Hrvatska bi se u narednom periodu mogla suočiti s novim valom sindikalnih aktivnosti nakon što su pregovori o povećanju plaća u javnim službama završili bez dogovora. Predstavnici jedanaest sindikata odbili su konačnu ponudu Vlade Republike Hrvatske i pokrenuli postupak mirenja, koji predstavlja posljednju priliku za pronalazak kompromisa prije mogućeg štrajka.
Prvi sastanak u okviru postupka mirenja predviđen je za četvrtak, 19. novembra 2026. godine. Njegov ishod mogao bi biti važan za zaposlene u obrazovanju, zdravstvu, nauci, socijalnoj zaštiti, kulturi i drugim javnim djelatnostima.
Iako sindikati otvoreno upozoravaju na mogućnost obustave rada, odluka o održavanju štrajka još nije donesena. Za sada se pokušava pronaći rješenje koje bi bilo prihvatljivo objema stranama.
Pregovori završili bez dogovora

Predstavnici jedanaest reprezentativnih sindikata javnih službi obavijestili su Gospodarsko-socijalno vijeće u petak, 13. novembra, da pokreću postupak mirenja s Vladom.
Takva odluka uslijedila je nakon četvrtog pregovaračkog sastanka, održanog 11. novembra, kada su predstavnici Vlade iznijeli posljednju ponudu za povećanje plaća i drugih materijalnih prava zaposlenih.
U pregovorima su učestvovali i ministri Tomislav Ćorić i Alen Ružić.
Iako je Vlada tokom pregovora povećavala ponuđene iznose, sindikalni predstavnici smatraju da konačni prijedlog ne odgovara očekivanom rastu životnih troškova i plaća u ostatku gospodarstva.
Zbog toga nisu pristali potpisati predloženi dodatak kolektivnom ugovoru.
Ukoliko postupak mirenja ne donese dogovor, sindikatima se otvara mogućnost pokretanja zakonom dopuštenih aktivnosti, uključujući štrajk.
Međutim, to ne znači da će sve javne ustanove automatski prestati raditi.
Najveći problem predstavlja povećanje osnovice za plaće
Glavni razlog neslaganja jeste visina osnovice za obračun plaća od početka 2027. godine.
Vlada je ponudila povećanje osnovice od dva posto od 1. januara, uz dodatni rast od 1,5 posto od 1. jula 2027. godine.
Prema obračunu Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, riječ je o ukupnom povećanju osnovice od približno 3,5 posto tokom godine.
Sindikati, međutim, traže da osnovica već od 1. januara poraste za 3,7 posto, uz dodatnih 1,5 posto od jula.
Njihov prijedlog značio bi ukupno povećanje od približno 5,2 posto.
Sindikalni predstavnici smatraju da je takav zahtjev opravdan, posebno zbog očekivanog rasta plaća u hrvatskom gospodarstvu.
Pritom se pozivaju na projekcije Hrvatske narodne banke, prema kojima bi plaće tokom 2027. godine trebale rasti za približno 5,2 posto.
Iz Vlade, s druge strane, poručuju da se prijedlog mora uskladiti s mogućnostima državnog budžeta, očekivanom inflacijom i gospodarskim kretanjima.
Oko toplog obroka ipak je postignuto približavanje stavova
Iako nema dogovora o povećanju osnovice, dvije strane uspjele su uskladiti stavove o jednom dijelu materijalnih prava.
Riječ je o uvođenju novčane naknade za prehranu tokom rada, odnosno takozvanog toplog obroka.
Prema Vladinom prijedlogu, zaposlenici javnih službi od 1. aprila 2027. godine trebali bi ostvarivati pravo na mjesečnu naknadu od 30 eura.
Od 1. oktobra taj bi iznos bio povećan na ukupno 50 eura mjesečno.
Sindikalna strana prihvatila je predloženu dinamiku uvođenja ovog prava.
Prema njihovom obračunu, početnih 30 eura predstavljalo bi dodatak od približno 1,6 posto na prosječnu neto plaću u javnim službama.
Kada bi naknada porasla na 50 eura, njen udio iznosio bi približno 2,7 posto.
Ipak, dogovor oko toplog obroka nije bio dovoljan da se riješi spor o osnovici.
Sindikati smatraju da jednaka naknada za prehranu ne može zamijeniti odgovarajuće povećanje osnovne plaće.
Sindikati upozoravaju na problem najnižih primanja
Posebnu zabrinutost među sindikalnim predstavnicima izaziva položaj zaposlenika s najnižim koeficijentima.
Vlada je za 2027. godinu odredila povećanje minimalne plaće od 7,6 posto, na 1.130 eura bruto.
Sindikati upozoravaju da bi zbog toga mogla nastati situacija u kojoj bi osnovna plaća pojedinih zaposlenika javnih službi, izračunata prema postojećim koeficijentima, bila niža od zakonski propisane minimalne plaće.
Prema njihovim tvrdnjama, povećanje osnovice manje od tri posto početkom godine ne bi bilo dovoljno za izbjegavanje takvog problema.
Zbog toga insistiraju na većem početnom povećanju.
Naglašavaju da plaće zaposlenih u javnim službama trebaju pratiti rast primanja u drugim dijelovima gospodarstva.
