Ponovni izbor Dijane Zadravec na rukovodeću funkciju u Kliničkom bolničkom centru Sestre milosrdnice u Zagrebu ponovo je otvorio pitanja o događajima koji su prije pet godina doveli do njenog razrješenja. U javnosti su sada posebnu pažnju privukli detalji sudske presude u kojoj su razmatrane pritužbe zaposlenika, međuljudski odnosi i način na koji se tada upravljalo jednim od važnijih bolničkih odjela.
Dok se zagrebačka bolnica suočava s nezadovoljstvom dijela radiologa, raniji sudski postupak pruža dodatni uvid u okolnosti koje su dovele do smjene Zadravec 2021. godine.
Prema obrazloženju Županijskog suda u Puli, postojali su opravdani razlozi za njeno razrješenje s mjesta predstojnice Kliničkog zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju. Sud je pritom razmatrao svjedočenja zaposlenika koji su opisivali neprijatne situacije na radnom mjestu.
Sud razmatrao pritužbu koju je potpisalo 17 zaposlenika
Jedan od važnijih dokumenata u sudskom postupku bila je pritužba od 7. maja 2021. godine, koju je potpisalo 17 zaposlenika Odjela za onkološku radiologiju.
U njoj su iznesene tvrdnje o narušenim međuljudskim odnosima, neprimjerenom načinu komunikacije i osjećaju nesigurnosti među dijelom zaposlenih.
Pojedini radnici navodili su da su bili izloženi povišenom tonu, omalovažavanju i postupcima zbog kojih su strahovali za svoja radna mjesta.
Sud nije razmatrao samo ovu pritužbu. U postupku je uzeta u obzir i dokumentacija Glavnog radničkog vijeća, kao i izvještaj bolničkog Povjerenstva za unutrašnji nadzor i kontrolu rada.
Upravo je to povjerenstvo u maju 2021. godine predložilo razrješenje tadašnje predstojnice.
Drugostepeni sud zaključio je da prikupljena dokumentacija ukazuje na ozbiljno narušene profesionalne odnose koji nisu bili ograničeni na jedan izolovan događaj.
Zaposlenice opisale situacije koje su doživjele pred kolegama i pacijentima
Posebno značajan dio sudskog postupka odnosio se na svjedočenja zaposlenica koje su govorile o svakodnevnoj komunikaciji na radnom mjestu.
Jedna od njih opisala je situaciju u kojoj joj se Zadravec, prema njenom iskazu, obraćala povišenim tonom pred drugim osobama, uključujući pacijenticu.
Tokom svjedočenja spomenula je i događaj u kojem je Zadravec pokretima ruku prikazivala različite položaje zdravstvenih radnika unutar bolničke hijerarhije.
Zaposlenica je navela da se nakon takvog postupanja osjećala poniženo i nesigurno.
Druga zaposlenica, koja je u bolnici radila više od tri decenije, govorila je o incidentu tokom ultrazvučnog pregleda abdomena.
Prema njenom svjedočenju, tokom obavljanja medicinskog postupka došlo je do povišenog tona i neugodnog obraćanja.
U sudskom postupku opisani su i drugi događaji povezani s optužbama za ometanje rada i komunikacijom među zaposlenima.
Sud je ocijenio da način obraćanja pojedinim zaposlenicima, prema utvrđenim okolnostima, nije predstavljao samo uobičajenu profesionalnu kritiku, nego je prelazio granice prihvatljivog rukovođenja.
Gdje završava profesionalna kritika, a počinje povreda dostojanstva?
Jedno od ključnih pitanja u ovom radnom sporu odnosilo se na pravo rukovodioca da nadzire rad zaposlenika i upozorava ih na eventualne propuste.
U zdravstvenim ustanovama posebno su važni odgovornost, preciznost i poštivanje stručnih pravila, jer se svakodnevne odluke mogu neposredno odraziti na zdravlje pacijenata.
Ipak, sud je naglasio da odgovorna funkcija ne daje neograničeno pravo na način komunikacije sa zaposlenima.
Prema obrazloženju presude, potrebno je razlikovati opravdano upozoravanje na profesionalne greške od ponašanja kojim se narušava lično dostojanstvo radnika.
Drugostepeni sud zaključio je da je u razmatranom slučaju bilo dovoljno osnova za odluku bolničke uprave iz 2021. godine.
Takav zaključak bio je važan i za ocjenu zakonitosti razrješenja Dijane Zadravec.
