Potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved u srijedu, 18. novembra 2026. godine, uputio je važnu poruku Srbiji, naglasivši da Hrvatska neće odustati od zahtjeva za rasvjetljavanje sudbine osoba nestalih tokom Domovinskog rata. Govoreći povodom 35. godišnjice stradanja Vukovara i Škabrnje, Medved je upozorio da bi nedostatak saradnje srbijanskih institucija mogao predstavljati prepreku napretku Srbije prema članstvu u Evropskoj uniji.
Prema njegovim riječima, hrvatske vlasti godinama pokušavaju dobiti dokumentaciju i informacije koje bi pomogle u pronalasku nestalih branitelja i civila. Međutim, uprkos brojnim zahtjevima, odgovori koji bi omogućili konkretan napredak često izostaju.
Ministar je posebno izdvojio pregovaračko poglavlje 23, koje se odnosi na pravosuđe i temeljna prava, poručivši da Hrvatska ovo pitanje namjerava povezivati s evropskim putem Srbije.
Hrvatska neće podržati zatvaranje važnog pregovaračkog poglavlja

Gostujući u emisiji Hrvatskog radija „A sada Vlada”, Medved je govorio o odnosima Hrvatske i Srbije te uslovima koje Beograd, prema stavu hrvatske Vlade, treba ispuniti tokom pristupnih pregovora s Evropskom unijom.
Naglasio je da rješavanje pitanja nestalih predstavlja jedan od važnih zahtjeva na kojima hrvatska strana insistira.
Osim dostavljanja informacija o nestalim osobama, spomenuo je priznavanje postojanja ratnih logora, obeštećenje bivših logoraša i odgovornost za zločine počinjene tokom rata.
Prema njegovom stavu, bez napretka u tim pitanjima Hrvatska ne namjerava podržati zatvaranje pregovaračkog poglavlja 23.
Važno je naglasiti da ova poruka predstavlja hrvatski politički stav i najavu mogućeg korištenja mehanizama u pristupnim pregovorima, a ne potvrdu da je Evropska unija već donijela novu odluku o zaustavljanju pregovora sa Srbijom.
Medved smatra da je suočavanje s ratnom prošlošću neophodno za izgradnju kvalitetnijih odnosa između dvije susjedne države.
Još se traga za 1.725 nestalih osoba
Jedan od najvažnijih podataka koje je ministar iznio odnosi se na broj neriješenih slučajeva nestalih osoba.
Prema informacijama Ministarstva hrvatskih branitelja, Hrvatska još uvijek traga za 1.725 nestalih i smrtno stradalih osoba čije mjesto ukopa nije poznato.
Među njima je 389 hrvatskih branitelja.
Posebno veliki broj neriješenih slučajeva povezan je s područjem hrvatskog Podunavlja, gdje se još traga za 539 osoba.
Od tog broja, 320 slučajeva odnosi se na sam Vukovar, dok je na području Banovine evidentirano 463 nestalih.
Medved je naglasio da iza svakog od tih brojeva stoje porodice koje već 35 godina pokušavaju saznati šta se dogodilo njihovim najbližima.
Prema njegovoj ocjeni, upravo zbog tih porodica potraga mora ostati trajna obaveza državnih institucija.
Hrvatska tvrdi da posjeduje važne dokumente
Posebnu pažnju privukla je Medvedova izjava da hrvatske institucije raspolažu dokumentacijom o osobama koje su nakon pada Vukovara učestvovale u organizovanom premještanju posmrtnih ostataka.
Prema njegovim riječima, poznata su imena, prezimena i tadašnje dužnosti pojedinaca koji su od novembra 1991. do februara 1992. godine obavljali aktivnosti označavane kao sanacija terena.
Ministar tvrdi da dokumenti sadrže informacije o organizaciji tih poslova, a pojedini učesnici, prema njegovim navodima, i danas žive u Srbiji.
Zbog toga hrvatske vlasti traže da srbijanske institucije kontaktiraju te osobe i prikupe informacije o lokacijama na koje su posmrtni ostaci premještani.
Medved smatra da bi takva svjedočenja mogla značajno ubrzati pronalazak preostalih žrtava.
Ipak, sama činjenica da se određena osoba spominje u dokumentaciji ne predstavlja dokaz njene krivične odgovornosti. U ovom slučaju hrvatske institucije prvenstveno traže informacije koje bi mogle pomoći u daljnjim istraživanjima.
Zatraženo otvaranje srbijanskih arhiva
Hrvatska od Srbije očekuje i pristup dokumentima koji se odnose na ratne događaje i postupanje vojnih i drugih službi nakon pada Vukovara.
Posebno se traže zapisnici o premještanju posmrtnih ostataka, evidencije o aktivnostima tadašnjih jedinica i drugi podaci koji mogu pomoći u utvrđivanju lokacija mogućih grobnica.
Prema Medvedovim tvrdnjama, hrvatske institucije više su puta slale konkretne zahtjeve, ali nisu dobile odgovore koji bi omogućili značajniji napredak.
Naglasio je i da u Srbiji postoji tijelo zaduženo za koordinaciju saradnje u ovom području, ali smatra da dosadašnji rezultati nisu dovoljni.
Od eventualne nove političke vlasti u Beogradu očekuje spremnost na konkretnije postupanje.
Istovremeno je upozorio na problem šutnje osoba koje bi mogle raspolagati važnim informacijama.
