Home Politika PLENKOVIĆ OTVORENO O HRVATSKOJ: Pitali ga što bi trebalo biti bolje, evo...

PLENKOVIĆ OTVORENO O HRVATSKOJ: Pitali ga što bi trebalo biti bolje, evo što je odgovorio

77
0

Predsjednički hrvatske Vlade Andrej Plenković u srijedu, 18. novembra 2026. godine, govorio je o stanju u Hrvatskoj, dosadašnjem razvoju države i izazovima koji tek trebaju biti riješeni. Tokom obilježavanja 35. godišnjice stradanja Vukovara, premijer je odgovarao na pitanja novinara, a posebnu pažnju privukao je njegov odgovor na pitanje šta bi se u Hrvatskoj trebalo promijeniti.

 

Iako je istaknuo da je Hrvatska ostvarila značajan napredak, Plenković je priznao da postoji više područja u kojima su moguća poboljšanja. Međutim, nije želio izdvojiti samo jedan problem, nego je naglasio važnost realnog sagledavanja položaja države.

 

Osim o unutrašnjim prilikama, govorio je o stradanju Vukovara, pronalasku nestalih osoba i odnosima sa Srbijom i Crnom Gorom.

 

Novinarka ga direktno pitala šta bi promijenio

Premijer je tokom sudjelovanja u Koloni sjećanja razgovarao s novinarkom televizije N1 Katarinom Plantak.

 

Jedno od pitanja odnosilo se na to koliko je zadovoljan Hrvatskom 35 godina nakon ratnih događaja koji su obilježili stvaranje samostalne države.

 

Plenković je odgovorio da mogućnost napretka uvijek postoji, ali je istovremeno izdvojio ono što smatra važnim postignućima.

 

Naglasio je da Hrvatska danas ima demokratski sistem, institucije i vladavinu prava, kao i gospodarstvo koje, prema njegovoj ocjeni, kontinuirano raste.

 

Novinarka je zatim zatražila konkretniji odgovor, pitajući ga koja je jedna stvar koju bi u Hrvatskoj trebalo poboljšati.

 

„Nije jedna, ima ih”, odgovorio je Plenković.

 

Takvim odgovorom premijer je dao do znanja da ne smatra kako se svi izazovi mogu svesti na jedan problem.

 

Ipak, nije naveo konkretno područje koje bi izdvojio kao najveći prioritet.

 

Premijer naglasio važnost realne procjene stanja

 

U nastavku razgovora Plenković je objasnio da bi želio da se položaj Hrvatske procjenjuje na objektivniji način.

 

Prema njegovim riječima, važno je uzeti u obzir ukupne okolnosti u kojima se država nalazi, umjesto posmatranja pojedinačnih problema bez šireg konteksta.

 

Premijer smatra da se o uspjesima i nedostacima Hrvatske treba razgovarati smireno i uz uvažavanje stvarnih pokazatelja.

 

Njegova poruka bila je da se političke i društvene prilike ne bi trebale procjenjivati isključivo na osnovu trenutnih nezadovoljstava ili pojedinačnih događaja.

 

Međutim, tokom ovog razgovora nije predstavio novi program reformi niti je najavio konkretne mjere koje bi proizašle iz njegovog odgovora.

 

Zbog toga je pitanje o tome koje promjene premijer lično smatra najvažnijima ostalo bez preciznog odgovora.

 

Obilježavanje godišnjice Vukovara bilo je u središtu događaja

 

Plenković je u Vukovaru učestvovao u tradicionalnoj Koloni sjećanja, organizovanoj povodom 35 godina od pada grada 1991. godine.

 

Tokom obraćanja podsjetio je na stradanja stanovništva i hrvatskih branitelja tokom tromjesečne opsade.

 

Prema njegovim riječima, vrijeme koje je prošlo nije umanjilo značaj žrtve Vukovara u kolektivnom sjećanju Hrvatske.

 

Premijer je posebno istaknuo ulogu branitelja koji su se tokom 1991. godine suprotstavili znatno snažnijim snagama Jugoslavenske narodne armije.

 

Naglasio je da se njihov doprinos i stradanje civilnog stanovništva ne smiju zaboraviti.

 

Govoreći o razmjerima ratnog razaranja, Plenković je podsjetio i na nedavnu konferenciju u Parizu, na kojoj je Vukovar usporedio s ukrajinskim Mariupoljem.

 

Oba grada naveo je kao primjere teških posljedica rata za stanovništvo i infrastrukturu.

 

Hrvatska još uvijek traga za 1.725 osoba

 

Značajan dio razgovora odnosio se na potragu za osobama nestalim tokom Domovinskog rata.

 

Plenković je naveo da su do sada identificirani posmrtni ostaci 353 hrvatska branitelja i civila, dok se još uvijek traga za 1.725 osoba.

