Home Politika JE LI OVO MOGUĆE: Thompson završio usred obračuna u srbijanskom parlamentu, evo...

JE LI OVO MOGUĆE: Thompson završio usred obračuna u srbijanskom parlamentu, evo što se dogodilo!

244
0

Konstituirajuća sjednica Narodne skupštine Srbije, održana 17. novembra 2026. godine, protekla je u znaku žestokih političkih rasprava između predstavnika Srpske napredne stranke i nove parlamentarne većine okupljene oko Studentske liste. Posebnu pažnju javnosti izazvao je nastup zastupnika SNS-a Milenka Jovanova, koji je tokom obraćanja neočekivano spomenuo hrvatskog pjevača Marka Perkovića Thompsona.

 

Jovanov je citirao dio pjesme „Bojna Čavoglave”, koristeći ga kao političku poruku upućenu svojim protivnicima. Njegove riječi odnosile su se na zagrebačkog profesora prava Aleksandra Maršavelskog, čije je ranije savjetovanje srbijanskih studenata postalo tema političkih polemika.

 

Iako je Thompsonovo ime završilo u središtu skupštinske rasprave, sam pjevač nije učestvovao u događaju niti postoje informacije da je na bilo koji način povezan s radom nove parlamentarne većine u Srbiji.

 

Jovanov iskoristio Thompsonovu pjesmu za napad na protivnike

Tokom rasprave Milenko Jovanov govorio je o političkom utjecaju na Studentsku listu, koja je nakon parlamentarnih izbora osvojila većinu zastupničkih mandata.

 

Povod za njegov istup bili su zahtjevi predstavnika nove većine da se iz državnih institucija uklone fotografije Aleksandra Vučića.

 

Jovanov je na takve zahtjeve odgovorio tvrdnjom da bi iznad zastupnika Studentske liste trebalo postaviti fotografiju hrvatskog profesora Aleksandra Maršavelskog.

 

Zatim se poslužio dijelom Thompsonove pjesme „Bojna Čavoglave”, citirajući stih:

 

„Stići će vas naša ruka i u Srbiji.”

 

Nakon toga sugerisao je da politički protivnici SNS-a predstavljaju upravo ono na šta se navedeni stih odnosi.

 

Njegova poruka bila je usmjerena na pokušaj povezivanja nove parlamentarne većine s političkim djelovanjem iz Hrvatske.

 

Međutim, Jovanov tokom izlaganja nije predstavio dokaze da hrvatske državne institucije upravljaju Studentskom listom ili da su imale organizacijsku ulogu u njenoj izbornoj kampanji.

 

Hrvatski profesor našao se u središtu političkih optužbi

 

Aleksandar Maršavelski izvanredni je profesor na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje se bavi područjem kaznenog prava.

 

Njegovo ime posljednjih sedmica privuklo je pažnju srbijanske javnosti nakon što je otkriveno da je pod pseudonimom „Prijatelj studenata” davao političke i pravne savjete pripadnicima studentskog pokreta.

 

Maršavelski je krajem oktobra u srbijanskom listu Danas javno potvrdio da je upravo on autor poruka i tekstova objavljivanih pod tim pseudonimom.

 

Prema njegovim ranijim izjavama, studentima je pomagao savjetima o političkom organizovanju, pravnim pitanjima i demokratskim procesima.

 

Njegovo djelovanje postalo je predmet različitih tumačenja.

 

Dio političkih predstavnika povezanih s bivšom vladajućom strankom smatra da takva saradnja otvara pitanje stranog utjecaja na unutrašnju politiku Srbije.

 

S druge strane, javno pružanje pravnih i političkih savjeta samo po sebi ne dokazuje postojanje nezakonitog djelovanja ili povezanosti s obavještajnim službama.

 

Iznesene i tvrdnje o navodnoj obavještajnoj ulozi

 

Jovanov je tokom obraćanja Maršavelskom pripisao i obavještajnu ulogu, koristeći njegovu raniju saradnju sa studentima kao argument protiv nove parlamentarne većine.

 

Takve tvrdnje dodatno su pojačale političke tenzije.

 

Posebnu pažnju izazvala je činjenica da je Maršavelski ranije bio član hrvatskog Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija.

 

Riječ je o tijelu koje je povezano s građanskim nadzorom rada sigurnosno-obavještajnog sistema, ali članstvo u njemu ne znači da je određena osoba obavještajni operativac.

 

Maršavelski je početkom novembra podnio ostavku na ovu dužnost.

 

Važno je razlikovati njegovu potvrđenu saradnju sa studentima od političkih optužbi o mogućem obavještajnom djelovanju.

 

Nema javno predstavljenih dokaza koji potvrđuju Jovanovljeve tvrdnje da je zagrebački profesor upravljao izbornom kampanjom Studentske liste u ime hrvatskih institucija.

 

Zbog toga se takve izjave trebaju posmatrati kao dio parlamentarne polemike, a ne kao utvrđene činjenice.

 

Potpuno drugačiji odnos snaga u Skupštini Srbije

 

Oštra rasprava održana je prvog dana rada novog saziva srbijanskog parlamenta.

 

Nakon parlamentarnih izbora održanih 25. oktobra, uz ponovljeno glasanje na pojedinim biračkim mjestima 1. novembra, došlo je do značajne promjene političkih odnosa.

 

Studentska lista osvojila je 140 od ukupno 250 zastupničkih mandata.

 

Koaliciji okupljenoj oko Aleksandra Vučića pripala su 103 mjesta, dok su preostalih sedam mandata osvojile manjinske liste.

