Stižu prve prognoze za jesen i zimu: Ne sluti na dobro
Najnovije sezonske prognoze ukazuju na mogućnost toplije jeseni i početka zime, dok je raspored padavina mnogo teže predvidjeti.
Iako je august tek počeo, meteorolozi već analiziraju šta bi nam mogli donijeti jesen i početak zime. Najnoviji sezonski izračuni Evropskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), zasnovani na ansamblu od 51 numeričke simulacije, pokazuju prilično izražen signal za iznadprosječne temperature u Hrvatskoj od kraja ljeta pa sve do početka zime.
Istovremeno, prognoza padavina mnogo je neizvjesnija. Temperaturne trendove moguće je predvidjeti s većom pouzdanošću, dok količina i raspored kiše zavise od razvoja pojedinačnih ciklona i drugih atmosferskih procesa.
Temperature bi mogle ostati iznad prosjeka
Prema sezonskim modelima, temperature bi tokom narednih mjeseci mogle biti više od klimatološkog prosjeka.
Za august se predviđa pozitivna temperaturna anomalija od približno jedan stepen Celzijusa. To znači da bi i tokom ostatka ljeta mogli biti zabilježeni novi toplotni valovi.
Sličan signal pojavljuje se i za početak jeseni. Rujan bi, prema trenutnim izračunima, mogao više podsjećati na nastavak ljeta nego na početak klimatološke jeseni.
Posebno je zanimljivo što gotovo svi članovi ECMWF-ovog ansambla pokazuju pozitivan temperaturni signal, što ukazuje na relativno visoku saglasnost modela kada je riječ o temperaturama.
Najveća nepoznanica bit će kiša
Kada je riječ o padavinama, situacija je potpuno drugačija.
Modeli ne daju dovoljno pouzdan signal o tome gdje i kada će biti više kiše. To ne znači da će padavina nedostajati, već da bi njihov raspored mogao biti veoma neravnomjeran.
Duža sušna i stabilna razdoblja mogla bi se smjenjivati s kratkotrajnim, ali veoma intenzivnim padavinama. U takvim situacijama veći dio mjesečne količine kiše može pasti tokom svega nekoliko snažnih grmljavinskih epizoda.
Toplo Sredozemno i Jadransko more dodatno mogu predstavljati važan izvor topline i vlage za razvoj ciklona tokom jeseni.
El Niño mogao bi utjecati na razvoj vremena
Jedan od faktora koji meteorolozi prate jeste razvoj nove epizode El Niña u tropskom Pacifiku.
El Niño ne može direktno odrediti kakvo će vrijeme biti u određenom gradu, ali može utjecati na veliku atmosfersku cirkulaciju i povećati vjerovatnoću određenih vremenskih obrazaca tokom jeseni i zime.
Ukoliko se razvoj El Niña nastavi sadašnjim intenzitetom, njegov utjecaj mogao bi biti izraženiji tokom novembra, decembra i januara.
To bi moglo dovesti do dinamičnijeg vremena i češće smjene toplih strujanja s kraćim prodorima hladnog zraka.
I dalje je moguć snijeg
Iako sezonski modeli ukazuju na topliju zimu, to ne znači da hladnih prodora i snijega neće biti.
Tokom pojedinih perioda moguć je prodor hladnog zraka sa sjevera i sjeveroistoka, posebno prema unutrašnjosti i višim predjelima.
Moguća je zato situacija u kojoj duže iznadprosječno tople periode prekidaju kratkotrajni, ali izraženiji prodori hladnog zraka.
Topao Atlantik i Sredozemlje dodatno komplikuju situaciju
Meteorolozi će tokom narednih mjeseci posebno pratiti stanje sjevernog Atlantika.
Topliji okean predstavlja veću količinu energije i vlage koja može biti dostupna sistemima koji se razvijaju iznad Atlantika. Kada takvi sistemi stignu do Evrope, mogu donijeti obilnije padavine, snažnije vjetrove i izražene temperaturne razlike.
Posebno važnu ulogu mogao bi imati i Jadran, odnosno šire područje Sredozemnog mora.
Nakon izrazito toplog ljeta more u jesen ulazi s velikom količinom akumulirane topline. Za razliku od kopna, more se sporije zagrijava, ali se sporije i hladi.
Zbog toga tokom oktobra, novembra, pa čak i početkom zime može ostati važan izvor topline i vodene pare.
Ako hladniji zrak sa sjevera prodre iznad tako toplog mora, atmosfera može postati znatno nestabilnija. Tada su mogući snažniji ciklonalni sistemi, obilne padavine, olujni vjetrovi i lokalne bujične poplave.
Šta nas onda očekuje?
Prema trenutnim sezonskim prognozama, najizgledniji scenarij je iznadprosječno topla jesen i topliji početak zime, uz povremene nagle promjene vremena.
To ne znači da će cijela jesen i zima biti tople niti da će izostati hladni talasi. Sezonske prognoze pokazuju vjerovatnije obrasce, a ne precizno vrijeme za pojedinačne dane.
Najveća neizvjesnost ostaje vezana za padavine. Umjesto ravnomjerno raspoređene kiše, moguće su duže stabilne faze koje će prekidati kratke, ali vrlo intenzivne epizode.
Upravo bi kombinacija toplog Atlantika, zagrijanog Sredozemlja i mogućeg jačanja El Niña mogla doprinijeti dinamičnijem vremenu tokom druge polovine godine.
Kako navodi meteorolog Bojan Lipovšćak, dugoročne prognoze treba posmatrati kao pokazatelj vjerovatnog razvoja atmosfere, a ne kao preciznu prognozu vremena za određeni dan.