 

Prema njegovim riječima, pronalaženje preostalih žrtava zavisi i od dostupnosti informacija koje posjeduju osobe upoznate s ratnim događajima.

 

Premijer smatra da postoje ljudi koji znaju gdje se nalaze grobnice ili lokacije na koje su posmrtni ostaci premještani.

 

Kao primjer složenosti takvih istraživanja naveo je Petrovačku dolu kod Vukovara.

 

Na tom lokalitetu pronađeni su posmrtni ostaci 38 osoba, nakon zahtjevnih iskopavanja kroz velike količine odloženog materijala.

 

Plenković je istaknuo da je na pojedinim mjestima bilo potrebno ukloniti približno 17 metara materijala kako bi istražitelji došli do posmrtnih ostataka.

 

Podsjetio je i na pronalazak francuskog dragovoljca Jean-Michela Nicoliera, čija je sudbina godinama bila predmet potrage.

 

Prema premijerovoj ocjeni, ovakvi slučajevi potvrđuju važnost nastavka istraživanja, bez obzira na vrijeme koje je prošlo od rata.

 

Srbiji i Crnoj Gori upućena očekivanja o saradnji

 

Razgovor je obuhvatio i odnose Hrvatske sa susjednim državama, posebno u vezi s informacijama o nestalima.

 

Plenković je poručio da Hrvatska očekuje konkretnije rezultate saradnje sa Srbijom i Crnom Gorom.

 

Kada je riječ o Srbiji, naveo je da treba pričekati formiranje nove vlade kako bi se vidjelo može li doći do napretka u razmjeni podataka.

 

Naglasio je da se, prema hrvatskim procjenama, u Beogradu nalazi značajna količina dokumentacije i informacija koje bi mogle pomoći u rasvjetljavanju sudbine nestalih osoba.

 

Govoreći o Crnoj Gori, izdvojio je 14 osoba za koje Hrvatska očekuje dodatne podatke.

 

Premijer je poručio da hrvatska strana ne namjerava odustati od tih zahtjeva.

 

Istovremeno je podsjetio da je pitanje nestalih povezano s pregovaračkim poglavljem 23, koje se odnosi na pravosuđe i temeljna prava u procesu pristupanja Evropskoj uniji.

 

Ipak, tokom razgovora nije objavljena nova zajednička odluka hrvatskih, srbijanskih ili crnogorskih institucija o konkretnim koracima u ovoj oblasti.

 

Razvoj Hrvatske i dalje ostaje važna tema

 

Premijerova izjava o potrebi poboljšanja stanja u Hrvatskoj otvorila je šire pitanje načina na koji se procjenjuje razvoj države.

 

Gospodarski rast, funkcionisanje javnih institucija i kvalitet života građana različiti su pokazatelji koji se mogu koristiti prilikom takve procjene.

 

Istovremeno, ostvareni rezultati u pojedinim područjima ne znače da su riješeni svi problemi s kojima se stanovništvo suočava.

 

Upravo je zato novinarkino pitanje bilo usmjereno na izdvajanje jednog konkretnog područja koje bi, prema mišljenju predsjednika Vlade, zahtijevalo posebno poboljšanje.

 

Plenković je odlučio odgovoriti drugačije.

 

Umjesto imenovanja određenog problema, naglasio je potrebu da se položaj Hrvatske procjenjuje u širem kontekstu.

 

Takav odgovor ne predstavlja najavu promjene dosadašnje vladine politike, ali pokazuje kako premijer javno obrazlaže svoje viđenje stanja u državi.

 

Pitanje o najvećem problemu ostalo bez konkretnog odgovora

 

Razgovor u Vukovaru bio je prilika da se predsjednik Vlade osvrne na tri važne teme: sjećanje na ratna stradanja, neriješeno pitanje nestalih osoba i današnji razvoj Hrvatske.

 

Plenković je ponovio da je pronalaženje nestalih trajna obaveza hrvatskih institucija i da od susjednih država očekuje konkretniju saradnju.

 

Kada je riječ o unutrašnjim prilikama, naglasio je demokratski karakter države i gospodarski rast, istovremeno priznajući da prostor za poboljšanje postoji.

 

Ipak, na direktno pitanje koja bi jedna stvar u Hrvatskoj trebala biti bolja, premijer nije izdvojio nijedan konkretan problem.

 

Umjesto toga, poručio je da ima više područja kojima se treba posvetiti pažnja i da bi stanje u zemlji trebalo procjenjivati realno.

 

Tako je razgovor, održan na dan obilježavanja 35. godišnjice stradanja Vukovara, završio porukom o potrebi daljnjeg napretka, ali bez preciznog odgovora o tome koju bi promjenu predsjednik Vlade stavio na prvo mjesto.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here