Hrvatski sabor u petak, 30. oktobra 2026. godine, odlučuje o izmjenama državnog budžeta koje bi trebale osigurati dodatna sredstva za mirovine, socijalne naknade i druge obaveze države. Riječ je o rebalansu budžeta za tekuću godinu, a predložene promjene privukle su pažnju javnosti, posebno među penzionerima koji očekuju informacije o budućim primanjima.
Prema prijedlogu Vlade Republike Hrvatske, izmjene se odnose na povećanje ukupnih prihoda i rashoda, pri čemu je dio dodatnih sredstava namijenjen finansiranju mirovinskog sistema i zaštiti životnog standarda građana.
Ipak, važno je naglasiti da usvajanje rebalansa ne znači automatski novo povećanje mjesečnih mirovina za sve penzionere. Ovim dokumentom prvenstveno se osigurava novac potreban za izvršavanje obaveza predviđenih važećim propisima.
Za mirovine i socijalna davanja planirana dodatna sredstva
Vlada je predložila povećanje budžetskih prihoda za 853 miliona eura, čime bi ukupni prihodi dostigli približno 36,6 milijardi eura.
Istovremeno, rashodi bi bili povećani za 745 miliona eura, odnosno na ukupno 40,6 milijardi eura.
Uprkos rastu rashoda, očekuje se smanjenje planiranog budžetskog manjka za oko 108 miliona eura. Prema podacima Ministarstva finansija, manjak bi se smanjio s približno 4,12 milijardi na nešto više od četiri milijarde eura.
Dodatna izdvajanja namijenjena su različitim područjima, među kojima se posebno izdvajaju mirovine, plaće zaposlenih u javnim i državnim službama, socijalne naknade te rodiljne potpore.
Prema predstavljenim informacijama, više od 600 miliona eura dodatnih sredstava odnosi se na nekoliko navedenih kategorija zajedno.
To znači da cjelokupan iznos nije namijenjen isključivo penzionerima, nego obuhvata širi krug korisnika državnih sredstava.
Šta odluka Sabora znači za penzionere?
Za građane koji primaju mirovinu najvažnije je razumjeti razliku između povećanja budžetskih izdvajanja i povećanja pojedinačnih penzija.
Kada država osigura dodatna sredstva za mirovinski sistem, to znači da se prilagođava finansijski plan potreban za redovnu isplatu postojećih i zakonom utvrđenih obaveza.
Međutim, takva odluka ne podrazumijeva da će svakom korisniku automatski biti isplaćen dodatni novac niti da će svi dobiti jednako povećanje mirovine.
Pravo na određenu visinu mirovine, način njenog usklađivanja i eventualne dodatne isplate uređuju se posebnim zakonskim propisima i odgovarajućim odlukama nadležnih institucija.
Zbog toga se današnje glasanje prvenstveno odnosi na finansijski okvir državnog budžeta, a ne na donošenje nove odluke o univerzalnom povećanju penzija.
Na prijedlog stiglo 38 amandmana
Prije završnog glasanja zastupnici su imali mogućnost predložiti izmjene pojedinih budžetskih stavki.
Na prijedlog rebalansa podneseno je ukupno 38 amandmana, od kojih je Vlada prihvatila pet.
Tri prihvaćena amandmana dolaze iz redova Domovinskog pokreta, koji učestvuje u vladajućoj većini, dok su preostala dva predložili opozicioni zastupnici.
Dio predloženih izmjena nije prihvaćen, a pojedini amandmani su povučeni nakon obrazloženja predstavnika nadležnih ministarstava.
O konačnom tekstu rebalansa odlučuju saborski zastupnici, čiji će glasovi odrediti hoće li predložene finansijske promjene dobiti potrebnu podršku.
Ministar finansija objasnio odakle dolaze dodatni prihodi
Ministar finansija Tomislav Ćorić ranije je pojasnio da povećanje prihoda najvećim dijelom proizlazi iz većih uplata poreza i doprinosa.
Prema iznesenim podacima, prihodi od poreza trebali bi biti veći za približno 527,6 miliona eura, dok se od doprinosa očekuje dodatnih 171,7 miliona eura.
Takva kretanja omogućavaju prilagođavanje državnog budžeta stvarnim potrebama do kraja godine.
Vlada također planira dodatna izdvajanja za strateške infrastrukturne projekte, energetiku, odbranu i obnovu područja pogođenih potresima.
Dio sredstava usmjeren je i na provedbu mjera kojima se nastoji ublažiti utjecaj rastućih životnih troškova na građane i privredu.
Pred Saborom i druge zakonske odluke
Osim rebalansa državnog budžeta, na dnevnom redu nalaze se i drugi zakonski prijedlozi.
Zastupnici bi trebali odlučivati o izmjenama propisa koji se odnose na osobe nestale tokom Domovinskog rata, kao i o pitanjima iz područja lovstva.
Predviđeno je da se glasanjem o ovim tačkama zaključi redovna sjednica Hrvatskog sabora koja je započela sredinom septembra.
Za hrvatske penzionere najvažnija poruka jeste da se rebalansom predviđaju dodatna sredstva za ispunjavanje državnih obaveza prema korisnicima mirovinskog sistema.
Eventualne promjene pojedinačnih primanja zavisit će od važećih zakona, pravila usklađivanja i budućih odluka nadležnih institucija.
Konačan ishod saborskog glasanja pokazat će hoće li predloženi rebalans biti usvojen i na koji će način država finansirati planirane obaveze do završetka 2026. godine.
