Hrvatski sabor u petak, 30. oktobra 2026. godine, donio je odluku o izmjenama državnog budžeta koja je izazvala različite reakcije među saborskim zastupnicima. Dok predstavnici vladajuće većine smatraju da se novim finansijskim planom osiguravaju sredstva za važne potrebe građana, dio opozicije upozorava da bi određeni sektori mogli biti suočeni s dodatnim izazovima.
Posebnu pažnju privukle su izjave nezavisnog saborskog zastupnika Nine Raspudića, koji je izrazio zabrinutost zbog načina raspodjele državnog novca. Prema njegovoj ocjeni, posljedice sadašnjeg pristupa mogle bi se odraziti na sigurnost, zaštitu okoliša i hrvatske branitelje.
Njegovo upozorenje otvorilo je pitanje finansijskih prioriteta države, ali i mogućih dugoročnih posljedica povećanja pojedinih budžetskih rashoda.
Sabor usvojio rebalans, poznati rezultati glasanja
Hrvatski sabor prihvatio je rebalans državnog budžeta za 2026. godinu, zajedno s projekcijama za 2027. i 2028. godinu.
Za predložene izmjene glasalo je 78 zastupnika, dok je njih 45 bilo protiv.
Prema usvojenom dokumentu, ukupni prihodi države povećavaju se s približno 35,7 milijardi na 36,6 milijardi eura. Istovremeno, rashodi rastu s 39,8 milijardi na 40,6 milijardi eura.
Uprkos povećanju potrošnje, planirani budžetski manjak smanjuje se s oko 4,12 milijardi na približno 4,02 milijarde eura.
Dodatni prihodi uglavnom se očekuju kroz naplatu poreza i doprinosa, dok će povećani rashodi biti raspoređeni na više područja, uključujući mirovinski sistem, socijalnu zaštitu i podršku građanima.
Raspudić upozorio na moguće posljedice za branitelje.
Jedna od najupečatljivijih izjava tokom rasprave došla je od nezavisnog zastupnika Nine Raspudića.
On smatra da usvojene izmjene ukazuju na početak perioda u kojem bi država mogla biti prisiljena pažljivije ograničavati potrošnju i prilagođavati postojeće finansijske obaveze.
Prema njegovom mišljenju, među područjima koja bi mogla osjetiti posljedice nalaze se državna sigurnost, zaštita okoliša i pitanja povezana s hrvatskim braniteljima.
Raspudić je također izrazio zabrinutost zbog rasta troškova kamata na državne obveznice, smatrajući da takva kretanja mogu predstavljati dodatno opterećenje za javne finansije.
Važno je naglasiti da njegove izjave predstavljaju političku procjenu i upozorenje, a ne potvrdu da su braniteljima ukinuta ili smanjena postojeća prava.
Usvojeni rebalans sam po sebi ne znači automatsko smanjenje pojedinačnih naknada ili drugih zakonom zagarantovanih primanja.
Vlada ističe dodatna sredstva za penzionere i socijalno ugrožene
Predstavnici vladajuće većine tokom rasprave iznijeli su drugačije viđenje usvojenih izmjena.
HDZ-ova zastupnica Danica Baričević naglasila je da se dodatni novac usmjerava prema građanima kojima je potrebna podrška, kao i prema očuvanju njihovog životnog standarda.
Prema predstavljenim podacima, za inkluzivni dodatak osigurava se još 185 miliona eura, dok se izdvajanja za mirovine i mirovinska primanja povećavaju za 108,7 miliona eura.
Dodatnih 40 miliona eura namijenjeno je rodiljnim potporama, a predviđena su i sredstva za obrazovanje, zaposlene u javnim službama te određene mjere u energetskom sektoru.
Iz vladajuće većine poručuju da je cilj prilagoditi finansijski plan stvarnim potrebama stanovništva i omogućiti redovno izvršavanje državnih obaveza.
S druge strane, opozicioni zastupnici smatraju da povećanje izdvajanja ne pruža potpun odgovor na pitanje kako građani žive i koliko im novca ostaje nakon plaćanja osnovnih troškova.
Opozicija upozorava na inflaciju i državnu potrošnju
SDP-ov zastupnik Boris Lalovac tokom rasprave skrenuo je pažnju na inflaciju, visinu plaća i mirovina te kretanje ekonomskog rasta.
Prema njegovoj ocjeni, ekonomske pokazatelje potrebno je posmatrati zajedno sa stvarnim životnim standardom stanovništva.
Zastupnik IDS-a Dalibor Paus također je izrazio zabrinutost zbog odnosa između državnih prihoda, rashoda i mogućnosti planiranja budućih finansijskih obaveza.
Posebno je ukazao na potrebu da se javna potrošnja uskladi s ekonomskim mogućnostima zemlje.
Kritike je iznio i Mostov zastupnik Miro Bulj, koji smatra da visoki prihodi od poreza na dodanu vrijednost predstavljaju dodatno opterećenje za građane suočene s visokim cijenama.
Rasprava je tako pokazala različite stavove o tome koliko je trenutni budžetski plan održiv i odgovara li dovoljno na svakodnevne potrebe stanovništva.
Prihvaćeno samo pet od 38 predloženih amandmana
Nezadovoljstvo dijela zastupnika dodatno je pojačano odlukom Vlade da prihvati samo manji broj predloženih izmjena.
Od ukupno 38 amandmana prihvaćeno je pet, među kojima su tri prijedloga Domovinskog pokreta i dva koja su stigla iz opozicionih redova.
Dio prihvaćenih prijedloga odnosi se na podršku porodicama s četvero ili više djece, infrastrukturne projekte i poboljšanje pojedinih lokalnih uslova života.
Među podržanim inicijativama nalaze se i sredstva za dogradnju čakovečke gimnazije te postavljanje mjernih stanica za praćenje kvaliteta zraka u Raši.
Istovremeno, nisu prihvaćeni brojni zahtjevi koji su se odnosili na dodatna ulaganja u obrazovanje, studentski standard, zdravstvo i druge javne potrebe.
Šta usvojena odluka znači za građane?
Prihvatanjem rebalansa utvrđen je novi finansijski okvir prema kojem će država raspoređivati sredstva do kraja 2026. godine.
Za penzionere i korisnike socijalnih naknada značajno je što su predviđena dodatna izdvajanja za finansiranje njihovih primanja i drugih zakonskih obaveza.
Kada je riječ o hrvatskim braniteljima, upozorenja iznesena tokom saborske rasprave ne znače da je donesena odluka o neposrednom smanjenju njihovih prava.
Riječ je prvenstveno o različitim političkim procjenama budućih finansijskih mogućnosti države.
Vlada smatra da usvojene izmjene omogućavaju nastavak finansiranja važnih programa, dok pojedini opozicioni zastupnici upozoravaju na potrebu opreznijeg upravljanja javnim novcem.
Naredni mjeseci pokazat će kako će se nova raspodjela budžetskih sredstava odraziti na pojedine državne sektore i svakodnevni život građana.
Za sada je poznato da je rebalans dobio potrebnu podršku u Hrvatskom saboru, a njegova provedba bit će važna za procjenu stvarnih finansijskih učinaka usvojenih odluka.
