Spremaju se velike promjene za radnike u FBiH: Više odmora i strožije kazne

U Federaciji BiH priprema se novi Zakon o radu, kojim bi se trebala preciznije urediti pitanja radnog vremena, sedmičnog i godišnjeg odmora, ali i pojačati kontrola poštivanja prava zaposlenih.

Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić najavio je da je prijedlog novog zakona upućen Vladi FBiH, a među najavljenim promjenama posebno se izdvaja fleksibilnije korištenje godišnjeg odmora.

Godišnji odmor u više dijelova

Prema najavljenim izmjenama, radnici bi godišnji odmor, uz dogovor s poslodavcem, mogli koristiti u više navrata. Važeći propisi omogućavaju korištenje godišnjeg odmora u najviše dva dijela.

Planirano je i povećanje broja dana odmora za određene kategorije zaposlenih.

Jedna od najavljenih novina odnosi se na majke, koje bi trebale dobiti dodatni dan godišnjeg odmora za svako rođeno dijete.

Novi zakon trebao bi donijeti i strožije kazne za poslodavce koji krše prava radnika, kao i veća ovlaštenja inspekcijskih organa.

Radnici se žale na manjak slobodnih dana

Najavljene promjene dolaze u trenutku kada se dio zaposlenih, naročito u privatnom sektoru, suočava s problemima u ostvarivanju osnovnih prava.

U pojedinim djelatnostima radnici imaju samo jedan slobodan dan sedmično, dok postoje i navodi o slučajevima u kojima godišnji odmor traje kraće od zakonskog minimuma.

Posebno problematična je praksa prema kojoj pojedini poslodavci od zaposlenih traže da naknadno odrade dane provedene na godišnjem odmoru.

Takav zahtjev, međutim, nije dozvoljen.

Važeći Zakon o radu FBiH propisuje najmanje 24 sata neprekidnog sedmičnog odmora, dok puno radno vrijeme ne može trajati duže od 40 sati sedmično.

Sindikati traže dva slobodna dana

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Samir Kurtović zalaže se da radnici imaju dva slobodna dana sedmično, bez obzira na to koji su dani u pitanju.

Sindikat će, kako je najavljeno, ovo pitanje pokušati dodatno urediti kroz kolektivne ugovore.

Kada je riječ o godišnjem odmoru, broj dana ne određuje samo zakonski minimum. Na njegovo trajanje mogu utjecati radni staž, stručna sprema i drugi kriteriji utvrđeni kolektivnim ugovorima.

Prema Kurtoviću, kolektivnim ugovorima maksimalno trajanje godišnjeg odmora povećano je sa 30 na 36 radnih dana.

Ministar: Godišnji odmor se ne smije naknadno odrađivati

Ministar Delić podsjetio je da važeći propisi omogućavaju raspored radnog vremena na šest dana u sedmici, uz najmanje 24 sata neprekidnog odmora.

Također je naglasio da je protivzakonito tražiti od radnika da naknadno odrađuje dane koje je proveo na godišnjem odmoru.

Prekovremeni rad moguć je samo u zakonom propisanim okolnostima, uz odgovarajuću evidenciju i naknadu.

Prema važećim pravilima, prvi dio godišnjeg odmora mora trajati najmanje 12 radnih dana, a poslodavac je dužan organizirati korištenje odmora uzimajući u obzir i potrebe zaposlenika.

Inspekcije bi trebale imati veću ulogu

Jedan od problema na koji je ukazao Delić jeste nedovoljan broj inspektora rada.

Zbog toga je od Vlade FBiH i nadležnih inspekcijskih organa zatraženo jačanje kadrovskih kapaciteta.

Upravo bi efikasnija kontrola trebala biti jedan od važnijih elemenata novog Zakona o radu.

Za radnike je najvažnije: ako novi zakon bude usvojen u najavljenom obliku, promjene bi mogle donijeti fleksibilnije korištenje godišnjeg odmora, dodatne dane odmora za određene kategorije, strožije sankcije za poslodavce i snažniji inspekcijski nadzor. Međutim, dva slobodna dana sedmično zasad nisu najavljena kao zakonski minimum, već su zahtjev sindikata.

Produkcija