Hrvatska Vlada na sjednici održanoj u četvrtak, 5. novembra 2026. godine, podržala je veliki infrastrukturni projekt kojim se planira značajno unaprijediti sportska i obrazovna infrastruktura u Zagrebu. Premijer Andrej Plenković predstavio je odluku o izgradnji Nacionalnog centra za razvoj vodenih sportova, koji bi trebao omogućiti kvalitetnije uslove za treninge, pripreme reprezentacija i održavanje velikih međunarodnih takmičenja.
Riječ je o projektu koji će biti realizovan na području današnjeg Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a uz sportske objekte predviđena su i ulaganja u obrazovne, naučne i prateće sadržaje.
Ukupna okvirna vrijednost šireg infrastrukturnog projekta procijenjena je na 137,5 miliona eura, što ga svrstava među značajnija planirana ulaganja u ovu vrstu infrastrukture u Hrvatskoj.
Zagreb dobija tri bazena i tribine za 5.000 gledalaca
Najvažniji dio predstavljene odluke odnosi se na izgradnju modernog centra namijenjenog vodenim sportovima.
Prema planovima koje je predstavio premijer, budući kompleks trebao bi imati tri bazena. Dva će biti olimpijskih dimenzija, dok će treći biti namijenjen skokovima u vodu.
Posebna pažnja posvećena je prostoru za publiku, jer je predviđena izgradnja tribina kapaciteta približno 5.000 gledalaca.
Takva infrastruktura omogućila bi Zagrebu da se kandiduje za domaćinstvo velikih evropskih i svjetskih takmičenja u plivanju, vaterpolu i drugim vodenim disciplinama.
Plenković je tokom sjednice naglasio da se odlukom želi osigurati dugoročna podrška hrvatskim sportistima, posebno mladim generacijama koje tek započinju svoje profesionalne karijere.
Podsjetio je da je vaterpolo jedan od najuspješnijih hrvatskih ekipnih sportova te da su međunarodni rezultati hrvatskih reprezentacija jedan od razloga za ulaganje u savremene sportske objekte.
Projekt vrijedan 137,5 miliona eura obuhvata mnogo više od bazena
Iako je Nacionalni centar za razvoj vodenih sportova privukao najveću pažnju, predstavljeni plan obuhvata i druge značajne investicije.
Predviđena je obnova postojećih objekata Kineziološkog fakulteta, njihovo proširenje i prilagođavanje savremenim obrazovnim potrebama.
Planirana je i izgradnja nove sportske dvorane, vanjskih terena te smještajnih paviljona.
Uz to, projekt uključuje uređenje prometne i komunalne infrastrukture neophodne za normalno funkcionisanje cijelog kompleksa.
Važno je naglasiti da se procijenjenih 137,5 miliona eura odnosi na cjelokupan infrastrukturni zahvat, a ne samo na izgradnju tri bazena.
Cilj je povezati sportske aktivnosti, visoko obrazovanje i naučno-istraživački rad na jednoj lokaciji.
Takva organizacija omogućila bi studentima, nastavnicima, istraživačima i profesionalnim sportistima korištenje savremenih prostora prilagođenih različitim potrebama.
U realizaciju uključeno nekoliko važnih institucija
Ministar turizma i sporta Tonči Glavina predstavio je dodatne informacije o načinu pripreme i provođenja projekta.
Naglasio je da se radi o ulaganju koje obuhvata više područja, od vrhunskog sporta do obrazovanja i nauke.
Za njegovu pripremu predviđena je saradnja Kineziološkog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu, Ministarstva turizma i sporta te Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih.
Predloženim sporazumom o saradnji definiraju se obaveze i zajedničke aktivnosti institucija uključenih u realizaciju.
Od novog centra očekuje se da unaprijedi uslove za svakodnevne treninge, pripreme sportskih reprezentacija i organizaciju takmičenja.
Ipak, podrška Vlade projektu ne znači da su građevinski radovi već započeli. Prije početka izgradnje potrebno je provesti daljnje pripremne i administrativne postupke.
