Njemački klimatolog otkrio šta nas čeka: “Ovo je vjerovatno najhladnije ljeto”

Ekstremne vrućine, snažna nevremena, obilne padavine i sve češći odroni postaju dio nove klimatske stvarnosti, upozorava njemački meteorolog i klimatolog Andreas Jeger.

Posebnu pažnju privukla je njegova procjena da bi današnja ljeta u budućnosti mogla izgledati znatno hladnije u odnosu na ono što tek dolazi.

„Ovo je vjerovatno najhladnije ljeto u narednih 300 godina“, rekao je Jeger za Tirol TV, ukazujući na dugoročne posljedice klimatskih promjena.

Prema njegovim riječima, čovječanstvo ulazi u period sve toplijih ljeta i sve izraženijih vremenskih ekstrema. Smatra da se klimatske promjene više ne mogu posmatrati kao udaljena prijetnja, jer su njihove posljedice već vidljive u svakodnevnom životu.

Rekordne temperature i snažni toplotni talasi

Jeger navodi da jedan takav intenzivan period nije zabilježen od početka ovog milenijuma.

U kombinaciji s toplotnim talasom iz 2015. godine, riječ je o jednom od najintenzivnijih perioda visokih temperatura ikada izmjerenih.

Više od polovine mjernih stanica zabilježilo je rekordne vrijednosti, uključujući i stanice u Tirolu.

„Klimatske promjene nisu prevara, to je čista fizika“, poručio je Jeger.

On smatra da ekstremne temperature, snažne oluje i odroni više nisu izolovani događaji, već dio šireg obrasca koji će se nastaviti ukoliko se globalno zagrijavanje ne uspori.

Klimatske promjene već mijenjaju svakodnevni život

Prema Jegeru, posljedice klimatskih promjena već su postale vidljive u brojnim oblastima.

„Trenutno proživljavamo nevjerovatan toplotni talas i teške odrone blata“, kazao je, ukazujući na to da su ljudi zbog takvih događaja sve svjesniji klimatskih problema.

Ipak, upozorava da druge krize često potisnu pitanje klimatskih promjena u drugi plan.

Prema njegovom mišljenju, takav pristup nije održiv jer se problem ne može neograničeno odgađati.

Nedostatak snijega mogao bi postati veliki problem

Jedan od problema na koje Jeger posebno upozorava jeste promjena u režimu voda.

Ranije su hladniji periodi omogućavali stvaranje značajnih snježnih zaliha. Snijeg se tokom proljeća i ljeta postepeno topio i na taj način omogućavao dopunjavanje podzemnih voda.

„To više nemamo“, upozorava klimatolog.

Snijeg je posebno važan jer se topi relativno sporo, pa voda ima više vremena da prodre duboko u tlo. Ako snježni pokrivač postane rjeđi, veća količina vode može brže oticati, što dugoročno može doprinijeti problemima s vodosnabdijevanjem.

Zbog toga Jeger smatra da će nestašica vode u budućnosti predstavljati jedan od velikih izazova.

Poljoprivreda će morati mijenjati način proizvodnje

Klimatske promjene posebno će pogoditi poljoprivredu.

Prema Jegeru, tradicionalne metode proizvodnje morat će se prilagoditi novim vremenskim uslovima. Kao jedan od mogućih pravaca navodi cjelogodišnje pokrivanje tla i drugačije metode uzgoja koje mogu pomoći u očuvanju vlage.

Problem više nije samo temperatura.

Kako se klima zagrijava, biljke mogu imati dovoljno toplote za rast, ali voda postaje ograničavajući faktor.

„Doživljavamo zaista dramatične klimatske promjene. Moraćemo potpuno promijeniti svoje navike. Ovakav način poljoprivrede više nije održiv“, poručio je.

„Evropa ne može ništa“ nije dovoljno dobar argument

Jeger odbacuje argument da pojedine evropske zemlje ne mogu značajnije utjecati na klimatske promjene zbog velikih emisija CO₂ u drugim dijelovima svijeta.

Posebno ističe ulogu Kine, za koju smatra da već provodi značajne promjene u energetskom sektoru i predvodi određene dijelove energetske tranzicije.

Istovremeno, smatra da ulaganje u obnovljive izvore energije i druge mjere zaštite klime ne treba posmatrati samo kroz prizmu smanjenja emisija.

Takve mjere, prema njegovom mišljenju, mogu povećati energetsku nezavisnost, otpornost društva i ojačati regionalnu ekonomiju.

„Još nismo dostigli vrhunac“

Klimatolog ne očekuje da će se vremenski uslovi uskoro vratiti na ono što smo smatrali normalnim.

„U osnovi, još nismo dostigli vrhunac. Kao društvo, na globalnom nivou još nismo spremni da usporimo. Dok se to ne dogodi, situacija će se samo pogoršavati“, upozorio je Jeger.

To znači da bi ljetni periodi sa visokim temperaturama, ali i snažnim grmljavinskim nevremenima, mogli postati još izraženiji.

Ipak, cilj ne bi trebao biti očekivanje da se klima jednostavno vrati na stanje iz prošlosti.

„Riječ je o tome da usporimo ovaj porast kako bismo dostigli stabilan nivo. Definitivno ćemo morati naučiti živjeti s ovim što imamo sada“, zaključio je njemački klimatolog.

Produkcija