Home Vijesti PROSVJED MLADIH U HRVATSKOJ: Stižu prve informacije s terena, pogledajte što se...

PROSVJED MLADIH U HRVATSKOJ: Stižu prve informacije s terena, pogledajte što se događa

283
0

U Hrvatskoj je u petak, 20. novembra 2026. godine, započela protestna akcija učenika i studenata koji su pozvani na cjelodnevni bojkot nastave. Inicijativa pod nazivom Štrajk mladih u Hrvatskoj najavljena je prethodnih dana, a organizatori žele upozoriti na probleme stanovanja, sve veće životne troškove, stanje u obrazovanju i druga pitanja koja utječu na budućnost mladih generacija.

Iako su organizatori pozivali na što masovnije sudjelovanje, prve informacije s terena pokazuju da odaziv nije jednak u svim obrazovnim ustanovama. U pojedinim zagrebačkim školama i na fakultetima nastava se tokom jutra odvijala uobičajeno, dok su neki učenici i studenti istaknuli da nisu bili dovoljno upoznati s načinom održavanja protesta.

Posebnu pažnju izazvale su i reakcije roditelja, među kojima postoje različiti stavovi o opravdanosti izostanka s nastave.

Najavljeni protesti u više hrvatskih gradova

Protestna akcija prvobitno je najavljena u Zagrebu, Rijeci, Puli, Zadru i Osijeku, ali su organizatori naknadno objavili širi popis škola i fakulteta povezanih s inicijativom.

Prema njihovim informacijama, na popisu se nalaze obrazovne ustanove iz ukupno 11 hrvatskih gradova.

Međutim, pojavljivanje neke ustanove na popisu ne znači da su svi njeni učenici ili studenti odlučili sudjelovati u bojkotu.

Organizatori tvrde da su informacije o zainteresovanim ustanovama prikupljali u komunikaciji s njihovim predstavnicima, a popis je objavljen i putem društvenih mreža.

Cilj protesta nije samo jednodnevni izostanak s nastave, nego i poticanje razgovora o položaju mladih u hrvatskom društvu.

Inicijativa je dio međunarodnog pokreta International Youth Strike, koji za isti dan najavljuje slične aktivnosti u više od 25 evropskih zemalja.

Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu studenti redovno dolazili

Jedan od prvih izvještaja s terena odnosio se na Ekonomski fakultet u Zagrebu.

Prema informacijama koje je objavio Index, studenti su tokom jutra dolazili na fakultet i nastavljali sa svojim redovnim obavezama.

Dio studenata potvrdio je da je za najavljeni bojkot čuo putem društvenih mreža, ali nisu svi bili sigurni hoće li protest zaista biti organizovan u njihovoj ustanovi.

Neki smatraju da bi odaziv mogao biti veći da su organizatori ranije i jasnije predstavili plan aktivnosti.

Pojedini studenti spomenuli su i upozorenja profesora o evidentiranju izostanaka.

Takve okolnosti mogle su utjecati na odluku dijela mladih da ipak prisustvuju predavanjima.

Ipak, jutarnje stanje na jednom fakultetu nije dovoljno za procjenu ukupnog uspjeha akcije.

U zagrebačkim školama nije svugdje bilo organizovanog bojkota

Slične informacije stigle su iz nekoliko srednjih škola.

U zagrebačkoj Školi za cestovni promet učenici s kojima su novinari razgovarali nisu imali saznanja o organizovanom protestu svojih školskih kolega.

Ni u XV. gimnaziji, poznatoj kao MIOC, tokom jutra nije zabilježen vidljiv organizovani bojkot.

Maturanti su uglavnom došli na nastavu, a među razlozima koje su navodili bile su i ranije zakazane školske obaveze, uključujući pisanje testa.

Ovakva situacija pokazuje da najava protesta na društvenim mrežama ne mora automatski značiti i prekid redovnog rada obrazovnih ustanova.

Za sada nema pouzdanih podataka o ukupnom broju učenika koji su izostali s nastave zbog podrške inicijativi.

Majka učenice objasnila zašto nije dozvolila izostanak

Posebno zanimljiva situacija zabilježena je ispred XII. gimnazije u Zagrebu.

Iako se ova škola nalazi na popisu ustanova povezanih s najavljenim protestom, jutarnji izvještaji pokazali su da su učenici uglavnom dolazili na nastavu.

Novinarka Indexa razgovarala je s majkom jedne učenice prvog razreda koja je izrazila protivljenje sudjelovanju svoje kćeri u bojkotu.

Prema njenim riječima, učenici nisu dovoljno jasno objasnili zbog čega žele izostati iz škole.

Majka je navela da je od kćeri i njenih kolega pokušala saznati šta se protestom želi postići, ali nije dobila odgovore koje je smatrala zadovoljavajućima.

Zbog toga nije dopustila kćeri da sudjeluje u akciji.

Njeno iskustvo otvorilo je pitanje koliko su učenici upoznati s konkretnim zahtjevima organizatora.

Ipak, stav jedne porodice ne može se smatrati mišljenjem svih roditelja, kao što ni odluka pojedinih učenika da ostanu na nastavi ne znači da se ne slažu sa zahtjevima protesta.

Organizatori predstavili program na 47 stranica

Iako su pojedini učenici tvrdili da im ciljevi bojkota nisu dovoljno jasni, organizatori su objavili opsežan programski dokument.

Riječ je o prijedlogu na 47 stranica koji obuhvata različite oblasti društvenog i ekonomskog života.

