Hrvatska Vlada najavila je pripremu posebnog zakona kojim bi se trebala unaprijediti prava i zaštita osoba starije životne dobi. Riječ je o zakonskom rješenju koje bi moglo donijeti značajne promjene u području socijalne sigurnosti, zdravstvene zaštite i svakodnevne brige o starijim građanima. Međutim, iz Vlade su istovremeno poručili da trenutno ne postoji finansijski prostor za dodatno povećanje nacionalne naknade za starije osobe.
Nove informacije objavljene su 4. novembra 2026. godine, nakon što se Vlada očitovala o Posebnom izvješću pučke pravobraniteljice koje se odnosi na prava starijih osoba u Hrvatskoj.
U svom odgovoru predstavnici Vlade osvrnuli su se na nekoliko važnih pitanja, uključujući siromaštvo među starijim stanovništvom, visinu novčanih primanja, zaštitu od nasilja i dostupnost zdravstvenih i socijalnih usluga.
Priprema se zakon koji bi trebao ojačati prava starijih osoba
Jedna od najvažnijih najava odnosi se na donošenje posebnog zakona o zaštiti prava osoba starije životne dobi.
Njime bi se trebala uspostaviti jasnija pravila koja se odnose na položaj starijih građana, njihovu društvenu uključenost i odgovornost institucija koje pružaju različite oblike podrške.
Premijer Andrej Plenković već je ranije najavio da Vlada namjerava donijeti takav zakon do završetka aktuelnog mandata.
Na pripremi zakonskog rješenja radi Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, na čijem se čelu nalazi Alen Ružić.
Iako su ciljevi predstavljeni, konkretne odredbe budućeg zakona još nisu javno objavljene. Zbog toga se zasad ne može govoriti o novim pravima koja će građani sigurno ostvariti niti o datumu od kojeg bi se ona mogla primjenjivati.
Nema dodatnog povećanja nacionalne naknade
Dok se priprema novi zakon, jedna od preporuka pučke pravobraniteljice nije dobila pozitivan odgovor.
Riječ je o zahtjevu da se poveća nacionalna naknada za starije osobe i omogući njeno usklađivanje dva puta godišnje.
Vlada je saopćila da u trenutnim ekonomskim okolnostima nema dovoljno prostora za takvu promjenu.
Nacionalna naknada od 1. januara 2026. godine iznosi 160,22 eura mjesečno, dok je početkom 2024. godine bila povećana na 150 eura.
Iz Vlade objašnjavaju da se visina ove naknade određuje u skladu s finansijskim mogućnostima države, troškovima života i drugim socijalnim primanjima.
Posebno naglašavaju da nacionalna naknada nije isto što i redovna mirovina.
Naime, mirovine se uglavnom određuju na osnovu radnog staža i uplata tokom radnog vijeka, dok je nacionalna naknada posebno novčano pravo za starije osobe koje ispunjavaju propisane uslove.
Zbog toga se ove dvije vrste primanja ne usklađuju prema potpuno istim pravilima.
Najavljene porezne promjene za penzionere
Osim nacionalne naknade, Vlada je govorila i o oporezivanju mirovina.
U odgovoru na preporuke pučke pravobraniteljice najavljeno je povećanje porezne olakšice za penzionere na 100 posto.
Za provedbu ove mjere predviđeno je približno 180 miliona eura dodatnih sredstava.
Takva promjena mogla bi biti značajna za penzionere čija primanja trenutno podliježu oporezivanju.
Međutim, važno je naglasiti da je riječ o najavljenoj mjeri, a ne o novom pravilu koje je već stupilo na snagu.
Vlada je također predstavila podatke o kretanju mirovina tokom prethodnih godina.
Prema njenim informacijama, prosječna mirovina povećana je s približno 358 eura u 2016. godini na oko 767 eura u 2026. godini.
Za finansiranje mirovina i drugih mirovinskih primanja u ovogodišnjem državnom budžetu osigurano je 10,2 milijarde eura.
Gotovo 200 miliona eura za nove centre za starije
Značajan dio planiranih aktivnosti odnosi se na proširenje smještajnih kapaciteta i dostupnosti usluga za starije osobe.
Prema Vladinim podacima, za izgradnju 20 novih centara za starije osigurano je gotovo 200 miliona eura.
Planirano je stvaranje smještajnih kapaciteta za 1.947 korisnika, dok bi različite usluge izvan institucija trebale biti dostupne za dodatnih 4.921 korisnika.
Takve usluge mogu biti posebno značajne za osobe koje žele nastaviti živjeti u vlastitom domu, ali im je potrebna pomoć u svakodnevnim aktivnostima.
Razvoj ovih kapaciteta važan je i za porodice koje se suočavaju s poteškoćama u organizovanju odgovarajuće njege za svoje starije članove.
Dodatna pomoć porodicama osoba s demencijom
Vlada je najavila i razmatranje novih oblika podrške neformalnim njegovateljima.
Riječ je o osobama koje se svakodnevno brinu o članovima porodice kojima je potrebna dugotrajna pomoć, uključujući osobe koje žive s demencijom.
Planirana je detaljnija analiza njihovih potreba kako bi se utvrdilo koji bi oblici podrške bili najkorisniji.
Prema procjenama Vlade, za razvoj dodatnih mjera u ovom području potrebno je osigurati oko tri miliona eura.
Cilj je olakšati svakodnevnu brigu o osobama koje nisu u mogućnosti samostalno obavljati sve životne aktivnosti.
Posebna pažnja zaštiti starijih od nasilja
Još jedna važna tema odnosi se na sigurnost starijih građana.
Vlada planira izmjene pravilnika kojima bi se omogućilo preciznije evidentiranje starijih osoba među žrtvama porodičnog nasilja.
Takvi podaci trebali bi pružiti jasniji uvid u učestalost nasilja nad starijim stanovništvom i pomoći nadležnim institucijama prilikom planiranja preventivnih mjera.
Istovremeno se nastavljaju aktivnosti povezane s razvojem palijativne skrbi i poboljšanjem dostupnosti zdravstvenih usluga za osobe s teškim i hroničnim bolestima.
Predviđena su ulaganja u bolničke i izvanbolničke kapacitete, kao i u opremu i ustanove namijenjene dugotrajnoj njezi.
Šta stariji građani mogu očekivati u narednom periodu?
Najavljeni zakon dio je širih aktivnosti kojima Vlada namjerava odgovoriti na izazove povezane sa starenjem stanovništva.
Uz promjene zakonodavstva, priprema se i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti do 2027. godine.
Istovremeno se radi na ubrzavanju postupaka za ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak, uključujući reorganizaciju pojedinih službi i unapređenje postupaka vještačenja.
Za starije građane posebno je važno razlikovati mjere koje se već primjenjuju od onih koje su tek najavljene.
Nacionalna naknada trenutno ostaje na 160,22 eura mjesečno, dok se novi zakon o pravima starijih osoba još priprema.
Njegovi stvarni učinci bit će poznati tek nakon predstavljanja konkretnog zakonskog prijedloga, završetka potrebnih procedura i početka primjene usvojenih odredbi.
U međuvremenu, Vlada nastavlja s planiranim ulaganjima u ustanove za starije, zdravstvenu zaštitu i programe socijalne podrške, dok će pitanje finansijske sigurnosti starijeg stanovništva ostati jedna od važnih tema u narednom periodu.
