Home Crna Hronika PROCURILI NOVI DETALJI: Ove informacije iz Jankomira otkrivaju što je prešućeno u...

PROCURILI NOVI DETALJI: Ove informacije iz Jankomira otkrivaju što je prešućeno u opisu te večeri!

736
0

Istraga smrti 32-godišnjeg Kristiana Josipa Periša, koji je 21. oktobra 2026. godine preminuo u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan u zagrebačkom Jankomiru, otvorila je nova pitanja o postupanju medicinskog osoblja. Najnovije informacije ukazuju na važnu nejasnoću u bolničkoj dokumentaciji: još nije poznato ko je donio odluku o večernjem fizičkom sputavanju pacijenta i ko je bio odgovoran za nadzor nad provođenjem te mjere.

 

Prema informacijama koje je objavio Index, uhapšena liječnica specijalizantica Lucija Mance Šenjug nije bila osoba koja je prvobitno naredila sporno večernje sputavanje. Međutim, ta okolnost ne znači da su otklonjene sumnje zbog kojih se našla pod istragom.

 

Istražitelji je, naime, sumnjiče da nije spriječila nasilno postupanje prema pacijentu iako je, prema njihovoj procjeni, imala profesionalnu obavezu reagovati.

 

Bolnička dokumentacija razlikuje dvije intervencije

Jedan od najvažnijih dokumenata u ovom slučaju predstavlja izvještaj koji je tadašnja ravnateljica Klinike Majda Grah 7. novembra dostavila Ministarstvu zdravstva.

 

U njemu su opisane okolnosti Periševog dolaska u bolnicu, postupci medicinskog osoblja i događaji koji su prethodili njegovoj smrti.

 

Posebno je značajno što se u dokumentu razlikuju poslijepodnevna i večernja intervencija.

 

Prema bolničkom opisu, liječnica Mirela Ćelić Ružić tokom poslijepodnevnog prijema procijenila je da je potrebno primijeniti mjeru fizičkog sputavanja.

 

Ona je, kako se navodi, pratila provođenje postupka i napustila prostoriju nakon što se pacijent smirio.

 

U događaje tokom prijema bila je uključena i specijalistica psihijatrije Silvana Jelavić, koja je toga dana obavljala dužnost starije dežurne liječnice.

 

Prema dostupnoj dokumentaciji, Jelavić je bila upoznata s okolnostima prijema i učestvovala u razgovorima o daljnjem postupanju prema pacijentu.

 

Nakon njegovog smještaja na odjel, napustila je prostor zajedno s policijskim službenicima.

 

Ko je naredio večernje sputavanje?

 

Za razliku od prvog postupka, u opisu večernjih događaja nije jasno navedeno ko je donio odluku o ponovnom sputavanju pacijenta.

 

Upravo se zbog toga pojavilo pitanje koje bi moglo biti značajno za daljnji tok istrage.

 

Prema dostupnim informacijama, Lucija Mance Šenjug nije naredila početnu primjenu sporne večernje mjere.

 

Istovremeno, poznato je da je Silvana Jelavić toga dana bila starija dežurna liječnica.

 

Međutim, sama činjenica da je Jelavić obavljala tu dužnost ne predstavlja dokaz da je upravo ona naredila sputavanje niti da snosi odgovornost za smrt pacijenta.

 

Potrebno je utvrditi je li bila obaviještena o večernjim događajima, kakve je informacije dobila od zaposlenika i je li izdala bilo kakve upute.

 

Istražitelji će također morati razjasniti ko je bio zadužen za praćenje pacijentovog zdravstvenog stanja tokom intervencije.

 

Bez odgovora na ta pitanja nije moguće u potpunosti rekonstruisati način donošenja medicinskih odluka te večeri.

 

Šta je specijalizantica navela u svom očitovanju?

 

Prema izvještaju koji je dostavljen Ministarstvu zdravstva, Lucija Mance Šenjug tokom večernje vizite zatekla je Periša u izrazito uznemirenom stanju.

 

U dokumentaciji je navedeno da je pacijent pružao otpor, pokušavao se osloboditi i otežavao postupanje medicinskog osoblja.

