sjednice saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku, na kojima se očekuje rasprava o pitanjima mentalnog zdravlja.

 

Šta ovaj prijedlog znači za pacijente?

 

Kada bi se predloženi model proveo, veći dio psihijatrijskih usluga mogao bi postati dostupan izvan klasičnog bolničkog okruženja.

 

Pacijenti bi imali više mogućnosti za redovno praćenje zdravstvenog stanja, dok bi se bolničko liječenje i dalje koristilo kada je medicinski potrebno.

 

Takav sistem mogao bi olakšati pristup stručnjacima i omogućiti bolje povezivanje zdravstvene zaštite sa svakodnevnim potrebama pacijenata.

 

Međutim, važno je naglasiti da se radi o prijedlogu opozicione stranke.

 

Nije donesena odluka o osnivanju novih centara, povećanju broja mobilnih timova niti početku provođenja najavljene reorganizacije.

 

Za ostvarivanje plana trebalo bi utvrditi finansijske potrebe, raspoloživost stručnog osoblja i odgovornosti pojedinih institucija.

 

Slučaj Periš otvorio pitanje budućnosti psihijatrijske skrbi

 

Smrt Kristiana Josipa Periša 21. oktobra 2026. godine izazvala je ozbiljna pitanja o sigurnosti pacijenata, postupanju medicinskog osoblja i odgovornosti zdravstvenih ustanova.

 

Dok nadležna pravosudna tijela nastavljaju utvrđivati okolnosti njegove smrti, dio političkih predstavnika i stručne javnosti smatra da je potrebno razmotriti i šire organizacijske probleme.

 

SDP-ov prijedlog predstavlja jedan od pokušaja otvaranja takve rasprave.

 

Stranka smatra da Hrvatska treba razvijati psihijatrijsku skrb koja je dostupnija, povezanija s lokalnom zajednicom i prilagođenija svakodnevnim potrebama pacijenata.

 

Najvažnije pitanje sada je hoće li predložene promjene dobiti podršku nadležnih institucija i hoće li se otvoriti konkretni razgovori o njihovom finansiranju i provođenju.

 

Za sada je poznato da je SDP predstavio plan s četiri glavna područja reforme, ali nije potvrđeno da će te mjere postati dio službene zdravstvene politike.

 

Daljnji razvoj događaja pokazat će može li tragedija u Jankomiru, uz utvrđivanje pojedinačne odgovornosti, potaknuti i dugoročnije promjene u načinu pružanja psihijatrijske pomoći u Hrvatskoj.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here