Pozvao je sve koji imaju saznanja o nestalim osobama da ih dostave nadležnim institucijama.
Petrovačka dola pokazuje koliko je potraga zahtjevna
Kao jedan od najznačajnijih primjera dugotrajnih istraživanja Medved je izdvojio Petrovačku dolu kod Vukovara.
Riječ je o nekadašnjem odlagalištu otpada na kojem su tokom prethodnih godina pronađeni posmrtni ostaci žrtava Domovinskog rata.
Istražitelji su se na ovom području suočili s izuzetno složenim uslovima rada jer su mjesta mogućih grobnica bila prekrivena velikim količinama otpada i različitog materijala.
Na pojedinim lokacijama bilo je potrebno kopati približno 17 metara u dubinu.
Nakon dugotrajnih iskopavanja pronađeni su i identificirani posmrtni ostaci 38 osoba.
Ministar je naglasio da se istraživanja nastavljaju jer postoje indicije da bi se na ovom području mogli nalaziti dodatni posmrtni ostaci.
Osim Petrovačke dole, aktivnosti se provode na Banovini i drugim lokacijama, uključujući područje Priljeva na ulazu u Vukovar.
Vlada ističe rezultate dosadašnjih istraživanja
Govoreći o radu Ministarstva hrvatskih branitelja, Medved je podsjetio da je tokom prethodnih deset godina razriješena sudbina 343 osobe.
Samo tokom 2026. godine pronađeni su posmrtni ostaci 20 osoba, među kojima je šestero povezano s Vukovarom.
Ministar je naglasio da je za ostvarene rezultate važna saradnja više državnih institucija, uključujući policiju, sigurnosne službe, medicinske ustanove i stručnjake za identifikaciju.
Posebno je izdvojio značaj DNK analize, koja omogućava povezivanje pronađenih posmrtnih ostataka s porodicama nestalih.
Zbog toga je pozvao članove porodica koji još nisu dali odgovarajuće uzorke da se obrate nadležnim institucijama.
Prema njegovim riječima, svaka nova informacija i svaki pouzdan trag mogu predstavljati važan korak prema rješavanju nekog od preostalih slučajeva.
Vukovar obilježava 35 godina od stradanja
Medvedove izjave stigle su na Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata te Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.
Ovogodišnja komemoracija posebno je značajna jer se navršava 35 godina od događaja iz novembra 1991. godine.
U Vukovaru je održana tradicionalna Kolona sjećanja, a ove godine posebnu ulogu dobili su liječnici, medicinske sestre i drugo osoblje ratne vukovarske bolnice.
Medved je podsjetio na njihovu važnu ulogu tokom opsade grada, kada su u izuzetno teškim uslovima pružali pomoć ranjenim braniteljima i civilima.
Naglasio je da se još uvijek traga za 48 osoba koje su odvedene iz vukovarske bolnice.
Za hrvatske institucije upravo ti neriješeni slučajevi predstavljaju jedan od razloga zbog kojih nastavljaju insistirati na dostupnosti ratne dokumentacije i svjedočenja.
Govorio i o budućnosti Vukovara
Osim pitanja ratnih stradanja, Medved se osvrnuo i na razvoj Vukovara te stvaranje kvalitetnijih životnih uslova za njegove stanovnike.
Spomenuo je ulaganja u stambenu infrastrukturu, zdravstvene ustanove i programe namijenjene mladima.
Među planiranim projektima posebno je izdvojio izgradnju stanova za mlade porodice i razvoj Braniteljskog centra.
Podsjetio je i na Projekt Slavonija, Baranja i Srijem, u okviru kojeg su, prema njegovim navodima, osigurana ulaganja veća od 5,5 milijardi eura.
Ministar smatra da je važno istovremeno čuvati sjećanje na ratne žrtve i stvarati uslove za dugoročan razvoj grada.
Posebno je pohvalio rad Memorijalnog centra Domovinskog rata Vukovar, koji posjećuju brojne generacije učenika.
Hrvatska najavljuje nastavak zahtjeva prema Srbiji
U završnom dijelu obraćanja Medved je ponovio da pronalazak nestalih ostaje jedan od glavnih prioriteta Ministarstva hrvatskih branitelja i Vlade Republike Hrvatske.
Naglasio je da se potraga neće zaustaviti zbog tehničkih prepreka, nedostatka informacija ili dugog vremenskog razdoblja koje je prošlo od rata.
Istovremeno očekuje da srbijanske institucije poduzmu konkretne korake, posebno kada je riječ o otvaranju arhiva i kontaktiranju osoba koje bi mogle raspolagati važnim saznanjima.
Hrvatska će, prema Medvedovoj najavi, pitanje nestalih i dalje povezivati s napretkom Srbije prema Evropskoj uniji, uključujući mogućnost protivljenja zatvaranju pregovaračkog poglavlja 23.
Za sada nije poznato hoće li najnoviji zahtjevi dovesti do drugačijeg odgovora srbijanskih vlasti.
Stvarni napredak zavisit će od dostupnosti dokumentacije, saradnje institucija i novih informacija koje bi istražiteljima mogle pomoći da pronađu preostale žrtve.
Za porodice nestalih najvažnije ostaje da se nakon više od tri decenije razjasni sudbina njihovih najbližih i omogući dostojanstven pokop onih čiji posmrtni ostaci još nisu pronađeni.