S druge strane, Vlada smatra da je njena ponuda oblikovana u skladu s raspoloživim finansijskim sredstvima.
Ove različite procjene predstavljaju jednu od glavnih prepreka postizanju sporazuma.
Još jedno neslaganje odnosi se na 2028. godinu
Pored iznosa povećanja, pregovarači se ne slažu ni oko vremenskog razdoblja koje bi novi sporazum trebao obuhvatiti.
Vlada je željela unaprijed dogovoriti povećanje osnovice i za 2028. godinu.
Sindikati, međutim, smatraju da se trenutno treba usredotočiti na plaće i materijalna prava za 2027. godinu.
Njihovo je stajalište da bi pregovore o narednoj godini trebalo provesti tokom 2027., kada će biti jasniji gospodarski pokazatelji i mogućnosti državnog budžeta.
Takav pristup, prema njihovom mišljenju, omogućio bi prilagođavanje eventualnim promjenama inflacije i životnih troškova.
Zbog toga ne žele unaprijed prihvatiti dvogodišnji dogovor koji bi mogao ograničiti buduće pregovore.
Problemi u kolektivnom pregovaranju traju godinama
Predstavnici sindikata upozoravaju da aktualni spor nije nastao iznenada.
Prema njihovim navodima, već dvije godine ne uspijevaju postići dogovor s Vladom o povećanju osnovice i pojedinim materijalnim pravima.
Također tvrde da zaposleni u određenim javnim djelatnostima već četiri godine nemaju odgovarajuće granske kolektivne ugovore.
Sindikati smatraju da takvo stanje otežava dugoročno uređivanje radnih odnosa i materijalnog položaja zaposlenika.
Posebno upozoravaju na potrebu održavanja konkurentnih plaća u djelatnostima koje su važne za svakodnevno funkcionisanje države.
Iz Vlade, međutim, ističu da se odluke o povećanju primanja moraju donositi uzimajući u obzir finansijske mogućnosti i dugoročnu održivost javnih rashoda.
Predstavnici Vlade zamjerili su sindikatima i to što posljednju ponudu nisu uputili svojim članovima na izjašnjavanje.
Šta bi mogući štrajk značio za građane?
U slučaju da postupak mirenja završi bez dogovora i sindikati naknadno donesu odluku o štrajku, posljedice bi se mogle osjetiti u različitim javnim službama.
U obrazovnom sistemu eventualna obustava rada mogla bi utjecati na održavanje nastave i drugih školskih aktivnosti.
Na fakultetima bi moglo doći do promjena u organizaciji predavanja, ispita ili administrativnih poslova, zavisno od učešća zaposlenika.
U zdravstvu i socijalnoj zaštiti posljedice bi zavisile od zakonskih obaveza pružanja neophodnih usluga i načina organizacije eventualnog štrajka.
Slična situacija mogla bi nastati i u ustanovama kulture te drugim javnim djelatnostima.
Ipak, trenutno nije poznato koje bi ustanove učestvovale u eventualnoj obustavi rada niti koliko bi zaposlenika podržalo štrajk.
Nije određen ni datum njegovog mogućeg početka.
Zbog toga se ne može tvrditi da će škole, bolnice i druge javne ustanove sigurno prestati raditi.
Mirenje predstavlja posljednju priliku za dogovor
Postupak mirenja predviđen je kao način rješavanja kolektivnog radnog spora prije poduzimanja ozbiljnijih sindikalnih aktivnosti.
Tokom tog postupka predstavnici obje strane imaju priliku ponovo razmotriti zahtjeve i pokušati pronaći zajedničko rješenje.
Sindikati očekuju da Vlada razmotri mogućnost većeg povećanja osnovice početkom 2027. godine.
Vlada, s druge strane, ostaje pri stavu da se povećanja moraju uklopiti u planirane budžetske rashode.
Ako dođe do kompromisa, spor bi mogao biti riješen bez obustave rada.
U suprotnom, sindikalna tijela moći će odlučivati o sljedećim koracima u skladu sa zakonom i vlastitim pravilima.
Odluka koja bi mogla utjecati na brojne javne službe
Predstojeći razgovori između Vlade i jedanaest sindikata bit će važni za budući položaj velikog broja zaposlenih u javnom sektoru.
U središtu spora nalaze se razlike u predloženom povećanju osnovice, način uređivanja prava za 2028. godinu i pitanje očuvanja kupovne moći zaposlenika.
Iako je postignuto približavanje stavova o naknadi za topli obrok, dogovor o plaćama još nije ostvaren.
Za četvrtak, 19. novembra 2026. godine, predviđen je početak mirenja, dok štrajk za sada ostaje mogućnost, a ne donesena odluka.
Hoće li se pregovori završiti kompromisom ili će sindikati pokrenuti dodatne aktivnosti, zavisit će od ishoda predstojećih razgovora.
Za građane je najvažnije da eventualne promjene u radu škola, zdravstvenih ustanova i drugih javnih službi budu pravovremeno najavljene, dok zaposleni očekuju rješenje koje će omogućiti poboljšanje njihovih materijalnih prava.
Time se pitanje povećanja plaća za 2027. godinu pretvorilo u jedan od važnijih trenutnih izazova u odnosima hrvatske Vlade i sindikata javnih službi.