Dokument nije predstavljen kao konačan, nego kao početna osnova za razgovor i daljnje oblikovanje zahtjeva.

Jedna od najvažnijih tema jeste dostupnost stanovanja.

Organizatori traže povećanje kapaciteta studentskih domova i predlažu izgradnju najmanje 5.000 novih smještajnih mjesta do 2030. godine.

Za studente koji ispunjavaju uslove za dom, ali nisu dobili mjesto, predlažu mjesečnu subvenciju od najmanje 300 eura za privatni smještaj.

Program uključuje i mjere zaštite podstanara te veća ulaganja u javno i pristupačno stanovanje.

Traže bolje uslove obrazovanja i studentskog života

Veliki dio zahtjeva odnosi se na troškove školovanja i svakodnevnog života mladih.

Organizatori predlažu uvođenje besplatnih toplih obroka za srednjoškolce, uz državno finansiranje prehrane.

Prema njihovom prijedlogu, za ovu namjenu bilo bi osigurano dva eura dnevno po učeniku.

Traže i povećanje subvencija za studentsku prehranu, bolje uslove studentskog rada te pristupačnije osnovne proizvode i usluge.

Posebna pažnja posvećena je rastu cijena stanarina, koje predstavljaju opterećenje za studente koji zbog obrazovanja moraju živjeti izvan roditeljskog doma.

Prema stavu organizatora, problemi mladih ne završavaju završetkom školovanja, nego se nastavljaju prilikom zapošljavanja i pokušaja osamostaljivanja.

Zbog toga smatraju da su potrebne dugoročne javne politike koje će mladim ljudima omogućiti sigurnije životne uslove.

Protive se obaveznom vojnom roku

Među zahtjevima koji su privukli posebnu pažnju nalazi se protivljenje obaveznom vojnom roku i povećanju izdvajanja za odbranu.

Organizatori predlažu izmjene Zakona o obrani kako bi se ukinula obaveza služenja vojnog roka.

Dok takve promjene ne budu provedene, traže izjednačavanje trajanja vojne i civilne službe te odgovarajućih naknada.

Također se zalažu za smanjenje izdvajanja za odbranu na jedan posto bruto domaćeg proizvoda.

Prema njihovom prijedlogu, dio sredstava mogao bi biti preusmjeren u stanovanje, obrazovanje, nauku i kulturu.

Organizatori procjenjuju da bi se takvim promjenama mogla osloboditi znatna budžetska sredstva.

Međutim, njihove procjene predstavljaju programski prijedlog, a ne službeno potvrđen izračun budućih ušteda.

Ministarstvo upozorilo na neopravdane izostanke

Uoči protesta oglasilo se i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih.

Iz Ministarstva su poručili da nisu zaprimili službene najave škola o obustavi nastave te da očekuju redovno funkcionisanje obrazovnih ustanova.

Naglasili su da će se izostanci učenika evidentirati prema važećim pravilima.

To znači da sudjelovanje u protestu samo po sebi ne predstavlja automatsko opravdanje za nedolazak na nastavu.

Ministarstvo je istaknulo da škole imaju obavezu osigurati redovan obrazovni proces.

S druge strane, organizatori protesta smatraju da učenici i studenti trebaju imati mogućnost javno izraziti nezadovoljstvo pitanjima koja direktno utječu na njihovu budućnost.

Upravo je odnos između školskih obaveza i prava na javno izražavanje postao jedna od tema rasprave.

Podrška stigla od pojedinih organizacija

Inicijativa je dobila podršku dijela društvenih i sindikalnih organizacija.

Među njima je i inicijativa Za Hrvatsku slobode, koja je kritikovala upozorenja o mogućim neopravdanim izostancima.

Njeni predstavnici smatraju da bi obrazovne i državne institucije trebale više pažnje posvetiti sadržaju studentskih zahtjeva.

Istovremeno su se pojavile i kritike određenih političkih i ekonomskih prijedloga organizatora.

Tako je Damir Vanđelić iz stranke Fokus podržao pravo mladih na protest, ali je izrazio neslaganje s dijelom njihovih zahtjeva i političkih stavova.

Takve reakcije pokazuju da među javnim akterima ne postoji jedinstveno mišljenje o programu i načinu organizovanja bojkota.

Ukupan odaziv još nije poznat

Prve informacije iz zagrebačkih škola i fakulteta pokazuju da su u dijelu obrazovnih ustanova učenici i studenti nastavili redovno pohađati nastavu.

Istovremeno, organizatori tvrde da su za sudjelovanje zainteresovani mladi iz brojnih gradova te da planiraju nastaviti aktivnosti i nakon 20. novembra.

Na osnovu jutarnjih izvještaja još nije moguće pouzdano procijeniti ukupan broj učesnika niti konačne razmjere protesta.

Za precizniju sliku potrebno je sačekati podatke s najavljenih okupljanja i informacije iz drugih gradova.

Organizatori naglašavaju da današnju akciju smatraju početkom šireg djelovanja kojim žele pokrenuti razgovor o budućnosti mladih.

Njihovi zahtjevi obuhvataju stanovanje, životni standard, obrazovanje, javne usluge, vojnu politiku i zaštitu okoliša.

Koliko će uspjeti privući novih učesnika i potaknuti nadležne institucije na razgovor, pokazat će nastavak njihovih aktivnosti.

Za sada je jasno da je bojkot otvorio javnu raspravu ne samo o položaju mladih u Hrvatskoj nego i o načinima na koje učenici i studenti mogu izraziti svoje zahtjeve uz poštovanje školskih obaveza.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here