Home Vijesti ŽESTOKA PORUKA NA DAN ŠTRAJKA: Mladi odgovorili kritičarima i objavili što žele...

ŽESTOKA PORUKA NA DAN ŠTRAJKA: Mladi odgovorili kritičarima i objavili što žele mijenjati, zahvatili su i teme koje dijele Hrvatsku!

265
0

Učenici i studenti koji učestvuju u Štrajku mladih Hrvatske predstavili su u petak, 20. novembra 2026. godine, program kojim žele potaknuti promjene u više važnih područja društva. Njihovi prijedlozi ne odnose se samo na obrazovanje i položaj mladih, nego obuhvataju stanovanje, zdravstvo, rast životnih troškova, zaštitu okoliša i odbrambenu politiku.

 

Organizatori su istovremeno odgovorili na kritike koje su se pojavile uoči protesta. Poručili su da ih negativni komentari neće obeshrabriti te da žele pokazati kako mladi mogu aktivno učestvovati u raspravama o budućnosti države.

 

Dokument koji su predstavili ima 47 stranica, uključujući popis korištenih izvora, a riječ je o početnoj verziji programa koja će se dodatno razvijati.

 

Odgovorili onima koji su sumnjali u njihovu ozbiljnost

Uoči najavljenog bojkota nastave pojavili su se različiti komentari o njegovoj organizaciji, ciljevima i mogućem odazivu.

 

Dio kritičara smatrao je da učenici i studenti nemaju dovoljno jasno razrađene zahtjeve, dok su drugi izražavali sumnju da će protest uopće okupiti značajniji broj učesnika.

 

Organizatori su na takve primjedbe odgovorili predstavljanjem detaljnog programa.

 

Naglasili su da ne tvrde kako imaju stručna rješenja za svaki problem, ali smatraju da imaju pravo postavljati pitanja i zahtijevati promjene.

 

Posebno su istaknuli da žele uključiti stručnjake i građane koji mogu pomoći u daljnjoj razradi prijedloga.

 

Prema njihovim riječima, štrajk nije namijenjen isključivo poboljšanju položaja učenika i studenata, nego otvaranju tema koje utječu na svakodnevni život velikog broja građana.

 

Stanovanje među najvažnijim zahtjevima

 

Veliki dio programa posvećen je problemu dostupnosti stanovanja, naročito u gradovima s velikim brojem studenata.

 

Organizatori predlažu izgradnju najmanje 5.000 dodatnih mjesta u studentskim domovima do 2030. godine.

 

Prednost bi imali Zagreb, Split, Rijeka i Zadar, gdje je potražnja za studentskim smještajem posebno izražena.

 

Za studente koji ispunjavaju uslove za dom, ali zbog nedostatka kapaciteta ne uspiju dobiti mjesto, predviđaju državnu pomoć za privatni najam od najmanje 300 eura mjesečno.

 

Njihovi prijedlozi odnose se i na ostale podstanare.

 

Traže ograničavanje povećanja stanarina, jasnija pravila o otkazivanju ugovora te zaštitu najmoprimaca od izbacivanja tokom turističke sezone.

 

Predložili su da polog ne može biti veći od jedne mjesečne stanarine, dok bi otkazni rok trebao iznositi najmanje tri mjeseca.

 

Također smatraju da bi država trebala povećati ulaganja u pristupačne stanove.

 

Među zahtjevima nalazi se i prijedlog da najmanje dvije trećine novoizgrađenih stanova budu namijenjene prodaji hrvatskim državljanima koji nemaju vlastitu nekretninu, uz određene prednosti za mlađe kupce.

 

Takva bi mjera zahtijevala dodatnu pravnu i ekonomsku razradu prije eventualnog provođenja.

 

Žele besplatne obroke i veće stipendije

 

Drugo važno područje odnosi se na svakodnevne troškove obrazovanja.

 

Mladi traže uvođenje toplog obroka za sve srednjoškolce, uz finansiranje države od dva eura dnevno po učeniku.

 

Istovremeno predlažu povećanje sredstava za prehranu osnovnoškolaca.

 

Do 2028. godine željeli bi osigurati odgovarajuće školske kuhinje i blagovaonice ili organizovanu dostavu hrane.

 

Za studente slabijeg imovinskog stanja predlažu stipendije od najmanje 300 eura mjesečno, pri čemu smatraju da pravo trebaju ostvariti svi koji ispunjavaju jasno propisane kriterije.

 

Posebno su istaknuli potrebu obaveznog plaćanja učeničke i studentske prakse.

 

Žele i drugačiji način obračuna minimalne studentske satnice kako bi zarade mladih bolje pratile promjene životnih troškova.

 

Promjene traže i u školskim programima

 

Organizatori smatraju da bi obrazovni sistem trebao više pažnje posvetiti znanjima potrebnim za svakodnevni život.

 

Zbog toga predlažu da predmet Politika i gospodarstvo postane obavezan u svim srednjim školama, uključujući trogodišnje strukovne programe.

 

U nastavu biologije željeli bi uključiti sveobuhvatan seksualni odgoj.

 

Riječ je o prijedlogu koji bi mogao otvoriti dodatne rasprave o nastavnim sadržajima, ulozi obrazovnih institucija i pravima roditelja.

 

Organizatori ga predstavljaju kao način pružanja kvalitetnijih informacija mladima, dok bi eventualno uvođenje zahtijevalo odluke nadležnih obrazovnih institucija.

 

Dostupnija psihološka pomoć i zdravstvene usluge

 

Značajan prostor u programu posvećen je mentalnom zdravlju i zdravstvenoj zaštiti.

 

Mladi predlažu da svaka osnovna i srednja škola ima najmanje jednog psihologa.

