data-nosnippet>
„Ovdje jedemo svinjetinu i ne želimo muslimane“: Ružna poruka strancu koji je pitao za posao i život u Hrvatskoj
Objava jednog korisnika društvenih mreža izazvala je brojne reakcije nakon što je, kako navodi, u Facebook grupi posvećenoj potrazi za poslom u Hrvatskoj postavio pitanje o mogućnostima zaposlenja i preseljenja u zemlju.
Umjesto korisnih informacija o poslovima, plaćama i uvjetima života, dobio je uvredljiv odgovor anonimnog korisnika.
„Od**bi! Ostani tamo“
Na screenshotu objavljenom na Facebooku vidi se komentar anonimnog sudionika koji je osobi poručio:
„Odi**bi, ostani tamo. Mi jedemo svinjetinu i ne želimo Muslimane u našoj zemlji.“
Poruka je izazvala dodatnu pažnju jer se ne odnosi na kvalifikacije, posao ili zakonske uvjete za život u Hrvatskoj, već izravno na vjersku pripadnost osobe.
Autor objave pritom ističe da je Egipćanin i musliman te da poštuje različite religije, nacionalnosti, kulture i načine života.
Kako navodi, nije tražio da bilo tko mijenja svoja uvjerenja ili način života, već je jednostavno želio dobiti iskren odgovor o mogućnostima zaposlenja i legalnog preseljenja u Hrvatsku.
„Jedan komentar ne predstavlja Hrvatsku“
Autor objave naglasio je i da smatra kako anonimni komentar ne predstavlja hrvatski narod niti Hrvatsku u cjelini.
„Nikada neću suditi cijeloj naciji zbog jednog komentara mržnje anonimne osobe“, poručuje u svojoj objavi.
Istodobno poziva na poštovanje među ljudima bez obzira na vjeru, jezik ili kulturu.
Njegova poruka otvara širu temu koja posljednjih godina postaje sve važnija – kako se prema stranim radnicima i potencijalnim doseljenicima odnose pojedinci na društvenim mrežama, ali i kakvu sliku o Hrvatskoj takve poruke stvaraju u očima ljudi koji razmišljaju o preseljenju.
Hrvatska sve privlačnija stranim radnicima
Hrvatsko tržište rada posljednjih godina sve se više oslanja na strane radnike. Dolazak radnika iz različitih dijelova svijeta postao je vidljiv u brojnim sektorima, od građevine i turizma do ugostiteljstva, logistike i drugih djelatnosti.
Zbog toga se pitanja integracije, međusobnog poštovanja i odnosa prema stranim radnicima sve češće pojavljuju u javnosti.
Jednako tako, društvene mreže omogućuju da pojedinačne uvrede vrlo brzo prijeđu granice zemlje u kojoj su napisane. Komentar koji je možda objavljen anonimno može postati dio slike koju potencijalni radnik ili doseljenik stvara o Hrvatskoj.
„Ne moraš prihvatiti moju vjeru, ali trebaš poštovati moju ljudskost“
Autor objave svoju je poruku zaključio jednostavnom rečenicom:
„You don't have to accept my religion, but you should respect my humanity.“
Odnos prema ljudima drugačije vjere ili nacionalnosti tako ponovno postaje tema rasprave na društvenim mrežama.
Važno je pritom razlikovati stav pojedinca od stavova cijelog društva. Uvrijeđujući komentar anonimnog korisnika ne može se automatski pripisati svim Hrvatima, kao što ni iskustvo jedne osobe ne mora predstavljati iskustvo svih stranaca koji žive ili rade u Hrvatskoj.
No, upravo zbog toga ovakve objave često izazovu snažne reakcije – jer pokreću pitanje kakvu Hrvatsku želimo predstavljati ljudima koji u njoj žele raditi, živjeti i graditi svoju budućnost.