Plenković govorio i o cijenama goriva i inflaciji
Pored odluke o sportskoj infrastrukturi, premijer se tokom sjednice osvrnuo i na ekonomske okolnosti koje utječu na svakodnevni život građana.
Posebno je govorio o kretanju cijena naftnih derivata i nastavku državnih intervencija kojima se nastoji ublažiti utjecaj promjena na međunarodnim energetskim tržištima.
Prema njegovim riječima, Vlada želi održati cijene benzina, dizela i plavog dizela što pristupačnijima građanima i privrednim subjektima.
Najavio je nastavak takvog pristupa dok god okolnosti na svjetskim tržištima budu zahtijevale dodatne mjere.
Govorio je i o inflaciji, koja je prema predstavljenim podacima u oktobru dostigla 4,9 posto.
Premijer očekuje da će inflatorni pritisci tokom 2027. godine oslabiti, ali takva procjena zavisit će od budućih ekonomskih kretanja.
Vlada želi prosječnu plaću od 1.600 eura
U dijelu obraćanja posvećenom ekonomiji Plenković je ponovio cilj Vlade da prosječna neto plaća u Hrvatskoj do sredine 2028. godine dostigne 1.600 eura.
Osvrnuo se i na podatke o zaposlenosti, gospodarskom rastu te položaju Hrvatske u odnosu na razvijenije članice Evropske unije.
Prema podacima koje je predstavio, hrvatsko gospodarstvo bilježi rast već 22 uzastopna tromjesečja, dok je broj zaposlenih dostigao približno 1,8 miliona.
Istakao je i da je Hrvatska tokom protekle decenije povećala svoj nivo razvijenosti u odnosu na prosjek Evropske unije.
Ipak, najavljeni iznos prosječne plaće predstavlja ekonomski cilj, a ne odluku kojom bi svim zaposlenim građanima bila zagarantovana jednaka primanja.
Najavljena dodatna ulaganja u infrastrukturu
Na sjednici su predstavljene i aktivnosti koje se odnose na druge infrastrukturne projekte.
Plenković je izdvojio ulaganja u vodno gospodarstvo vrijedna gotovo 275 miliona eura, koja uključuju projekte povezane s razvojem i unapređenjem vodne infrastrukture.
Osim toga, najavljena je dodjela ugovora vrijednih 4,5 miliona eura za poboljšanje infrastrukture u područjima u kojima žive pripadnici romske nacionalne manjine.
Vlada je nastavila i zakonodavne aktivnosti povezane s poreznim sistemom, uključujući pripremu paketa poreznih zakona za drugo čitanje u Hrvatskom saboru.
Time je sjednica obuhvatila niz različitih pitanja, iako se odluka o izgradnji Nacionalnog centra za razvoj vodenih sportova posebno izdvojila zbog planiranog obima ulaganja.
Šta nova odluka znači za hrvatski sport?
Izgradnjom planiranog centra Hrvatska bi dobila dodatne mogućnosti za razvoj sportova u kojima već ostvaruje zapažene međunarodne rezultate.
Savremeni bazeni, odgovarajući prostori za gledaoce i prateći sportski sadržaji trebali bi omogućiti bolje uslove rada trenerima i sportistima.
Istovremeno, povezivanje centra s Kineziološkim fakultetom otvorilo bi dodatne mogućnosti za obrazovanje i stručno usavršavanje budućih sportskih radnika.
Odluka Vlade od 5. novembra predstavlja važan korak u pripremi projekta, ali će njegov konačni značaj zavisiti od daljnje realizacije, osiguranja sredstava i završetka planiranih radova.
Za sada je potvrđena podrška izgradnji kompleksa koji će uključivati tri bazena i tribine za približno 5.000 gledalaca, dok ukupna okvirna vrijednost svih povezanih infrastrukturnih ulaganja iznosi 137,5 miliona eura.
Predstojeći koraci pokazat će kada će radovi moći započeti i u kojem će roku Hrvatska dobiti novi sportski centar namijenjen sadašnjim i budućim generacijama sportista.
