Home Politika „TAJ POSAO NEĆE BITI ZAVRŠEN”: Plenković u Vukovaru jasno poručio Srbiji na...

„TAJ POSAO NEĆE BITI ZAVRŠEN”: Plenković u Vukovaru jasno poručio Srbiji na čemu Hrvatska ne namjerava stati!

151
0

Hrvatski premijer Andrej Plenković ponovo je naglasio da pronalazak osoba nestalih tokom Domovinskog rata ostaje jedan od najvažnijih zadataka hrvatskih institucija. Uoči obilježavanja 35. godišnjice stradanja Vukovara posebno je istaknuo očekivanja od Srbije, poručivši da Hrvatska neće prestati tražiti informacije koje bi mogle pomoći u rasvjetljavanju sudbine nestalih.

 

Prema službenim podacima, Hrvatska još uvijek traga za 1.725 nestalih i smrtno stradalih osoba čije mjesto ukopa nije poznato. Iako su tokom prethodnih godina ostvareni određeni rezultati, veliki broj porodica i dalje nema odgovore na pitanja o sudbini svojih najbližih.

 

Plenković je naglasio da će se potraga nastaviti bez obzira na vrijeme koje je prošlo od završetka rata, dok od nove vlasti u Srbiji očekuje otvoreniji dijalog i konkretniju saradnju.

 

Hrvatska od Srbije očekuje informacije o nestalima

Govoreći početkom novembra o mogućnosti unapređenja odnosa s novim srbijanskim vlastima, Plenković je izrazio nezadovoljstvo dosadašnjim rezultatima saradnje u pronalaženju nestalih.

 

Prema njegovoj ocjeni, tokom prethodnih decenija hrvatske institucije nisu uspjele dobiti dovoljno informacija koje bi omogućile značajniji napredak u rješavanju preostalih slučajeva.

 

Posebno je upozorio da osobe koje znaju gdje su tijela nestalih pokopana vjerovatno raspolažu i informacijama o okolnostima njihove smrti.

 

Premijer smatra da bi upravo takva saznanja mogla biti važna za pronalaženje novih lokacija, identifikaciju žrtava i utvrđivanje odgovornosti za ratne zločine.

 

Hrvatska zbog toga namjerava nastaviti upućivati zahtjeve srbijanskim institucijama, neovisno o političkim promjenama u Beogradu.

 

Ipak, zasad nije potvrđeno postizanje novog sporazuma između dvije države niti je objavljen konkretan rok u kojem bi Srbija trebala dostaviti traženu dokumentaciju.

 

Tokom mandata Vlade identificirane 343 osobe

 

Prema podacima Ministarstva hrvatskih branitelja, od oktobra 2016. godine do danas završno su identificirani posmrtni ostaci 343 osobe nestale tokom Domovinskog rata.

 

Među njima se nalazi i 108 osoba čiji su posmrtni ostaci ranije pronađeni, ali su duže vrijeme bili neidentificirani.

 

Posebno značajan napredak ostvaren je na području Vukovara, gdje je tokom mandata sadašnje Vlade identificirano više od pedeset osoba.

 

Međutim, broj neriješenih slučajeva i dalje je velik.

 

Prema najnovijim informacijama, sudbina 320 osoba povezanih s Vukovarom još nije razjašnjena.

 

Zbog toga ovaj grad ostaje jedno od najvažnijih područja na kojima hrvatske institucije nastavljaju istraživanja.

 

Plenković je poručio da dosadašnji rezultati ne znače završetak potrage te da će aktivnosti biti nastavljene dok se ne pronađe i identificira posljednja nestala osoba.

 

Petrovačka dola pokazuje koliko je potraga zahtjevna

 

Jedan od najznačajnijih primjera dugotrajnog traganja za nestalima nalazi se na Petrovačkoj doli, nekadašnjem odlagalištu otpada u blizini Vukovara.

 

Na ovom području istraživanja se provode od aprila 2022. godine, a tokom 2024. otkriveni su posmrtni ostaci osoba ubijenih tokom ratnih događaja.

 

Do sada je na tom lokalitetu identificirano 38 hrvatskih branitelja i civila, od kojih su mnogi nasilno odvedeni tokom jeseni 1991. godine.

 

Istraživački radovi izuzetno su zahtjevni jer su tokom godina na ovom prostoru odlagane velike količine različitog materijala.

 

Na pojedinim mjestima bilo je potrebno kopati približno 17 metara u dubinu kako bi se došlo do posmrtnih ostataka.

 

Dodatni problem predstavlja opasni otpad, uključujući azbest, čije je uklanjanje neophodno prije nastavka radova.

 

Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved ranije je potvrdio da se istraživanja nastavljaju i da postoje indicije o mogućim dodatnim lokacijama.

 

Ipak, takve informacije ne znače da su novi posmrtni ostaci već pronađeni.

 

Sjećanje na francuskog dragovoljca Jean-Michela Nicoliera

 

Među značajnim rezultatima dosadašnje potrage nalazi se i pronalazak posmrtnih ostataka francuskog dragovoljca Jean-Michela Nicoliera.

 

Nicolier je tokom Domovinskog rata došao u Hrvatsku i pridružio se odbrani Vukovara.

 

Nakon pada grada odveden je iz vukovarske bolnice i ubijen na Ovčari.

 

Njegova sudbina godinama je bila poznata kroz svjedočenja i dokumentaciju, ali mjesto na kojem su se nalazili njegovi posmrtni ostaci dugo nije bilo utvrđeno.