 

Liječnica je, prema bolničkom opisu, prvo pokušala razgovorom smiriti pacijenta.

 

Nakon toga odredila je intramuskularnu primjenu lijekova haloperidola, promazina i diazepama.

 

Kako se pacijent nastavio opirati, zatražena je pomoć dodatnog medicinskog tehničara.

 

U jednom trenutku razmatrana je i primjena dodatne doze haloperidola.

 

Prema navodima iz izvještaja, liječnica je otišla u ambulantu radi pripreme terapije, ali je tada obaviještena da pacijent više ne diše i da nema puls.

 

Dodatni lijek zbog toga nije primijenjen, a zaposlenici su započeli pokušaje reanimacije.

 

Uprkos pruženoj pomoći, Perišev život nije spašen.

 

Važna razlika između izvještaja i videosnimke

 

Posebno značajan dio istrage odnosi se na neslaganje između onoga što je navedeno u medicinskoj dokumentaciji i postupaka opisanih na snimci nadzorne kamere.

 

Bolnički izvještaj detaljno govori o pacijentovoj uznemirenosti, njegovom ponašanju, primijenjenim lijekovima i pokušajima smirivanja.

 

Međutim, u opisu večernje intervencije nisu navedeni udarci i drugi oblici nasilnog postupanja koji su, prema informacijama iz istrage, zabilježeni na videosnimci.

 

Prema objavljenom opisu snimke, više medicinskih tehničara udaralo je Periša i snažno pritiskalo njegovo tijelo dok je bio vezan za bolnički krevet.

 

Posebno se istražuje korištenje jastuka koji je, prema opisu snimke, više od sedam minuta držan preko pacijentove glave i lica.

 

Na snimci se specijalizantica pojavljuje nakon približno četiri minute.

 

Istražitelji smatraju da je potrebno utvrditi šta je mogla vidjeti, kakvu je mogućnost reagovanja imala i je li propustila spriječiti nedopušteno postupanje.

 

Zbog toga podatak da nije naredila sputavanje ne isključuje mogućnost njene odgovornosti za eventualne propuste tokom provođenja mjere.

 

Zašto je važno znati ko je odredio sputavanje?

 

Fizičko sputavanje u psihijatrijskim ustanovama predstavlja posebno osjetljivu medicinsku mjeru.

 

Njegova primjena uređena je propisima koji određuju u kojim se okolnostima smije koristiti, ko može donijeti odluku i na koji način se mora nadzirati pacijent.

 

Prema pravilima koja uređuju primjenu mjera prisile, odluku o sputavanju u pravilu donosi psihijatar.

 

U izuzetno hitnim okolnostima postupak mogu pokrenuti i drugi ovlašteni zdravstveni radnici, ali je potrebno pravovremeno obavijestiti nadležnog psihijatra.

 

Posebno je važno redovno praćenje pacijentovog zdravstvenog stanja.

 

U medicinskoj dokumentaciji mora biti moguće utvrditi ko je naredio mjeru, zbog čega je ona bila potrebna i ko je učestvovao u njenom provođenju.

 

Takvi podaci nisu važni samo radi administrativnog evidentiranja.

 

Oni omogućavaju naknadnu provjeru zakonitosti postupanja i utvrđivanje eventualne profesionalne odgovornosti.

 

U slučaju Periš upravo nedostatak jasnog odgovora na pitanje ko je naredio večernju intervenciju predstavlja jednu od važnih nejasnoća.

 

Snimke su pregledane gotovo dvije sedmice nakon smrti

 

Dodatna pitanja otvorena su zbog postupanja bolničke uprave nakon tragičnog događaja.

 

Kristian Josip Periš preminuo je 21. oktobra, ali je tadašnja ravnateljica Majda Grah snimke nadzornih kamera pregledala tek 4. novembra.

 

Prema njenom kasnijem očitovanju, tada je uočila neprimjerenu upotrebu sile i nasilno postupanje pojedinih medicinskih tehničara.

 

Policija je o tim saznanjima obaviještena narednog dana.

 

Snimke su potom preuzete u okviru kriminalističkog istraživanja.

