Kako su naše bake rashlađivale kuću bez klime? Jedan zaboravljeni trik spušta temperaturu i danas
Živa ograda može biti jedan od najljepših ukrasa svakog dvorišta, ali mnogi vlasnici imaju problem s njenim sporim rastom, rijetkim granama i gubitkom intenzivne zelene boje. Iako se često poseže za skupim preparatima, stručnjaci ističu da se uz pravilnu njegu i prirodnu prihranu mogu postići odlični rezultati.
Jedna od najčešćih grešaka je nepravilno zalijevanje. Kod dužih živih ograda korijen se širi bočno, zbog čega nije dovoljno zalijevati samo jedno mjesto. Zemlju je potrebno natopiti duž cijele linije živice, a najbolje vrijeme za to je rano ujutro ili u večernjim satima.
Tokom ljetnih vrućina ne preporučuje se agresivno orezivanje jer može ostaviti smeđe rezove i oštetiti biljku. Dovoljno je ukloniti samo mlade izdanke koji strše, dok je ozbiljnije oblikovanje bolje ostaviti za svježije dane.
Prirodna prihrana od koprive
Jedan od najpoznatijih prirodnih načina za jačanje biljaka je fermentisani rastvor od koprive.
Za pripremu će vam biti potrebno: 1 kilogram svježe koprive i 10 litara vode.
Koprivu stavite u plastičnu posudu, prelijte vodom i ostavite da fermentira 10 do 14 dana. Smjesu je potrebno promiješati jednom dnevno, a posudu držati u hladu zbog intenzivnog mirisa.
Nakon završetka fermentacije tečnost procijedite i razrijedite u omjeru 1:10, odnosno jedan litar koncentrata na deset litara vode.
Kako pravilno koristiti rastvor
Prihranu je najbolje primjenjivati na već vlažnom tlu oko korijena biljke. Izbjegavajte prskanje listova tokom jakog sunca jer može doći do oštećenja.
Rastvor se preporučuje koristiti jednom u dvije sedmice tokom perioda intenzivnog rasta. Ako je zemlja potpuno suha, prvo je dobro zalijte običnom vodom, a prirodnu prihranu dodajte narednog dana.
Šta još pomaže živoj ogradi?
Osim prihrane, važno je redovno skraćivati mlade vrhove za nekoliko centimetara kako bi se podstaklo bočno grananje. Sloj malča od usitnjene kore pomoći će zemlji da duže zadrži vlagu, dok je tokom ljeta bolje zalijevati rjeđe, ali obilnije.
Ako živica počne žutjeti, uzrok ne mora biti nedostatak hranjivih materija. Problem može biti loša drenaža, prekomjerno zadržavanje vode ili pojava štetočina poput grinja. Zato je preporučljivo povremeno pregledati donju stranu listova i stanje zemljišta.
Uz pravilno zalijevanje, umjereno orezivanje i prirodnu prihranu od koprive, živa ograda može postati gušća, zdravija i zadržati lijepu zelenu boju tokom cijele sezone.