 

Na fakultetima bi, prema njihovom prijedlogu, trebalo osigurati jednog psihologa na svakih hiljadu studenata.

 

Smatraju da prvi razgovor sa stručnom osobom treba biti dostupan najkasnije 14 dana nakon prijave.

 

Za osobe mlađe od 26 godina traže mogućnost besplatne psihoterapije.

 

Među zahtjevima je i otvaranje Studentske poliklinike u Zagrebu najkasnije tokom akademske godine 2027./2028.

 

Također predlažu veća ulaganja u javno zdravstvo, s ciljem da čekanje na prvu dijagnostičku pretragu ne prelazi 60 dana.

 

Najviše polemika moglo bi izazvati pitanje vojnog roka

 

Jedan od politički najosjetljivijih dijelova programa odnosi se na vojnu službu i državna izdvajanja za odbranu.

 

Organizatori traže ukidanje obaveznog vojnog roka i izmjene Zakona o obrani.

 

Dok se takva promjena ne dogodi, predlažu da civilna i vojna služba traju jednako, odnosno dva mjeseca, uz približno jednaku novčanu naknadu od 1.100 eura.

 

Protive se i davanju prednosti pri zapošljavanju u državnoj upravi osobama koje su završile vojnu službu.

 

Njihov program uključuje zahtjev za smanjenje izdvajanja za odbranu na jedan posto bruto domaćeg proizvoda.

 

Prema procjenama organizatora, takva promjena mogla bi osloboditi približno milijardu eura godišnje za druga javna ulaganja.

 

Ipak, riječ je o njihovoj procjeni, a ne o službeno potvrđenoj budžetskoj uštedi.

 

Ovaj prijedlog otvara pitanje odnosa između sigurnosnih potreba države, međunarodnih odbrambenih obaveza i finansiranja javnih usluga.

 

Zatražili promjene u odnosima s Izraelom

 

U dijelu posvećenom vanjskoj politici organizatori traže prekid saradnje Hrvatske s izraelskom vojnom industrijom.

 

Protive se nabavci pojedinih izraelskih sistema naoružanja te predlažu obustavu takvih kupovina.

 

Također žele da Hrvatska unutar Evropske unije podrži suspenziju Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Izraela te zabranu trgovine s nezakonitim izraelskim naseljima.

 

Ovi zahtjevi predstavljaju političke stavove organizatora i nisu odluke hrvatske Vlade.

 

Njihovo eventualno provođenje zavisilo bi od državnih institucija, međunarodnih sporazuma i važećih pravnih obaveza.

 

Niže cijene i snažnija zaštita okoliša

 

Mladi su pažnju posvetili i rastu cijena osnovnih proizvoda.

 

Predlažu da država proširi popis proizvoda s ograničenim cijenama na najmanje 150 proizvoda i kategorija.

 

Među njima bi se trebali nalaziti svježe voće i povrće, dječja hrana te osnovni higijenski proizvodi.

 

Traže strožiji nadzor trgovačkih marži i jasnije označavanje slučajeva kada proizvođači smanjuju količinu proizvoda bez odgovarajućeg smanjenja cijene.

 

U području zaštite okoliša predlažu strožije kažnjavanje nezakonitog odlaganja otpada i transparentnije praćenje sanacije zagađenih područja.

 

Protive se i pojedinim velikim projektima podatkovnih centara, uključujući planirani projekt u Topuskom, zbog mogućeg utjecaja na vodne resurse, buku i okoliš.

 

Među njihovim ciljevima nalaze se brža modernizacija željeznica, razvoj javnog prijevoza i veća upotreba obnovljivih izvora energije.

 

Štrajk održan u sklopu međunarodne inicijative

 

Za petak, 20. novembra, najavljene su protestne aktivnosti u Zagrebu, Rijeci, Puli, Zadru i Osijeku.

 

Akciju organizuje inicijativa Štrajk mladih Hrvatske, povezana s međunarodnim pokretom International Youth Strike.

 

Organizatori su pozvali učenike i studente da bojkotom nastave skrenu pažnju na probleme koje smatraju posebno važnim.

 

Njihovu inicijativu podržao je i Odbor za mlade novinare Sindikata novinara Hrvatske, uz poruku da odgovornost za društvene probleme prvenstveno trebaju preuzeti nadležne institucije.

 

Ipak, podrška pojedinih organizacija ne znači da oko svih predloženih mjera postoji društveni ili politički konsenzus.

 

Predstavljeni zahtjevi tek su početak rasprave

 

Objavljivanje programa pokazalo je da organizatori žele proširiti djelovanje izvan jednodnevnog školskog bojkota.

 

Predstavili su prijedloge koji zahtijevaju značajna finansijska sredstva, izmjene zakona i odluke različitih državnih i lokalnih institucija.

 

Neke od njihovih ideja odnose se na neposredne probleme učenika i studenata, dok druge zadiru u pitanja nacionalne sigurnosti, vanjske politike i dugoročnog razvoja Hrvatske.

 

Organizatori naglašavaju da njihov dokument nije konačan i da žele uključiti građane i stručnjake u njegovu doradu.

 

Za sada nema potvrde da su predstavljeni zahtjevi prihvaćeni od nadležnih institucija niti da će predložene mjere biti provedene.

 

Daljnji razvoj inicijative pokazat će hoće li se protestne aktivnosti nastaviti i hoće li se otvoriti institucionalni razgovori o pojedinim prijedlozima.

 

Najvažnija poruka organizatora jeste da mladi žele učestvovati u odlukama koje će dugoročno utjecati na njihov život, obrazovanje, zapošljavanje i mogućnost osamostaljivanja u Hrvatskoj.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here