 

Takav rezultat omogućio je Studentskoj listi samostalnu parlamentarnu većinu.

 

Istovremeno je Srpska napredna stranka, nakon dugog razdoblja dominacije u državnoj vlasti, prešla u opoziciju.

 

Upravo zbog takvog preokreta prva sjednica novog parlamenta privukla je veliku pažnju javnosti.

 

Predstavnici nove većine pokušavaju preuzeti upravljanje parlamentarnim institucijama, dok SNS nastoji osporiti njihove političke stavove i način organizovanja.

 

Prvi dan zasjedanja obilježile duge rasprave

 

Konstituirajuća sjednica započela je potvrđivanjem zastupničkih mandata.

 

Nakon što je nadležna komisija provjerila dokumentaciju, potvrđeni su mandati svih 250 narodnih poslanika.

 

Zastupnici su zatim položili zakletvu, čime je novi saziv Narodne skupštine formalno konstituisan.

 

Na dnevnom redu našao se i izbor predsjednika parlamenta.

 

Studentska lista predložila je Aleksandra Čupića, dok je lista okupljena oko Vučića kandidovala Stojana Radenovića.

 

Međutim, rasprava o kandidatima potrajala je znatno duže od očekivanog.

 

Aleksandar Vučić, koji je nakon izbora preuzeo zastupničku ulogu, tokom sjednice više puta izlazio je za govornicu.

 

Njegova obraćanja trajala su više od dva sata, dok su se među zastupnicima vodile brojne polemike o budućem radu parlamenta.

 

Sjednica je 17. novembra završena bez izbora kompletnog skupštinskog rukovodstva, a rasprava je nastavljena narednog dana.

 

Zašto je spominjanje Thompsona izazvalo pažnju?

 

Marko Perković Thompson jedan je od najpoznatijih hrvatskih pjevača čiji su nastupi i pojedine pjesme godinama predmet političkih i društvenih rasprava.

 

Pjesma „Bojna Čavoglave” nastala je tokom Domovinskog rata i zauzima posebno mjesto u njegovom repertoaru.

 

Zbog ratnog konteksta, ali i kontroverzi povezanih s korištenjem historijskih pozdrava, pjesma izaziva različite reakcije u Hrvatskoj i susjednim državama.

 

Jovanov je upravo zbog takvog simboličkog značenja iskoristio njen stih u obraćanju zastupnicima Studentske liste.

 

Njegova namjera, prema kontekstu govora, bila je prikazati političke protivnike kao osobe povezane s interesima iz Hrvatske.

 

Time je hrvatski pjevač postao dio unutrašnjeg političkog sukoba u Srbiji, iako nije imao nikakvu neposrednu ulogu u skupštinskim događajima.

 

Važno je naglasiti da citiranje pjesme ne predstavlja Thompsonovu izjavu o aktuelnim događajima u Srbiji.

 

Također, nema potvrde da je pjevač podržao Jovanovljevu političku poruku.

 

Studentska lista pred važnim odlukama

 

Nova parlamentarna većina sada se suočava s nizom institucionalnih zadataka.

 

Prvi korak predstavlja izbor predsjednika i potpredsjednika Narodne skupštine, nakon čega slijedi imenovanje generalnog sekretara i članova parlamentarnih odbora.

 

Odluke o ovim funkcijama značajne su za organizaciju budućeg rada parlamenta.

 

Istovremeno se očekuje nastavak političkih razgovora o formiranju nove izvršne vlasti.

 

Studentska lista, koja je nastala iz šireg studentskog pokreta, u parlament je dovela brojne osobe koje ranije nisu bile profesionalno uključene u stranačku politiku.

 

Među njima se nalaze univerzitetski profesori, pravnici, liječnici i predstavnici drugih profesija.

 

S druge strane, SNS raspolaže dugogodišnjim iskustvom parlamentarnog djelovanja.

 

Zbog toga se očekuju nastavci oštrih rasprava, posebno o pitanjima odgovornosti prethodne vlasti i budućem funkcionisanju državnih institucija.

 

Hrvatska tema iskorištena u unutrašnjem političkom sukobu

 

Spominjanje Marka Perkovića Thompsona i profesora Aleksandra Maršavelskog pokazalo je kako se pitanja povezana s Hrvatskom mogu koristiti u političkim obračunima unutar Srbije.

 

Jovanov je pokušao dovesti u vezu studentski pokret, hrvatskog profesora i simboliku jedne ratne pjesme.

 

Međutim, takvo povezivanje ne predstavlja dokaz postojanja koordinisanog djelovanja hrvatskih institucija protiv političkih predstavnika SNS-a.

 

Potvrđeno je da je Maršavelski ranije savjetovao srbijanske studente i da je o tome javno govorio.

 

Nije, međutim, dokazano da je to činio kao predstavnik hrvatskih vlasti ili obavještajnih službi.

 

Thompson nije učestvovao na sjednici srbijanskog parlamenta. Njegovo ime spomenuto je isključivo zato što je Milenko Jovanov citirao stih iz njegove pjesme tokom napada na političke protivnike.

 

Dok se pažnja regionalnih medija usmjerila na neobičnu muzičku referencu, u Srbiji se nastavlja znatno važniji proces uspostavljanja novih parlamentarnih odnosa.

 

Naredne sjednice pokazat će kako će Studentska lista koristiti osvojenu većinu i na koji će način SNS djelovati iz opozicije.

 

Događaj od 17. novembra ostaje primjer kako se historijske teme i kulturni simboli mogu pojaviti u savremenim političkim raspravama, čak i kada njihovi autori nemaju nikakve neposredne veze s događajima o kojima se raspravlja.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here