Najnoviji rezultati istraživanja javnog mnijenja u Hrvatskoj otvorili su nova pitanja o političkoj poziciji Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i budućim potezima premijera Andreja Plenkovića. Iako vladajuća stranka i dalje ima najveću podršku među političkim opcijama, podaci pokazuju da se raspoloženje dijela birača mijenja, što bi u narednom periodu moglo predstavljati značajan izazov za stranačko rukovodstvo.
Posebnu pažnju izazvao je oktobarski CRO Demoskop, prema kojem je HDZ zabilježio najslabiji rezultat tokom trećeg premijerskog mandata Andreja Plenkovića. Takav razvoj događaja pokrenuo je rasprave o tome može li vladajuća stranka zadržati dosadašnju političku stabilnost i kako će odgovoriti na sve izraženije nezadovoljstvo građana.
Rezultati istraživanja pokazuju promjene na političkoj sceni
Prema istraživanju koje je za RTL provela agencija Promocija plus, HDZ trenutno uživa podršku 25 posto ispitanika. Iako je riječ o rezultatu koji stranci i dalje osigurava prvo mjesto, primjetan je pad u odnosu na prethodne mjesece.
U julu je podrška HDZ-u iznosila približno 27 posto, dok je u septembru pala na 25,3 posto. Oktobarski rezultat nastavlja taj trend, iako je razlika u odnosu na prethodni mjesec mala i nalazi se unutar statističke greške istraživanja.
Ni najveća opoziciona stranka SDP ne može biti potpuno zadovoljna rezultatima. Njena podrška spustila se na nešto manje od 20 posto, dok politička platforma Možemo bilježi rast treći mjesec zaredom i približava se podršci od 14 posto.
Istovremeno, Most ostvaruje podršku od gotovo deset posto, što dodatno pokazuje da se političke preferencije dijela birača mijenjaju.
Više od 75 posto ispitanika nezadovoljno smjerom države
Posebno upečatljivi rezultati odnose se na pitanje smatraju li građani da se Hrvatska razvija u dobrom smjeru.
Prema oktobarskom istraživanju, više od 75 posto ispitanika smatra da država ide pogrešnim putem. Suprotno mišljenje ima tek nešto više od 17 posto učesnika ankete.
Ovakvi podaci predstavljaju važan signal za političke stranke, posebno za one koje učestvuju u vlasti.
Među temama koje su obilježile prethodni period posebno se ističe slučaj povezan s otpadom u Gospiću i postupkom njegovog zbrinjavanja. Ova tema izazvala je veliku pažnju javnosti, a učesnici istraživanja izdvojili su je kao jedan od najvažnijih događaja.
Pitanja životnog standarda, cijena i svakodnevnih troškova također ostaju značajna za građane. Upravo zbog toga pozitivni ekonomski pokazatelji, na koje se Vlada često poziva, ne moraju nužno značiti i veće zadovoljstvo birača.
Unutar HDZ-a otvaraju se pitanja o budućoj strategiji
Prema navodima portala Dnevno, pojedini sagovornici iz redova HDZ-a smatraju da rezultati istraživanja zahtijevaju dodatnu pažnju stranačkog rukovodstva.
Jedan od neimenovanih sagovornika ukazuje na mogućnost da slabiji rezultati s vremenom otvore prostor za različita mišljenja o političkom smjeru stranke.
Dok dobre izborne rezultate uglavnom prati stabilnost unutar stranačke organizacije, dugotrajniji pad podrške može povećati pritisak na rukovodstvo i izazvati rasprave o potrebnim promjenama.
Ipak, važno je naglasiti da takve procjene ne predstavljaju potvrdu ozbiljnih sukoba unutar HDZ-a, već mišljenja pojedinih izvora o mogućim budućim događajima.
Posebno pitanje predstavlja odnos s koalicijskim partnerima, jer je očuvanje parlamentarne većine jedan od osnovnih uslova za stabilno funkcionisanje Vlade.
Plenkovića očekuje važan period
Jedan od značajnijih političkih događaja za HDZ bit će Opći sabor stranke, najavljen za kraj novembra u Šibeniku.
Očekuje se da će taj skup biti prilika za predstavljanje budućih političkih prioriteta, razmatranje aktuelnih izazova i jačanje stranačke organizacije.
Andrej Plenković u javnim nastupima često naglašava ekonomske rezultate Hrvatske, međunarodni kreditni rejting i aktivnosti Vlade. Međutim, rezultati istraživanja pokazuju da dio građana i dalje izražava nezadovoljstvo ukupnim stanjem u državi.
Upravo usklađivanje ekonomskih rezultata s očekivanjima stanovništva moglo bi biti jedno od važnijih pitanja u nastavku mandata.
Za sada nema potvrde da će premijer zbog pada rejtinga najaviti konkretnu promjenu politike ili sastava stranačkog rukovodstva.
Istraživanje CRO Demoskop provedeno je od 6. do 8. oktobra 2026. godine na uzorku od 1.000 ispitanika. Rezultati predstavljaju trenutni presjek javnog mnijenja, a ne prognozu izbornih rezultata.
HDZ je, uprkos slabijoj podršci, i dalje vodeća politička stranka u Hrvatskoj. Hoće li trenutni trend biti privremen ili će se nastaviti tokom narednih mjeseci, zavisit će od političkih događaja, poteza Vlade i načina na koji će građani ocjenjivati njen rad.
Za Plenkovića i njegove saradnike naredni period zato predstavlja važan test sposobnosti da očuvaju povjerenje birača i stabilnost vladajuće koalicije.