 

Pronalazak i identifikacija predstavljali su važan trenutak za njegovu porodicu, ali i za hrvatske institucije koje se bave istraživanjem ratnih stradanja.

 

Plenković je spomenuo ovaj slučaj kao primjer značaja dugotrajnog prikupljanja informacija i provjeravanja mogućih lokacija.

 

Takvi rezultati pokazuju koliko je važno nastaviti istraživanja čak i kada je od nestanka određene osobe prošlo više decenija.

 

Ministarstvo upozorava da vrijeme dodatno otežava potragu

 

Jedan od najvećih problema s kojima se suočavaju istražitelji jeste protok vremena.

 

Svjedoci ratnih događaja postaju sve stariji, dio njih više nije živ, a pojedine lokacije na kojima bi se mogli nalaziti posmrtni ostaci tokom godina potpuno su promijenjene.

 

Na nekim područjima izgrađeni su objekti i prometnice, dok su druga prekrivena zemljom, građevinskim materijalom ili otpadom.

 

Takve okolnosti značajno otežavaju utvrđivanje tačnih mjesta mogućih grobnica.

 

Prema podacima Ministarstva hrvatskih branitelja, od 2016. do oktobra 2026. godine provedena su istraživanja na 453 lokacije, pri čemu je pregledano više od milion kvadratnih metara terena.

 

Iako su pronađene brojne masovne i pojedinačne grobnice, proces pronalaska preostalih osoba još nije završen.

 

Posebno važnu ulogu imaju pouzdani podaci iz ratnog perioda, uključujući informacije o premještanju tijela i naknadnim ukopima.

 

Hrvatska tvrdi da iz Srbije godinama ne dobija dovoljno podataka

 

Prema informacijama Ministarstva hrvatskih branitelja, srbijanske institucije od 2014. godine nisu dostavile nova operativno iskoristiva saznanja koja bi dovela do pronalaska osoba za kojima Hrvatska traga.

 

Hrvatska smatra da bi pristup odgovarajućim arhivima, dokumentaciji i podacima o ratnim operacijama mogao značajno pomoći u daljnjim istraživanjima.

 

Posebno se traže informacije povezane s organizovanim prikupljanjem, transportom i pokapanjem posmrtnih ostataka, kao i njihovim eventualnim kasnijim premještanjem.

 

Vlada namjerava ovo pitanje nastaviti otvarati kroz bilateralne odnose sa Srbijom, ali i u okviru njenog procesa pristupanja Evropskoj uniji.

 

Međutim, za ostvarivanje konkretnog napretka bit će potrebno dostavljanje provjerljivih informacija koje istražitelji mogu koristiti na terenu.

 

Sama politička najava kvalitetnije saradnje ne predstavlja garanciju da će preostali slučajevi biti riješeni.

 

Vukovar obilježava 35 godina od ratnog stradanja

 

Plenkovićeve poruke o nestalima ponovno su dobile poseban značaj 18. novembra 2026. godine, kada Hrvatska obilježava Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata te Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.

 

U Vukovaru je organizovan komemorativni program povodom 35. godišnjice pada grada nakon višemjesečne opsade 1991. godine.

 

Središnji dio obilježavanja čini Kolona sjećanja, koja tradicionalno kreće od Nacionalne memorijalne bolnice „Dr. Juraj Njavro” prema Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata.

 

U koloni posebno mjesto imaju hrvatski branitelji, članovi porodica poginulih i nestalih te medicinsko osoblje koje je tokom ratnih događaja pružalo pomoć ranjenicima i civilima.

 

Obilježavanju prisustvuju predstavnici državnog vrha, uključujući predsjednika Republike Zorana Milanovića, premijera Andreja Plenkovića i predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića.

 

Vukovarska bolnica zauzima posebno mjesto u sjećanju na događaje iz 1991. godine jer je tokom opsade predstavljala jedno od najvažnijih utočišta za ranjene i bolesne.

 

Potraga za nestalima ostaje dugoročna obaveza

 

Za porodice koje još čekaju odgovore, pronalazak nestalih nije samo političko ili diplomatsko pitanje.

 

Riječ je o potrebi da se utvrdi sudbina njihovih najbližih, pronađu posmrtni ostaci i omogući dostojanstven pokop.

 

Svaka nova informacija o mogućoj lokaciji grobnice predstavlja važan korak, ali tek nakon terenskog istraživanja i identifikacije moguće je pouzdano zaključiti kome pronađeni ostaci pripadaju.

 

Plenković smatra da bi kvalitetnija saradnja sa Srbijom mogla pomoći u rješavanju dijela preostalih slučajeva.

 

Istovremeno, hrvatske institucije nastavljaju vlastita istraživanja i provjeravanje ranije prikupljenih podataka.

 

Najvažnija poruka premijera jeste da Hrvatska neće odustati od potrage za 1.725 nestalih i smrtno stradalih osoba, niti od zahtjeva da Srbija dostavi informacije koje bi mogle pomoći u njihovom pronalasku.

 

Iako su tokom prethodnih godina ostvareni važni rezultati, veliki broj porodica još uvijek čeka odgovore.

 

Zbog toga će pronalazak nestalih ostati jedno od ključnih humanitarnih i međudržavnih pitanja, a stvarni napredak mjerit će se novim otkrićima, potvrđenim identifikacijama i informacijama koje mogu razjasniti sudbinu osoba nestalih tokom Domovinskog rata.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here