 

Zdravstvena inspekcija naknadno je utvrdila nepravilnosti u dokumentovanju mjera fizičkog sputavanja te otvorila pitanja o pravovremenom postupanju odgovornih osoba u bolnici.

 

Posebno je problematizirano zbog čega relevantne informacije nisu ranije dostavljene nadležnim institucijama.

 

Ipak, inspekcijski nalazi o radu ustanove i utvrđivanje pojedinačne krivične odgovornosti predstavljaju odvojene postupke.

 

Osam osoba obuhvaćeno istragom

 

Zbog smrti Kristiana Josipa Periša prvo su uhapšena četvorica medicinskih tehničara.

 

Osumnjičeni su za teško ubistvo posebno ranjive osobe, a tužilaštvo im stavlja na teret nasilno postupanje tokom fizičkog sputavanja.

 

Istraga je naknadno proširena na još četiri zdravstvena zaposlenika.

 

Među njima se nalaze liječnica specijalizantica Lucija Mance Šenjug, dvije medicinske sestre i jedan medicinski tehničar.

 

Prema dosad objavljenim informacijama, njih se sumnjiči da nisu spriječili nasilje nad pacijentom, iako su to, prema stavu istražitelja, mogli i bili dužni učiniti.

 

Ukupno je osam osoba obuhvaćeno krivičnim postupkom.

 

Važno je naglasiti da nijednoj od osumnjičenih osoba krivnja još nije utvrđena pravosnažnom sudskom presudom.

 

Njihova odgovornost razmatrat će se na osnovu dokaza, iskaza svjedoka, medicinske dokumentacije i rezultata stručnih vještačenja.

 

Istraga treba odgovoriti na nekoliko ključnih pitanja

 

Najnovije informacije pokazuju da se istraživanje Periševe smrti ne odnosi isključivo na postupke medicinskih tehničara koji su neposredno učestvovali u sputavanju.

 

Potrebno je razjasniti i način organizacije medicinskog nadzora, odgovornost dežurnih liječnika te sadržaj službene dokumentacije.

 

Posebno je važno utvrditi ko je odobrio večernje sputavanje, na osnovu koje procjene je mjera provedena i jesu li odgovorne osobe bile pravovremeno obaviještene o razvoju događaja.

 

Jednako značajno pitanje odnosi se na to zbog čega izvještaj o večernjoj intervenciji ne sadrži opis nasilnih postupaka koji su zabilježeni na snimci.

 

Za sada nije poznato jesu li ti propusti posljedica nepotpunog evidentiranja događaja ili drugih okolnosti koje tek trebaju biti utvrđene.

 

Zato će biti potrebno međusobno uporediti iskaze zaposlenika, videosnimke, medicinsku dokumentaciju i ostale prikupljene dokaze.

 

Porodica očekuje potpuno rasvjetljavanje događaja

 

Smrt Kristiana Josipa Periša izazvala je snažne reakcije javnosti, posebno zbog okolnosti u kojima je pacijent izgubio život tokom boravka u zdravstvenoj ustanovi.

 

Njegova porodica od početka zahtijeva potpuno razjašnjenje događaja i utvrđivanje eventualne odgovornosti svih uključenih osoba.

 

Najnovija saznanja dodatno naglašavaju potrebu za preciznom rekonstrukcijom posljednjih sati njegovog života.

 

Prema trenutno dostupnim informacijama, još nije utvrđeno ko je naredio sporno večernje sputavanje niti ko je bio odgovoran za nadzor nad njegovim provođenjem.

 

Istovremeno, poznato je da liječnica specijalizantica koja se nalazi pod istragom nije donijela početnu odluku o toj mjeri.

 

Ta činjenica predstavlja važan dio istraživanja, ali sama po sebi ne daje konačan odgovor na pitanje odgovornosti.

 

Daljnji postupak trebao bi razjasniti ne samo ponašanje pojedinih zdravstvenih radnika nego i jesu li bolničke procedure bile pravilno organizovane i provedene.

 

Za porodicu preminulog, ali i za javnost, najvažnije ostaje da se svi događaji od 21. oktobra utvrde na osnovu pouzdanih dokaza, uz poštovanje prava pacijenata i pretpostavke nevinosti osumnjičenih.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here