Zadravec osporavala smjenu i tvrdila da je upozoravala na nepravilnosti
Nakon razrješenja u maju 2021. godine, Dijana Zadravec pokrenula je sudski postupak protiv bolnice.
Smatrala je da odluka o njenoj smjeni nije bila zakonita te ju je povezivala sa svojim ranijim prijavljivanjem mogućih nepravilnosti u zdravstvenoj ustanovi.
Prvostepeni sud prvobitno je odlučio u njenu korist.
Međutim, nakon žalbe bolnice predmet je razmatrao Županijski sud u Puli, koji je 20. februara 2026. godine preinačio raniju odluku.
Drugostepeni sud zaključio je da je bolnica dokazala postojanje opravdanih razloga za razrješenje, nezavisno od činjenice da je Zadravec ranije upozoravala na određene nepravilnosti.
Prema tom tumačenju, prijavljivanje nepravilnosti nije predstavljalo utvrđeni razlog njene smjene.
Ipak, pravni postupak time nije u potpunosti okončan.
Vrhovni sud omogućio nastavak pravne borbe
U septembru 2026. godine Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustio je Dijani Zadravec podnošenje revizije u vezi sa šest pravnih pitanja koja proizlaze iz ranije presude.
Odluka je donesena 23. septembra, čime je otvorena mogućnost daljnjeg preispitivanja određenih pravnih aspekata postupka.
Međutim, dopuštanje revizije ne znači da je ranija presuda poništena niti da je Vrhovni sud prihvatio tvrdnje Dijane Zadravec.
Riječ je o procesnoj odluci koja omogućava nastavak pravnog postupka.
O osnovanosti revizije i eventualnim posljedicama za raniju presudu tek treba odlučiti nadležni sud.
Zbog toga je važno razlikovati odluku kojom je dopušteno korištenje pravnog sredstva od konačne odluke o njegovoj opravdanosti.
Ponovni izbor izazvao novu krizu u bolnici
Detalji ranijeg sudskog postupka ponovno su postali aktuelni nakon što je Dijana Zadravec izabrana za predstojnicu istog Zavoda.
Takva odluka izazvala je nezadovoljstvo dijela zaposlenih, među kojima su i specijalisti radiologije koji su podnijeli zahtjeve za prestanak radnog odnosa.
Bolnica je 5. novembra potvrdila da je osam radiologa zatražilo odlazak.
Među njima su liječnici koji rade s onkološkim pacijentima, kao i stručnjaci uključeni u složene neurointervencijske zahvate.
Njihov eventualni odlazak mogao bi otežati organizaciju dijagnostičkih i terapijskih postupaka, posebno u područjima koja zahtijevaju specijalizovano medicinsko znanje.
Istovremeno, uprava bolnice navodi da se zdravstvene usluge zasad pružaju redovno i da pacijenti nisu ostali bez potrebne skrbi.
Ministrica zdravstva Irena Hrstić potvrdila je da prati situaciju i da je u kontaktu s bolničkim rukovodstvom.
Šta slijedi u slučaju Dijane Zadravec?
Trenutna situacija obuhvata nekoliko međusobno povezanih, ali pravno odvojenih pitanja.
Prvo se odnosi na radni spor iz 2021. godine, u kojem je drugostepeni sud potvrdio zakonitost razrješenja, dok je Vrhovni sud omogućio podnošenje revizije.
Drugo pitanje odnosi se na novi konkursni postupak i odluku o ponovnom izboru Dijane Zadravec.
Treće se tiče mogućeg odlaska većeg broja radiologa i posljedica koje bi takav razvoj događaja mogao imati na svakodnevno funkcionisanje bolnice.
Ranija presuda pruža važan kontekst za razumijevanje trenutnih nesuglasica, ali sama po sebi ne odlučuje o zakonitosti novog imenovanja.
Za pacijente je najvažnije da bolnica očuva stabilnost stručnih timova, redovno obavljanje pregleda i dostupnost potrebnih medicinskih postupaka.
Dok se očekuju daljnje odluke nadležnih sudova i nastavak razgovora bolničke uprave sa zaposlenima, slučaj Dijane Zadravec ostaje važna tema u hrvatskom zdravstvu.
Objavljeni detalji presude iz februara 2026. dodatno su otvorili pitanja o odgovornosti rukovodilaca, zaštiti dostojanstva zaposlenika i načinu na koji zdravstvene ustanove trebaju rješavati ozbiljne unutrašnje nesuglasice.
